Povezite se

Gospodarstvo

Grabar-Kitarović i Erdogan predani što prije dosegnuti trgovinsku razmjenu od milijarde USD

Objavljeno

-

Hrvatska i Turska predane su što prije približiti se trgovinskoj razmjeni od milijarde dolara, rekli su u srijedu u Ankari predsjednici Kolinda Grabar-Kitarović i Recep Tayyip Erdogan, koji je najavio da u idući posjet Zagrebu stiže s velikim gospodarskim izaslanstvom.

Nakon gotovo dvosatnog sastanka kojim je predsjednica zaokružila jednodnevni državni posjet Turskoj, godinu dana od njihova sastanka u Ankari u siječnju 2018. i niza susreta na međunarodnim skupovima, na konferenciji za novinare istaknuli su bliskost u stajališta – prema Erdoganovim riječima, “u regionalnim i međunarodnim pitanjima većinom dijelimo slične osjetljivosti”.

Gospodarstvo u središtu bilateralnih odnosa

“Intenzivirat ćemo napore da povećamo obostrane investicije”, rekao je Erdogan. Nakon 531 milijun dolara trgovinske razmjene u 2017., Erdogan očekuje da će podaci za cjelokupnu 2018. dosegnuti 600 milijuna dolara.

“U idućih godinu dana nadamo se približiti cilju od milijarde dolara, ako ga već ne ispunimo”, rekao je, a predsjednica Grabar-Kitarović nadodala: “Želimo se što prije približiti ciljanoj razmjeni”. 

Predsjednica je podsjetila da je Hrvatsko-turski gospodarski forum u travnju 2016. izazvao golem interes u poslovnim zajednicama obiju zemalja. Također je kazala da je sa svojim domaćinom razgovarala o suradnji u energetici i prometnom povezivanju.

Treba oživjeti Mješovitu komisiju za transport, rekao je Erdogan te najavio kako će u idući posjet Zagrebu stići s velikim izaslanstvom poslovnih ljudi.

Predsjednica je na sastanku naglasila da su brojne hrvatske tvrtke stekla za svoje proizvode certifikat halal te ih mogu izvoziti u muslimanske zemlje poput Turske.
Za Zagreb Turska je kandidatkinja za članstvo i ključan partner EU

Izrazila je zadovoljstvo nastavkom tradicije održavanja hrvatsko-turske suradnje na najvišoj razini, “osobito s obzirom na globalnu važnost Turske”.

Hrvatska je oduvijek bila snažna zagovornica turskog članstva u Eurospkoj uniji, podsjetio je Erdogan na konferenciji za novinare. Očekuje da će u prvoj polovici 2020. tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om Zagreb te aktivnosti ojačati. 

“Hrvatska vjeruje da je u vitalnom interesu održati Tursku na putu u EU”, rekla je Grabar-Kitarović.

Pristupne pregovore s EU-om Turska je otvorila kada i Hrvatska, ali oni sporo napreduju i u zastoju su. Predsjednica je kazala da je Turska uključena u zajednički 18-mjesečni program “trija” EU-a koji čine Rumunjska kao trenutačna predsjedateljica, te Finska i Hrvatska kao iduće.

“Turska je kandidatkinja i ostaje ključan partner Europske unije” i to se izrijekom spominje u programu, rekla je.

Istaknula je bitnu ulogu Turske u suočavanju s izbjegličkom krizom. Turska je i ključan partner u suzbijanju ilegalne migracije i u borbi protiv terorizma, rekla je Grabar-Kitarović.

Netom prije konferencije za novinare dvije su zemlje potpisale ugovore s područja suradnje u kulturi i umjetnosti te projekta Islamskog kulturnog centra u Sisku između Turske agencije za suradnju i koordinaciju (TIKA) i Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Ugovor o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku potpisao je dr. Aziz efendija Hasanović, predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj.

“Islam je nezamjenjiv dio duhovnog i kulturnog mozaika hrvatskog društva”, rekla je predsjednica na konferenciji za novinare. 

Dayton treba mijenjati

Hrvatska i Turska saveznice su kao članice NATO-a, ali dijele interes za regiju jugoistočne Europe (JIE) o čemu je također bilo govora na sastanku.

Hrvatska snažno zagovara europsku perspektivu za sve zemlje europskog jugoistoka, a također i euroatlantsku (NATO) za one koje to još nisu ostvarile, rekla je predsjednica. “Čvrsto vjerujem da je jedino euroatlantska perspektiva država JIE jamstvo stabilnosti, sigurnosti i blagostanja cjelokupnog područja JIE”, rekla je.

Posebna pozornost pridaje se stanju u Bosni i Hercegovini zahvaljujući tradicionalno dobrim vezama Turske s tom državom koja u Hrvatskoj ima – kako redovito tvrdi službeni Zagreb, a predsjednica je to i ovom prigodom ponovila – najsnažnijeg zagovaratelja europskih integracija.

Hrvatska, BiH i Turska održale su do sada sedam trilateranih sastanka od 2010., od kojih su zadnji bili na rubu Opće skupštine UN-a 2016. i 2017.

Na konferenciji su oboje ponovili predanost revitalizaciji trilateralnih sastanaka koji bi trebali ponajviše pomoći reformskom procesu u BiH.

Stoga su se i pitanja hrvatskih novinara ticala upravo pogleda predsjednika Erdogana na BiH. “Trilateralni mehanizam je veoma važan, makar smo ga zapostavili”, rekao je Erdogan koji očekuje da će se ponovno aktivirati nakon osnutka vlade BiH u čemu se kasni iako su izbori bili u listopadu 2018.

Na novinarsko inzistiranje da iznese svoje stajalište o izboru hrvatskog člana u predsjedništvo BiH bošnjačkim glasovima, Erdogan je odgovorio da su izbori volja glasača i ne može odgovoriti koliko je Bošnjaka glasalo za Željka Komšića kojega BH Hrvati ne prihvaćaju kao svog legitimnog predstavnika.

“Naš je cilj na osnovu ovakvog rezultata postići kompromis”, rekao je.

Ocijenio je da Daytonski sporazum koji je u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, treba mijenjati.

“S ovakvim Daytonom ne može se napredovati”, rekao je Erdogan koji želi da BiH bude jaka i zajednička zemlja svih njezinih naroda.

Predsjednica Grabar-Kitarović u svojoj je izjavi potvrdila da se slaže s novinarskom konstatacijom o “puzajućim promjenama” Daytonskog sporazuma.

Hrvatska će ustrajati na dijalogu, rekla je i inzistirala na provedbi odluke Ustavnog suda o izbornom zakonu u BiH.

“Nastavit ćemo pružati potporu BiH ali i zagovarati ne samo formalnu jednakost njezinih naroda”, rekla je.

Naglasila je da se pritom “mora osigurati demokratsko pravo svakog od triju naroda BiH da izaberu svoje legitimne predstavnike”.

Gospodarstvo

Za vodoopskrbu i odvodnju u Slavoniji 98 milijuna kuna

Published

on

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Generalni direktor Hrvatskih voda Đuroković potpisao je u petak u Osijeku s predstavnicima  lokalnih vlasti osam ugovora o gradnji sustava javne vodoopskrbe i odvodnje u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji vrijednih 98 milijuna kuna bez PDV-a.

Riječ je o naseljima Ernestinovo, Lovas, Donja Motičina, Drenovci, Vrbanja, Pleternica, Đakovo, Satnica Đakovačka, Vladislavci, Vuka, Erdut i Dalj.

Potpisivanju je bio nazočan i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić koji je najavio nastavak ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju diljem Hrvatske.

„U ovom trenutku na području Hrvatske imamo u realizaciji ili pred realizacijom projekata tog tipa koji bi trebali završiti do 2023. godine u vrijednosti od 24 milijarde kuna. Taj podatak treba promatrati u kontekstu građevinskog sektora koji će biti neizostavan i jak podupiratelj gospodarskog rasta Hrvatske u idućim godinama i zadržavanja visoke razine zaposlenosti u tom sektoru“, rekao je ministar Ćorić.

“Svaki metar novih cijevi u hrvatskom vodoopskrbnom sustavu i sustavu javne odvodnje u Ministarstvu doživljavaju kao jednu malu pobjedu koja u konačnici znači poboljšanje kvalitete života stanovnika“,  dodao je.

Generalni direktor Hrvatskih voda  Zoran Đuroković istaknuo je da je ugovorima predviđena izgradnja 35 kilometara nove vodoopskrbne mreže i 20 kilometara novih kanalizacijskih kolektora.

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić rekao je kako se od ukupnih sredstava ovih ugovora 39 milijuna kuna odnosi na Osječko-baranjsku županiju.

„Ovo što je danas potpisano ne znači da je kraj tim ulaganjima, nastavit ćemo s tim i ubuduće kako bi nadograđivali te sustave kako bi sva naselja na području naše županije imali kvalitetnu vodoopskrbu i odvodnju“, zaključio je Anušić.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Postroženi uvjeti za odobravanje kredita

Published

on

Nakon dvogodišnje stanke banke su ovih dana opet počele razmjenjivati podatke o obvezama klijenata radi procjene njihove kreditne sposobnosti, što bi moglo još više otežati dobivanje kredita.

Uslijed opće nesigurnosti i smanjenja prihoda velikog broja građana zbog koronakrize, pojedine banke su već pooštrile uvjete odobravanja kredita. Smanjenje mjesečnih prihoda, objašnjavanju u OTP banci, često se odnosi “upravo na različite dodatke na plaću”, pa su uveli privremene mjere kojima se iz kreditne sposobnosti isključuju dodatna primanje kao što su bonusi, prihodi od najma ili prihodi od turizma, kao i određeni dodaci na plaću poput naknada za prijevoz, terenskih dodataka i slično. 

Kada je u pitanju visina kamatnih stopa, ističu da nije bilo nikakvih izmjena. Ostale banke koje je Jutarnji list kontaktirao, izbjegavaju govoriti o pooštravanju uvjeta poslovanja, barem tako otvoreno kao OTP banka. U Addiko banci, primjerice, kažu samo da procjena kreditnog rizika klijenta podleže “internom modelu” a on uključuje niz elemenata “kao što su, primjerice, podaci o urednosti i otplati postojećih i podmirenih obveza, mogućnost podmirenja postojećih i budućih obveza, ali i drugi interni modeli s ciljem pružanja kvalitetnije usluge za klijente i osiguranja sigurnijeg portfelja za banku”.

Ono što je sigurno, pri procjeni kreditnog rizika sve banke analiziraju “propisane parametre” i promjena stana prihoda klijenata neizbježno će utjecati na dinamiku kreditiranja. Ipak pri odluci hoće li netko dobiti kredit i po kojim uvjetima, važnu ulogu i dalje će imati individualni pristup klijentima. Ponovni uvid u kreditni registar u tome će im svakako pomoći u smislu uvida u stanje zaduženosti klijenata te koliko su prije bili uredni dužnici. 

No za neki konkretniji odgovor o kreditnoj politici, napominje bankar u jednoj banci srednje veličine, trebat će pričekati jesen, kada ćemo imati bolji uvid u razmjere krize, piše u petak Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Croatia Airlines ponovno leti

Published

on

S obzirom na to da bi se granice između država članica EU trebale otvoriti od 15. lipnja, hrvatski nacionalni avioprijevoznik pustio je u prodaju karte prema nekoliko europskih destinacija iz Zagreba, piše portal Croatian Aviation.

Uz postojeće međunarodne linije iz Zagreba prema Frankfurtu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Zurichu od 15. lipnja u prodaji su i karte za Bruxelles (4 puta tjedno), Muenchen (tri puta tjedno), Sarajevo (tri puta tjedno), London (dva puta tjedno) i Rim preko Splita (tri puta tjedno).

Od 16. lipnja uvodi se i linija Zagreb – Dublin, 3 puta tjedno (uto, čet, ned), a od 18. lipnja uvodi se linija Zagreb – Beč, 2 puta tjedno (čet, ned).

Na linijama prema Londonu i Dublinu prometovat će zrakoplovi tipa A319/A320, dok će na ostalim linijama prometovati zrakoplovi manjeg kapaciteta tipa DashQ400.

Croatia Airlines tako će od 15. lipnja prometovati prema 11 međunarodnih destinacija, uz domaće linije prema DubrovnikuSplitu, Zadru i Puli.

Od ponedjeljka, 22. lipnja, kompanija u prodaji drži više tjednih letova nego što će to biti u prvom tjednu operacija, no Croatia Airlines vjerojatno će dodatno modificirati red letenja za to razdoblje.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Najčitanije