Povezite se

Svijet

Grabar-Kitarović Guterresu: razmjena granica na JI Europe otvorila bi Pandorinu kutiju

Objavljeno

-

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je bilateralni sastanak s glavnim tajnikom UN-a Antóniom Guterresom

Razmjena teritorija između Srbije i Kosova otvorila bi Pandorinu kutiju na jugoistoku Europe, rekla je u ponedjeljak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović glavnom tajniku Ujedinjenih naroda Antoniju Guterresu. 

Predsjednica boravi u New Yorku povodom Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojoj će se obratiti u utorak. 

U ponedjeljak se sastala s glavnim tajnikom te organizacije Antonijom Guterresom s kojim je razgovarala o “situaciji na jugoistoku Europe, posebice o Bosni i Hercegovini, odnosima između Beograda i Kosova” te o tome što će Hrvatska kao “lider na tom području učiniti da bi pomogla u daljnjoj stabilizaciji stanja i rješavanju svih otvorenih pitanja”.  

“Spomenula sam zamjenu teritorija i rekla da bi to bila jako loša ideja koja bi otvorila Pandorinu kutiju i raznorazne zahtjeve za teritorijalnim promjenama na prostoru cijele bivše Jugoslavije”, otkrila je predsjednica. 

Srbijanski državni vrh ranije je iznosio ideju razmjene sjevernog dijela Kosova, s većinski srpskim stanovništvom, za etnički većinski albanski dio južne Srbije, kako bi se dvije zemlje približile u rješavanju spora. Tom se planu snažno protive Francuska i Njemačka, dok su SAD i nedavno Austrija istaknule kako bi mogle prihvatiti takvo rješenje. 

Predsjednica je kritizirala ideju razmjene teritorija i na bilateralnom susretu s kosovskim predsjednikom Hashijem Thacijem koji je mijenjao mišljenje po tom pitanju. 

Grabar-Kitarović je dodala kako je Guterresa zanimalo i što će Hrvatska činiti u okviru predsjedanja Europskom unijom te “kako ćemo to iskoristiti, kako za sebe, tako i za svoje susjedstvo”. 

Klimatske promjene

Predsjednica je prvog dana boravka u New Yorku nazočila otvaranju summita UN-a o klimatskim promjenama, pa je najavila da će glavna tema njezinog govora pred Općom skupštinom biti vezana za klimatske promjene.

“Mislim da ne trebamo previše privatizirati pozornicu UN-a za neka bilateralna pitanja za koja smo odgovorni mi i naši susjedi, već govoriti o temama koje su bitne za cijelo čovječanstvo”, rekla je Grabar-Kitarović, no dodala je kako će pritom “krenuti od lokalnih primjera”. 

Kao i prošle godine, predsjednica će svojim govorom pred Općom skupštinom upozoriti na zagađenje i zagrijavanje Jadranskog mora. 

“Greta nas je danas upozorila, kao što ste vidjeli bilo je to vrlo, vrlo energično. Žalosno je da jedna djevojčica mora putovati dva tjedna brodom, a ne biti u školi, kako bi upozorila svijet na klimatske promjene i da će naša djeca i unuci biti užasno ljuti na nas ako uništimo ovaj jedini planet koji imamo”, rekla je predsjednica, referirajući se na govor tinejdžerske klimatske aktivistice Grete Thunberg. 

Ona je u ponedjeljak otvorila UN-ov summit o klimi osudom svjetskih vođa da su propustili poduzeti snažne mjere u borbi protiv klimatskih promjena, upitavši ih “kako se usuđujete?”. 

Vjerske slobode

Predsjednica je sudjelovala i na summitu o vjerskim slobodama. 

“Ono što treba reći, a što ljudi često krivo shvaćaju, jest da je upravo kršćanstvo najprogonjenija religija na svijetu i da dnevno 11 kršćana bude ubijeno u svijetu zbog svoje vjere”, rekla je. 

“Dakle, nemojmo razmišljati o nekim drugim vjerama kako bismo bili politički korektni, razmišljajmo jednako o svima, uključujući vlastitu vjeru”, dodala je. 

Sastanak s Googleom

Grabar-Kitarović je izdvojila i sastanak s potpredsjednikom Googlea s kojim je dogovorila “daljnju suradnju oko inicijative Triju mora i digitalizacije cijelog prostora”, posebice Hrvatske, njezinih otoka i drugih dijelova države. 

Time će se “omogućiti digitalno školovanje, rad na daljinu, a to bi ljudima omogućilo da ostanu u Hrvatskoj i svakako dodatno osnažilo radna mjesta i povećalo plaće”. 

Svijet

Smrt Georgea Floyda: Nove optužnice za svu četvoricu policajca

Published

on

Nove optužnice podignute su protiv sve četvorice otpuštenih policajaca koji su bili prisutni za vrijeme ubojstva crnog Amerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu, objavio je u srijedu državni odvjetnik Minnesote.

Optužnica protiv Dereka Chauvina pooštrena je s trećeg na ubojstvo drugog stupnja. Policajac, koji je koljenom pritiskao Floydov vrat i ugušio ga, prije je bio optužen za ubojstvo iz nehaja, a sad jza ubojstvo bez namjere. 

Ostala trojica policajca suočena su s optužnicom za pomaganje i poticanje na ubojstvo.

Floydova smrt izazvala je velike prosvjede diljem SAD-a protiv rasizma i policijske brutalnosti prema Afroamerikancima.

Velika većina demonstracija u proteklih osam dana bila je mirna, no neke su se pretvorile u nasilne nemire i u brojnim je gradovima uveden plicijski sat.

Objavljujući nove optužnice, državni odvjetnik Minnesote Keith Ellison izjavio je da su one u interesu pravde.

“Moramo ispisati nova pravila za pravedno društvo”, rekao je Ellison.

No odvjetnik obitelji Floyd, Benjamin Crump, izjavio je CNN-u da obitelj vjeruje da bi optužnica protiv Chauvina trebala biti ona prvog stupnja. Kaže da je obitelji rečeno da se istraga nastavlja i da se optužnica još može mijenjati.

Ubojstvo prvog i drugog stupnja prema zakonu Minnesote zahtjeva dokaz da je optuženik ubio s namjerom. Za ubojstvo prvog stupnja u većini se slučajeva traži predumišljaj, dok je ubojstvo drugog stupnja više vezano uz zločine iz strasti.

Optužnica za ubojstvo trećeg stupnja ne zahtijeva dokaz da je optuženik želio da žrtva umre, nego samo da su njegovi postupci bili opasni i da su izvedeni bez obzira na ljudski život.

Za ubojstvo drugog stupnja predviđena je kazna do 40 godina zatrova, petnaest više nego za ubojstvo trećeg stupnja.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Auschwitz traži donacije nakon što je koronavirus pogodio financije

Published

on

Bivši logor u Auschwitzu moli za donacije nakon što je bio primoran zatvoriti vrata za posjetitelje zbog pandemije koronavirusa.

Spomen područje ima zadaću očuvati koncentracijski logor koji je tijekom Drugog svjetskog rata na poljsko tlo smjestila nacistička Njemačka. Više od 1.1 milijuna ljudi, uglavnom Židova, izgubilo je živote u plinskim komorama u logoru ili od gladi, hladnoće i bolesti.

Memorijal je zatvoren za posjetitelje od 12. ožujka. Prošle godine posjetilo ga je oko 2.3 milijuna ljudi. Postoji nada da će se otvoriti početkom srpnja.

“U ovim teškim trenucima, ne možemo odbaciti naše prethodne uspjehe ili usporiti svoj posao održavanja i građenja sjećanja koje je jedini lijek za budućnost”, izjavio je direktor muzeja Piotr Cywinski.

Muzej treba donacije kako bi nastavio s edukativnim i istraživačkim projektima, nakon što im je budžet za 2020. “propao”. U 2019. imao je proračun od 113.9 milijuna zlota (193 milijuna kuna).

Konzervacija logora nije ugrožena, kažu u upravi s obzirom na to da njegov rad podržava fondacija Auschwitz-Birkenau koja je u 2020. udvostručila financijsku podršku.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Trudeau: Kanađani “užasnuti” događajima u SAD-u

Published

on

Na novinarsko navaljivanje da komentira ponašanje Donalda Trumpa u proturasističkim prosvjedima, kanadski premijer Justin Trudeau ostao je u utorak šutjeti više od 20 sekundi, nakon čega je rekao da Kanađani “užasnuti” prate stanje u Sjedinjenim Državama.

Na dnevnoj tiskovnoj konferenciji novinar ga je upitao što misli o izjavi američkog predsjednika dan ranije u kojoj je zaprijetio da će u pomoć pozvati vojsku kako bi zaustavio nerede te o ispaljivanju suzavca u Washingtonu kako bi Trump mogao doći pred crkvu i fotografirati se.

Novinar ga je upitao i zašto sustavno odbija komentirati ponašanje Donalda Trumpa s kojim je u zamršenim odnosima i kakvu poruku to šalje stanovništvu.

Premda je inače brz u odgovorima na novinarska pitanja, Trudeau je zastao i odgovorio tek nakon više od 20 sekundi. 

“Užasnuti smo i zaprepašteni dok pratimo što se događa u SAD-u”, rekao je napokon, ponavljajući prošlotjednu izjavu o širenju nasilnih prosvjeda u toj zemlji nakon smrti Georgea Floyda za koju je odgovoran bijeli policajac.

“Ovo je trenutak kada ljude treba ujediniti”, dodao je Trudeau, ne spominjući ime američkog predsjednika. “Ovo je trenutak u kojem treba slušati i doznati koje su to nepravde koje, unatoč napretku, postoje već godinama, pa i desetljećima.”

Trudeau je, kao što je činio i ovih dana, opetovao da u Kanadi još puno toga treba učiniti u suzbijanju rasizma.

“I mi u Kanadi imamo velike izazove: sustavnu diskriminaciju, što znači da se naši sustavi, institucije, mjere, sve što provodimo, ne odnose na jednak način prema svim Kanađanima”, rekao je Trudeau.

Usto je upozorio da nije dobro uspoređivati se sa susjednom Amerikom pozivajući da se “ne gleda samo na razlike u odnosu na SAD i kaže ‘ah, ovdje je puno bolje’ “.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije