Povezite se

Svijet

Grabežljivice paze na sjedište Putinove moći

Objavljeno

-

Alfa kruži iznad kremaljskih zlatnih kupola i sije paniku među vranama na obližnjim stablima. Taj je jastreb jedan od nekoliko grabežljivaca svoje vrste koji štite sjedište vlasti Vladimira Putina. 

Suprotno od imena, Alfa je ženka i zajedno sa svojom ‘kolegicom’ sovom Filjom rastjeruje vrane koje se znaju okupiti u jednom od vrtova unutar kremaljskih zidina od crvene cigle. 

“Cilj nam je preplašiti vrane kako se ondje ne bi udomaćile i izgradile gnijezda”, kaže 28-godišnji Aleksej Vlasov, jedan od sokolara u kremaljskoj ornitološkoj službi. 

Ta posebna ptičja postrojba osnovana je 1984. godine i sastoji se od jastrebova, sova i sokolova. Formalno su dio savezne zaštitarske službe. 

Njihova je zadaća štititi Kremlj, jednu od najstarijih europskih srednjovjekovnih tvrđava koja je služila kao sjedište careva, sovjetskih lidera i ruskih predsjednika. 

Vrane mogu prenijeti niz bolesti koje mogu biti potencijalno opasne za ljude i grebanjem ili izmetom oštetiti zlatne kupole, objasnio je Vlasov. 

Dodaje i da vrane mogu biti “problematične i agresivne” u interakciji s ljudima. 

Ptice poput vrana, gavrana i golubova mogu prouzročiti probleme u ruskome glavnom gradu uništavanjem cvjetnih nasada ili zasipanjem povijesnih zgrada izmetom. 

Kremaljskim čuvarima mnogo je lakše potjerati ih nego čistiti za njima. 

U počecima sovjetske vladavine čuvari su znali pucati na vrane, ali je Lenjin prekinuo tu praksu zbog rasipanja dragocjenog streljiva. 

Zatim je Kremlj jedno vrijeme pokušavao rastjerati vrane snimljenim zvukom grabežljivica. Ali pametne vrane na to nisu nasjele i nije bilo druge nego osnovati posebnu “letačku jedinicu”. 

“Sve naše ptice imaju različite metode lova. Alfa je sprinterica, jastrebovi su vrlo brzi na kraćim udaljenostima i vrane protiv nje nemaju izgleda”, kaže Vlasov. 

Ušara Filja lovi noću i u potpunoj tišini i već je njezina nazočnost dovoljno upozorenje vranama da prenoće negdje drugdje, kaže Filjin trener Denis Sidogin.

(Hina)

Nastavi pregledavati

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije