Povezite se

Gospodarstvo

Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata: Hrvatska odvojeno prikuplja tek 28 posto otpada

Objavljeno

-

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u subotu je na Danu otvorenih vrata na temu “Za ljepšu našu – Gospodarenje otpadom”upozorila kako Hrvatska danas odvojeno prikuplja tek 28 posto otpada što nije dovoljno s obzirom da je cilj do 2020. godine dosegnuti odvajanje minimalno 50 posto korisnih sirovina iz cjelokupne mase otpada

“Hrvatska danas odvojeno prikuplja tek 28 posto otpada. Malo je to obzirom da nam je cilj do 2020. godine dosegnuti odvajanje minimalno 50 posto korisnih sirovina iz cjelokupne mase otpada. Osim toga, Hrvatska je u 2017. proizvela ukupno 1,7 milijuna tona komunalnog otpada ili 400 kilograma po stanovniku, što je porast od dva posto u odnosu na 2016. To dovodi u pitanje dostizanje cilja propisanog Planom gospodarenja otpadom, prema kojem je potrebno do 2022. smanjiti ukupnu količinu komunalnog otpada za pet posto u odnosu na količinu iz 2015. godine”, rekla je Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata u Uredu predsjednice. 

Grabar Kitarović: Nužno je čim prije prionuti rješavanju problema s morskim otpadom 

Navela je kako bi prema smjernicama EU države članice trebale do kraja 2025. osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje najmanje 55 posto komunalnog otpada, odnosno 60 posto do kraja 2030. te 65 posto do 2035. Kada je o ambalaži i ambalažnom otpadu riječ, cilj je reciklirati najmanje 65 posto ambalažnog otpada do kraja 2025., odnosno najmanje 70 posto do kraja 2030. godine.

“Te ciljeve i Hrvatska mora poštivati i ispuniti, a da bismo u tome i uspjeli, moramo i organizacijski i infrastrukturno uložiti znatne napore” poručila je Grabar-Kitarović te dodala da Hrvatsku po tom pitanju, čeka izazovno razdoblje i velik posao.

“Posebno je to bitno za naše Jadransko more, za koje volimo kazati kako je najljepše na svijetu”, rekla je te upozorila da u oceanima i morima ima sve više otpada, koji ugrožava ekosustave i biološku raznolikost, a ulazi i u prehrambeni lanac i predstavlja opasnost za zdravlje ljudi.

Drži i da je za Hrvatsku, kao pomorsku državu, s izrazito razvijenim djelatnostima vezanima uz more – turizmom, ribarstvom i pomorskim prometom, nužno što prije prionuti učinkovitom rješavanju problema morskog otpada. 
 
“Stoga je iznimno važno što je razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada, odnosno razvoj kružnog gospodarstva među prioritetima hrvatske Vlade. Već je primjetna intenzivna suradnja s gradovima i općinama radi osiguranja potrebne infrastrukture, od nabavke spremnika, izgradnje reciklažnih dvorišta i sortirnica na način da se općinama i gradovima osiguraju bespovratna sredstva iz europskih fondova”, rekla je Grabar-Kitarović. 

Grabar-Kitarović: Rješavanje problema otpada otvara i brojne gospodarske mogućnosti   

Dodala je kako se treba dodatno poraditi na sustavnom informiranju i edukaciji građana o mogućnosti i važnosti odgovornog gospodarenja otpadom, ali i uključiti privatne tvrtke, posebice iz dijela hrvatske ekoindustrije, koje imaju tehnološke i poslovne mogućnosti za unaprjeđenje i ubrzanje projekta gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.

Smatra i da rješavanje problema otpada otvara i brojne gospodarske mogućnosti poput ulaganja u sprječavanje nastanka otpada te u zamjenske materijale, proizvode i poslovne modele koji mogu rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta te jačanje tehničkih i znanstvenih vještina i konkurentnosti industrije.

Grabar-Kitarović važnim smatra i da kao zajednica i društvo ostanemo privrženi naporima koji se poduzimaju ili se planiraju poduzeti u cilju uspostave uspješnog sustava gospodarenja otpadom. 

Pohvalila je višegodišnji angažman i visokorazvijenu svijest o ekološkim pitanjima učitelja i učenika Osnovne škole Šestine koji su je inspirirali za današnji Dan otvorenih vrata.

“Premda su još mali, angažman, svjesnost i zdrav pogled na svijet ovih malenih, a tako velikih ljudi, mogu biti inspiracija svima koji u Hrvatskoj dijele brigu o održivom razvoju i boljitku svakog našeg građanina i primjer kako se voli i cijeni domovina”, istaknula je Grabar-Kitarović.

Pohvalila je i rad Socijalne zadruge “Humana Nova” koja potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta te rad Udruge oboljelih od leukemije i limfoma koja osim što pomaže bolesnima, provodi i projekt “Plastičnim čepovima do skupih lijekova“.

Gospodarstvo

Ipak za trećinu manji pad PDV-a?

Published

on

Većina do sada objavljenih ekonomskih pokazatelja upućuje da je u Hrvatskoj stanje bolje od očekivanoga – osim turizma koji bi mogao biti na 50 posto prošlogodišnjih rezultata, smanjuje se i podbačaj ostalih segmenata ekonomije.

Hrvatska narodna banka je simulirala kretanje gospodarske aktivnosti i u manje pesimističnim scenarijima od temeljnoga, prema kojemu se u ovoj godini može očekivati pad BDP-a od 9,7 posto. Pri tome se, uz bolje pretpostavke u turizmu, uzimaju u obzir i nešto blaži nepovoljni učinci epidemije na osobnu potrošnju i investicije. U takvim scenarijima gospodarski pad bio bi za otprilike trećinu manji nego u osnovnom scenariju. To znači da bi mogao biti oko 6,5 posto, piše dnevnik.

“S druge strane, prisutni su i znatni nepovoljni rizici koji bi se materijalizirali ako se epidemiološka situacija pogorša, ali ‘šteta’ u tom slučaju ne bi trebala biti kao kod prvog vala. Međutim, bez obzira na drugi val, ova godina bi zbog turizma vjerojatno trebala biti nešto bolja od očekivanja, ako se negativni rizici i aktiviraju u drugoj polovici godine, njihov bi se nepovoljan učinak u većoj mjeri mogao vidjeti na pokazateljima za naredne godine nego za ovu godinu”, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Neki ekonomisti, međutim, ne daju se tako lako impresionirati nešto boljim ljetnim pokazateljima. “Vrlo je vjerojatno da drugi kvartal neće biti loš kako se očekivalo, ali postoje novi i brojni valovi koji upozoravaju na usporavanje”, kaže ekonomist jedne banke koji je htio ostati anoniman. 

Prilično oprezni, čini se, ostaju i analitičari Raffeisen banke. U slučaju industrijske proizvodnje, primjerice, ističu kako će ona na razini cijele godine biti “zamjetno niža nego lani, a u narednim mjesecima smatraju da se može očekivati i nastavak negativnih kretanja u trgovini na malo, “što će prvenstveno biti odraz nižeg raspoloživog dohotka, slabijih rezultata u turizmu, optimizma i očekivanja potrošača te posljedično manje potrošnje kućanstava”, piše u utorak Jutarnji list.  

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Najčitanije