Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na goleme napore Hrvatske u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.
Grabar-Kitarović je održala izlaganje na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos koji se ove godine održava u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.
– Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba – rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.
Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije
Predsjednica je odbacila navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.
– Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije – podsjetila je.
– Suradnja između vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra – ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.
Europa mora naprijed
– Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba – rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos. Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.
Gospodarski izazovi
Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.
Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i demografski pad.
– Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti – upozorila je.
– Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji – poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.
Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.
Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.
Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova.
