Povezite se

Gospodarstvo

Grabar-Kitarović i Erdogan predani što prije dosegnuti trgovinsku razmjenu od milijarde USD

Objavljeno

-

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”. 

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.
Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati. 

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare. 

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Željka Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

Gospodarstvo

Butković: Uskoro ugovor o rekonstrukciji pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica ‘težak’ 3 milijarde kuna

Published

on

Ministar prometa Oleg Butković u subotu je, gostujući u Dnevniku Nove TV, najavio kako se uskoro potpisuje ugovor s turskim izvođačem o rekonstrukciji željezničke pruge Križevci-Koprivnica-mađarska granica, vrijedan 3 milijarde kuna.

”Po vrijednosti je to ugovor koji će biti veći nego što je vrijednost Pelješkog mosta. Radi se o pruzi na mediteranskom koridoru, izgradnja kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, oko 43 kilometra nove pruge”, pojasnio je Butković.

Ugovor o gradnji, kazao je, potpisuje se uskoro s turskom tvrtkom Cengiz. “Očekujemo da će, kao i u drugim velikim infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj i puno naših tvrtki biti uključeno”, napomenuo je resorni ministar.

Butković je najavio i kako se sljedećeg tjedna potpisuje ugovor za obnovu pruge Savski Marof-Zagreb ‘težak’ 350 milijuna kuna, a poručio je i kako zbog koronavirusa nije ugrožena izgradnja Pelješkog mosta.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Butković: Koronavirus zasad nije usporio gradnju Pelješkog mosta

Published

on

Kineski partner na izgradnji Pelješkog mosta nije zatražio produljenje roka za izvođenje radova zbog eventualnih poteškoća uzrokovanih koronavirusom, rekao je u petak ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Na novinarsko pitanje o eventualnim problemima zbog koronavirusa, odnosno kineskim radnicima na Pelješkom mostu, kazao je da trenutno nema nikakvog zahtjeva kineskog izvođača za produljenjem roka.

“Međutim, postoji informacija da tvornica u kojoj se proizvode čelične konstrukcije trenutno ne radi zbog koronavirusa, ali Hrvatske ceste prate situaciju. Vidjet ćemo, ako dođe do bilo kakvog prolongiranja roka na Pelješkom mostu, izvijestit ćemo javnost. U ovom trenutku nemamo nikakav zahtjev za produljenje roka,” rekao je Butković, koji je nazočio potpisivanju ugovora za izvođenje radova u okviru projekta “Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Terminal za rasute terete Bakar”.

Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama, vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je u travnju prošle godine između predstavnika Hrvatskih cesta (HC) i kineskog konzorcija China Road and Bridge Corporation, a 85 posto prihvatljivih troškova financira se iz EU sredstava.

Predviđeni rok za izvođenje radova na sve četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom je 33 mjeseca od dana uvođenja izvođača u posao, dok je referentan rok Hrvatskim cestama za završetak svih radova 31. siječnja 2022. godine.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Pevec promijenio ime u Pevex

Published

on

Trgovački lanac Pevec promijenio je ime u Pevex, objavio je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik Uprave toga trgovačkog lanca Jurica Lovrinčević.

Za promjenu imena, kako je rekao, Uprava se odlučila još prije dvije godine, radi odmaka od obiteljskog prezimena bivših vlasnika.

“Htjeli smo se odmaknuti od prošlosti, baviti se svojim poslom i budućnošću”, rekao je.

Dodao je i kako je u zadnje četiri godine napravljena velika poslovna transformacija – sa 1.100 djelatnika došli su na 2.000, kupljeno je više od deset centara, prihodi su porasli sa 1,1 milijardu kuna na 2,1 milijardu.

Što se tiče rebrandinga, rekao je kako su vizualni atributi ostali isti – zelena i bijela boja. Mijenja se samo slovo C koje je postalo X, a taj model je odabran kako bi se bolje obratilo novim, mladim potrošačima, rekao je Lovrinčević.

Radi o laganom redizajnu, nismo željeli nikakve dramatične promjene, kazao je Lovrinčević napominjući kako je novo ime brenda novi početak.

U planu je da se do kraja 2020. godine promjene glavna obilježja na centrima.

Na novinarsko pitanje koliko je sve to koštalo, kazao je kako za sada nije tako puno, ali će koštati u sljedećoj godini. “Sav taj rebrending, sve unutarnje i vanjske promjene koštat će, vjerujem, preko desetak milijuna kuna”, rekao je.

Najavio je i kako planiraju otvaranje Pevex trgovina manjih formata, gdje su ciljane destinacije manji gradovi s 10.000 stanovnika naviše.

Za sada, kako je rekao, nemaju u planu širenje van granica Hrvatske.

Do kraja ove godine očekuje se i otvaranje novog centra u Puli u kojeg je uloženo 30 milijuna kuna te otvorenje novog centra u Vinkovcima.

Prodajni centar Vinkovci, čije se otvorenje planira početkom rujna, biti će prvi izgrađeni centar s potpuno novim vizualnim identitetom.

Lovrinčević je rekao i kako tvrtka nema problema s nedostatkom radne snage, jer je podigla prosječna neto primanja 38 posto u zadnje tri godine.

“Prosječna plaća u Pevexu danas je 6.800 kuna, a minimalna 5.000 kuna neto mjesečno i mislim da je to razlog zašto od nas ljudi ne odlaze”, kazao je te dodao kako nemamo fluktuaciju tako veliku kao ostali, koji će morati razmisliti možda o tome da dignu plaće kao jedan od način za rješenje tog problema.

Iz tvrtke su podsjetili da su u odnosu na 2015., zaključnu godinu poslovanja prethodnog vodstva tvrtke, ukupni prihodi Peveca porasli su za čak 65 posto, dok je neto dobit porasla za gotovo 480 posto.

Uz to, tvrtka je u protekle četiri godine u vlasništvo preuzela devet postojećih prodajnih centara, otvorila sedam novih prodajnih centara te zaposlila gotovo 900 novih djelatnika. Ukupni prihodi tvrtke porasli su na 1,95 milijardi kuna dok je neto dobit porasla na 139,6 milijuna kuna u 2018. godini.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije