Povezite se

Gospodarstvo

Grabar-Kitarović: Članovi inženjerskih komora pridonijeli graditeljskom identitetu hrvatskog naroda

Objavljeno

-

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ocijenila je u utorak na svečanosti u povodu 20. godišnjice djelovanja pet inženjerskih komora – arhitekata, inženjera geodezije, građevinarstva, strojarstva i elektrotehnike, da su članovi komora pridonijeli razvoju, promociji i oblikovanju graditeljskog identiteta hrvatskog naroda, a time i nacionalnoj i međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske države i njezinih institucija.

“Arhitektonska i inženjerske struke graditeljstva oblikovale su svijet kakav danas poznajemo. Kroz povijest su među tehničkim znanostima stekle veliku važnost i ugled, a svijetu u nasljeđe ostavile neizbrisiv trag i bogatu baštinu”, rekla je Grabar-Kitarović i osvrnula se na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame.

Hrvatska je baštinik duge graditeljske tradicije 

“Jučerašnji tragični događaj, koji je rastužio cijeli svijet, upozorava nas na najgori mogući način koliko nam je upravo graditeljsko naslijeđe vrijedno. Snimke simbola kršćanstva i europske kulture, pariške katedrale Notre-Dame u ognju, nikoga nisu ostavile ravnodušnima i zato u mislima i molitvama s građanima Pariza i Francuske, vjerujemo kako će što prije početi rekonstrukcija oštećenih dijelova kako bi se tom svjetskom spomeniku vratio njegov veličanstven izgled”, poručila je Grabar-Kitarović.

Hrvatska je baštinik duge graditeljske tradicije i vrijednoga nasljeđa, istaknula je predsjednica i spomenula neka od legendarnih imena iz povijesti, od Jurja Dalmatinca do Viktora Kovačića.

“Spomenut ću Fausta Vrančića, za čije je strojeve i konstrukcije znao cijeli tadašnji graditeljski svijet, ili Ruđera Boškovića, utemeljitelja egzaktnog znanstvenog pristupa rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu i njegova prinosa područjima geo-znanosti”, rekla je.

Ocijenila je kako je osnutak pet inženjerskih komora, prije dva desetljeća, značio važan iskorak za razvoj i unaprjeđenje inženjerskih struka koje su dobile veću vidljivost, bolju organizacijsku strukturu, veći prostor djelovanja i nove zadaće.

“Dok je inženjerska zajednica okupljena u komorama u samom početku dala nemjerljiv prinos obnovi i razvoju naše domovine, danas nove zadaće donose odgovornost za zaštitu javnog interesa, posebno u području prostornog planiranja i urbanizma”, kazala je Grabar-Kitarović.

Utemeljenjem komora očuvani su ugled struke, prava i časti inženjera, no treba i dalje raditi na uvažavanju inženjerskih struka i očuvanju osnovnih načela kulture građenja od pritisaka i neutemeljenih zahtjeva raznih interesnih lobija.

“Interes profita, koji nerijetko nalaže intervencije u prostoru koje uzrokuju njegovo trajno uništenje, ne smije biti iznad uzusa struke i općeg, društvenog interesa. Želja za zaradom ne smije gurnuti u drugi plan pravila uređenja i gradnje, niti ugroziti javni interes i klasična načela znanosti i umjetnosti građenja: korisnost, postojanost i ljepotu”, poručila je predsjednica.

Komore moraju dvosmjerno djelovati

Dodala je kako se i osobno uvjerila u stručnost i profesionalizam Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatske komore arhitekata, čiji su članovi radili u Povjerenstvu za izradu stručnog nalaza o smještajnim potrebama Ureda Predsjednice, pa stoga drži da komore imaju snagu i sposobnost oblikovati svijet po mjeri čovjeka.

Državni tajnik Željko Uhlir rekao je kako najveći doseg svake profesije predstavlja komorsko udruživanje, ali komore od prije 20 godina i one kakve trebamo danas ne mogu biti iste.

“Komore moraju zagovarati struku i etičnost, što se očituje u njihovu dvosmjernom djelovanju – braniti svoga profesionalnoga člana pred laikom te braniti laika i zajednicu pred neprofesionalnim članom”, istaknuo je Uhlir.

