Povezite se

Automobili

Gotovo 70 posto automobila u Hrvatskoj starije je od deset godina, prosječna starost 12,6 godina

Objavljeno

-

Hrvatska u gotovo svim kategorijama ima relativno star vozni park, pa su osobni automobili u prosjeku stari 12,6 godina, motocikli i mopedi prosječne su starosti 12,5 godina, dok su traktori prosječno stariji od 30 godina, podaci su Centra za vozila Hrvatske.

Statistike toga centra pokazuju da je u 2018. godini u Hrvatskoj bilo registrirano 79.935 rabljenih, te 61.745 novih osobnih automobila, ali i da uvoz rabljenih osobnih automobila raste svake godine, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

Zabrinjavajući je podatak da je čak 68,4 posto automobila starije od desetljeća.

Osim navedenih kategorija, autobusi su u prosjeku stari 11,7 godina, teretni automobili 11,4 godine, priključna vozila 19,1 godinu.

“Starost vozila utječe na ispravnost, ali i samu opremu pojedinog vozila koja u slučaju nedostatka suvremenih tehnologija znači bitno manju sigurnost. Primjerice, ako analiziramo strukturu osobnih automobila prema sustavu kočenja, više od 400 tisuća vozila registriranih u 2018. godini nije imalo niti jedan suvremen sustav kočenja (ABS ili ABS+ESP), što može uvelike utjecati na sigurnost u prometu”, kažu u Centru za vozila Hrvatske.

Prošle je godine, primjerice, na 431.538 vozila utvrđena tehnička neispravnost zbog koje su ta vozila isključena iz prometa do trenutka kada su uklonjeni kvarovi i nedostaci. S druge strane, Europska komisija postavila je cilj da se u razdoblju od 2020. do 2030. godine smanji broj smrtno stradalih u prometu za 50 posto.

Pomoćnik uprave za tehničke poslove Centra za vozila Hrvatske Goran Pejić istaknuo je da se taj cilj može ostvariti jedino snažnijom suradnjom svih sudionika odgovornih za sigurnost u prometu na cestama, boljim nadzorom i ciljanim financiranjem mjera.

“Radnje koje se razmatraju uključuju prije svega sigurnost vozila i primjenu najnovijih tehnoloških dostignuća kao što su sustavi pomoći vozačima. Na taj način izbjegle bi se mnoge prometne nesreće i zaštitili pješaci i biciklisti. Naša dužnost je smanjiti broj tehnički neispravnih vozila koji je s obzirom na prosječnu starost još uvijek prilično visok”, istaknuo je Pejić.

Automobili

Hrvatska 21. listopada dobiva Nacionalni dan bez mobitela u prometu?

Published

on

Čak 91 posto vozača koristi mobitel dok vozi, a to čini i polovica pješaka kad prelazi prometnicu, neki su od podataka koje u svom prijedlogu Hrvatskom saboru da 21. listopada proglasi Nacionalnim danom bez mobitela u prometu navodi saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Spomenuti podaci su iz istraživanja navika i ponašanja sudionika u prometu koje je provedeno u 2017., a koje je pokazalo i da trećina biciklista telefonira u vožnji. Posebno pak zabrinjava podatak da oko 40 posto građana ne bi mijenjalo svoju naviku, neovisno o kaznama, jer nisu dovoljno svjesni opasnosti koje donosi korištenje mobitela u prometu.

Odgovaranje na SMS poruku, primjerice, oduzima vozaču pozornost najmanje pet sekundi, što je dovoljno da vozilo pri brzini od 50 kilometara na sat prijeđe 70 metara bez kontrole vozača. Smanjena pozornost vozača koji telefonira i vozi jednaka je smanjenoj pozornosti vozača koji u krvi ima promil alkohola, dakle vjerojatnost da će takav vozač doživjeti nesreću raste devet puta.

Sve su to podaci poznati Hrvatskoj udruzi menadžera sigurnosti (HUMS) koja je inicirala proglašenje Nacionalnog dana bez mobitela u prometu, želeći time povećati svijest o opasnostima koje donosi korištenje mobitela u prometu te smanjiti broj nesreća uzrokovanih njihovim korištenjem.

Upotreba mobitela u prometu veliki je sigurnosni problem u cijelom svijetu, smatra se četvrtim uzrokom smrti na cesti.

Odbor je o prijedlogu HUMS-a zatražio i dobio pozitivno mišljenje resornog Ministarstva unutarnjih poslova.

MUP u svom stajalištu, među ostalim, ističe da proglašenje 21. listopada Nacionalnim danom bez mobitela u prometu doživljava kao dodatni napor podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa i daje mu bezrezervnu podršku, navodi Odbor koji je svoj prijedlog u saborsku proceduru poslao sredinom srpnja. Što o njemu misle ostali zastupnici, koji nisu članovi Odbora, moglo bi se znati već ove jeseni.

Svjestan opasnosti koje u prometu donosi korištenje mobitela Sabor je nedavno, kroz Zakon o sigurnosti prometa na cestama, povećao kazne za takvo ponašanje s 500 na tisuću kuna.

Ucitavanje vijesti

Automobili

U srpnju prodano 6.212 novih automobila, najviše se kupuje …

Published

on

Po podatcima Promocije plus, u Hrvatskoj je u srpnju prodano 6.212 novih putničkih vozila što je 8,2 posto ili 474 više nego u istom mjesecu lani, dok je u prvih sedam mjeseci prodano 44.368 novih auta uz zanemarivi rast od 0,9 posto u odnosu na 2018., a statistika pokazuje i da se sve manje kupuju dizelaši.

U dosadašnjem dijelu godine najviše novih putničkih vozila, njih 5.440, prodao je Volkswagen. Slijede Opel (4.519), Renault (4.309), Škoda (4.014) te Dacia (2.789).

Od siječnja do kraja srpnja prodano je, primjerice i 68 novih Porschea, 1.130 Audija, 987 BMW-a te 863 Mercedesa.

Škoda Octavia najprodavaniji je model tijekom aktualne godine s 2.300 prodanih primjeraka, slijede Renault Clio (1.924), Volkswagen Golf (1.399), Opel Corsa (1.273) te Suzuki Vitara (1.267).

U srpnju najtraženija je također bila Škoda Octavia sa 460 prodanih vozila, na drugom je mjestu najprodavanijih modela Opel Corsa (240), a treći je VW Golf (226).

Benzinaca je u sedam ovogodišnjih mjeseci prodano 61 posto ili 27.045 komada, dizelaša tek 35,5 posto odnosno 15.757, hibrida 2,4 posto (1.056) te električnih vozila 0,2 posto ili 87 vozila.

Ucitavanje vijesti

Automobili

Evo novih pravila: Pogledajte što vas očekuje, kako najlakše ostati bez novca, vozačke i zaraditi kaznene bodove

Published

on

Nova stroža prometna pravila s predviđenim težim kaznama, koje se penju do tri prosječne hrvatske plaće te mogućnošću plijenjenja automobila od okorjelih prometnih recidivista, od 1.8. stupa na snagu.

U Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) kažu da novim zakonom žele na cestama podići razinu sigurnosti, ali i prometne kulture.

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano je povećanje novčanih kazni do 20 tisuća kuna za počinitelje osam prekršaja koji su prepoznati kao uzročnici najtežih stradavanja u prometu.

Na tom popisu su prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 kilometara na sat, vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru na autocestama i cestama, namjerni prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje provjere alkohola ili droga te vožnja s više od 1,5 promila ili pod utjecajem droga.

Više kazne predviđene su i za vožnju prije stjecanja prava, ali i za vozače kojima je oduzeta dozvola, bilo zbog prikupljenih negativnih bodova, isključenja iz prometa ili privremenog oduzimanja vozačke.

Dulje oduzimanje vozačkih dozvola za ponavljače

Kazne za tih osam prekršaja povećavaju se sa dosadašnjih pet do 15 tisuća kuna na 10 do 20 tisuća kuna, no primjenjuju se i strože obligatorne mjere – zabrana upravljanja vozilom od najmanje šest mjeseci za drugi prekršaj ili najmanje godinu dana za tri i više prekršaja.

Policija, pored toga može privremeno, do odluke suda oduzeti vozilo kojim je počinjen prekršaj, ako vozač koji je već dvaput pravomoćno kažnjen ponovi neki od tih najtežih prekršaja.

S 500 na tisuću kuna povećavaju se kazne zbog nekorištenja sigurnosnog pojasa, nepropisnog prijevoza djece i korištenja mobitela, što su također opasni oblici ponašanja koji su se našli na popisu „četiri ubojice u prometu“ – brzina, alkohol, pojas i mobitel.

Povećane su novčane kazne i za prekršaje kod uključivanja u promet, pretjecanja, zaustavljanja, vožnje unatrag.

Zbog nepoštivanja svjetlosne i zvučne signalizacije, kao najčešće utvrđenog uzroka nesreća na željezničkim prijelazima, povećava se iznos kazne za nezaustavljanje na pružnom prijelazu, ali uvode i negativni prekršajni bodovi.

I za bijeg s mjesta nesreće 20 tisuća kuna

Bijeg s mjesta nesreće s poginulima ili ozlijeđenim također je ušao u krug prekršaja za koje su predviđene kazne do 20 tisuća kuna. Umjesto dosadašnje kazne od tri do sedam tisuća kuna, bjegunci će odsad plaćati kaznu od 10 do 20 tisuća kuna.

Sudionik prometne nesreće s materijalnom štetom koji ne ostavi potrebne podatke platit će kaznu do sedam tisuća kuna.

Takvim vozačima zabraniti će se vožnja na određeno vrijeme bez obzira na broj počinjenih prekršaja, a ‘zaradit’ će i pokoji prekršajni bod.

Negativni bodovi siguran put do gubitka vozačke

Vozač s 12 i mladi vozač s devet negativnih prekršajnih bodova kojima je vozačka istekla, dvije godine neće moći podnijeti zahtjev za produljenje vozačke dozvole.

Vozačima s jednakim brojem negativnih bodova, rješenjem će se ukinuti vozačka dozvola, ako im je u tom razdoblju oduzeta ili prijavljena izgubljenom.

Dvije godine zabrane podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole dobit će i osoba koja je u dvije godine prikupila devet negativnih bodova, a još nije ni položila vozački ispit.

Negativni bodovi izricat će se i zbog niza drugih neželjenih oblika prometnog ponašanja od odbijanja postupanja po naredbi policajca, prekoračenja brzine i prolaska kroz crveno do nepropisno pretjecanja i nepropuštanja pješaka na pješačkom prijelazu.

Vozači će trebati čistiti automobile od leda

Kazna za nekorištenje zimske opreme povećana je na tisuću kuna, a zakon jasnije opisuje dužnosti vozača koji će odsad morati čistiti i led ili vodu s automobila. Zakonom je fiksno propisano da dnevna ili kratka svjetla moraju biti upaljena od 1. studenog do 31. ožujka.

Među novinama je i propisivanje prekršaja nepoštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti i uvođenje snimanja vozačkog ispita, ali i video nadzora tehničkog pregleda.

Zakon detaljnije propisuje i uvjete zbog kojih se vozilo ne smije dati na upravljanje nekom drugom, primjerice osobi pod zabranom vožnje ili pod utjecajem alkohola, lijekova i drugih opijata ili vidljivo umornoj osobi.

Pri tome će sudionicima u prometu, kažu u MUP-u, od pomoći biti mogućnost provjere na internetu stanja vozačke dozvole, negativnih bodova i mjera zabrane upravljanja.

Nacinalno/D.Prša

Ucitavanje vijesti

Najčitanije