Članovi komora moraju imati ugled i čast u društvu, a to mogu steći samo znanjem i etičnim postupanjem, poručio je Uhlir izrazivši nadu da će komore znati odgovoriti na izazove 21. stoljeća i 4. industrijske revolucije.

Energetika

HEP smanjio veleprodajnu cijenu plina za 8,1 posto

Published

on

Dodao

Hrvatska elektroprivreda d.d. je 14. veljače opskrbljivačima u obvezi javne usluge dostavila obavijest o veleprodajnoj cijeni plina za razdoblje od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. Cijena iznosi 0,1825 kn/kWh, što je 8,1 posto manje u odnosu na trenutnu veleprodajnu cijenu plina.

HERA je prethodno za isto razdoblje propisala referentnu (maksimalnu) cijenu po kojoj HEP d.d., kao imenovani opskrbljivač na veleprodajnom tržištu plina može prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Propisani iznos od 0,1924 kn/kWh predstavlja smanjenje veleprodajne cijene u odnosu na sadašnju za 3 posto, a što od 1. travnja omogućuje smanjenje prosječne prodajne cijene za kućanstva za oko 1 posto. Uvažavajući trenutne povoljne projekcije kretanja cijena plina na tržištu, Uprava HEP-a d.d. donijela je odluku o dodatnom sniženju veleprodajne cijene za 5,1 posto.

„Hrvatska elektroprivreda još od travnja 2014. godine uspješno obavlja ulogu opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koju nam je u prvom razdoblju povjerila Vlada Republike Hrvatske, a zatim i HERA. Sada, nakon gotovo šest godina iskustva u veleprodaji plina, možemo ustvrditi da smo kvalitetno obavili sve povjerene zadaće, na zadovoljstvo našeg Vlasnika te na zadovoljstvo opskrbljivača plinom, i što je najvažnije, krajnjih kupaca plina.

Možemo jamčiti da ćemo visoku razinu usluge i sigurnosti opskrbe zadržati do kraja razdoblja za koje smo imenovani opskrbljivačem na veleprodajnom tržištu. Veseli nas što smo, zahvaljujući povoljnim kretanjima na tržištu plina, a sagledavši utjecaj na projicirani poslovni rezultat HEP-a u idućem razdoblju, bili u mogućnosti odrediti nižu cijenu plina u odnosu na maksimalnu koju je postavila HERA“, izjavio je predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Frane Barbarić i naglasio da ta odluka predstavlja iskaz društvene odgovornosti HEP-a i njegov doprinos politikama i mjerama Vlade RH koje za cilj imaju zaštitu i povećanje životnog standarda hrvatskih građana.

Niža veleprodajna cijena plina koju je utvrdio HEP d.d., omogućuje opskrbljivačima u obvezi javne usluge da dodatno smanje prodajnu cijenu plina za kućanstva. Kupcima HEP Plina sa sjedištem u Osijeku, cijena plina od 1. travnja 2020. trebala bi se smanjiti za 5,2 posto u odnosu na današnju cijenu, što bi kupcu s prosječnom godišnjom potrošnjom od 15.000 kWh, trošak za plin na godišnjoj razini smanjilo za 243 kune.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Večernji list: Samo pet županija prestiglo zaposlenost iz 2008.

Published

on

Dodao

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine, piše u utorak Večernji list.

To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti, navodi dnevnik.

Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća…

Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika.

Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Benzin neznatno skuplji, dizelu osjetno skočila cijena

Published

on

Dodao

Na benzinskim postajama u Hrvatskoj od ponoći su na snazi nove cijene goriva

Prema podacima Ministarstva gospodarstva, cijena benzina prosječno je s 9,925 kuna poskupila na 9,933.

Dizel je prošloga utorka prosječno po litri koštao 9,347, a danas je 9,445 kuna.

Plinsko ulje poskupjelo je s 4,708 na 4,838 kuna.

Autoplin od danas košta 4,631 (prošloga utorka cijena je bila 4,588 kune).

Ucitavanje vijesti

Najčitanije