Povezite se

Vijesti

Goran Aleksić: Banke se hvataju za zadnju slamku spasa koje više nema

Objavljeno

-

Groran Aleksić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Saborski zastupnik stranke Snaga, Goran Aleksić komentirao je odluku Vrhovnog suda, koji je odbio zahtjev banaka za revizijom i potvrdio presudu prema kojoj su banke povrijedile kolektivne interese i prava potrošača korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe – ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak (valutna klauzula), a da se o tome nije pojedinačno pregovaralo.

“Mi smo tu pobjedu imali i 2018. godine, ali banke su uložile reviziju, koja je pala na Vrhovnom sudu i sad dužnici imaju pravo privatnim tužbama dobiti svoj novac”, rekao je Aleksić.

Istaknuo je da vjeruje da će banke s vremenom krenuti u nagodbe, ali da je računica jednostavna – potrebno je vratiti ono što je naplaćeno preko kamate, iznos nakon rasta tečaja švicarca i pripadajuće zatezne kamate.

“S jedne strane neće biti jednoznačno, jer netko će dobiti 50 tisuća a netko 500 tisuća, ali s druge strane svima će na isti način biti izračunate razlike. Prema tome, banke se sada hvataju za neku zadnju slamčicu koje više nema”, rekao je Aleksić za N1

“U travnju ove godine utvrđeno je da imamo pravo na tužbe. Vrhovni sud je revizijom utvrdio da mi imamo pravni interes potraživati svoja prava. Sud EU je presudom utvrdio da ako se zakonski interveniralo u neki ugovor dužnici i dalje imaju pravo utvrđivati na nacionalnim sudovima jesu li kompletno obeštećeni. Mi smo konverzijom dobili smanjenu glavnicu, a nismo dobili ni preplaćenu kamatu, niti preplaćeni tečaj, niti pripadajuće zatezne kamate. Kada bi valutna klauzula CHF bila poštena i pravična, banke bi uistinu imale trošak u konverziji. Međutim, budući da je valutna klauzula ništetna, one uopće nemaju trošak u konverziji. One su samo privremeno vratile kroz smanjenje glavnica jedan mali dio onoga što nam pripada. No otvara se pitanje ništetnosti kompletnih ugovora. Naime, sud EU je utvrdio kako im se čini da ukoliko je valutna klauzula ništetna – ugovor nije valjan. To znači da je ugovor ništetan”, rekao je Aleksić.

Kod nas nije nevaljana samo valutna klauzula, kod nas je nevaljana i promjenjiva?

“Tužio sam za ništetnost ugovora još 2015. godine i očekujem da će presuda koja je prvo bila negativna zbog konverzije, da će sada biti pozitivna i Vrhovi sud će o tome morati odlučivati. Dakle, Vrhovni sud ima još nekoliko pravnih pitanja na koje mora donijeti odluku. Jedno od tih pitanja je pitanje ništetnosti ugovora, a sud EU je rekao da ugovori s valutnom klauzulom koja je ništetna jesu ništetni”, kazao je Aleksić.

Dakle bit će još posla za Vrhivni sud kada je riječ o švicarcima. Vi ste najavili val tužbi, kažete ima vremena do 2023. godine. Vidjeli smo za ove zastare u lipnju, puno ljudi je kalkuliralo i čekalo ovu odluku Vrhovnog suda. Očekujete li sada veći broj tužbi?

Erste banka osporava onima koji su napravili konverziju u euro da imaju pravo na sudske tužbe?

“Udruga Franak im je poručila da se sada ne žure, neka pričekaju da Udruga zbije svoje redove, da pripremimo ponovo odvjetnike za novi val tužbi, i za mjesec-dva ćemo dati upute kako se dalje ponašati. U međuvremenu će vrhovni sud donijeti odluku kako obešteti dužnike konvertiranih kredita. Najprije je Vrhovni sud donio odluku da imamo pravni interes, i da možemo tužiti. Međutim, Vrhovni sud mora donijeti još jednu odluku na temelju koje će se utvrditi točno kako se računa obeštećenje za dužnika koji je konvertitao kredit. Kada se ta odluka donese, to će pomovo biti odluka koja je primjenjiva za niže sudove i koja će se morati poštovati. Tada banke više neće moći govoriti ništa o tome ovo ili ono”, rekao je Aleksić.

Najavili ste i kaznenu prijavu protiv banaka?

“Tako je. Sve banke su ugovarale nepoštenu kamatnu stopu, kakvu nigdje zapadno od Hrvatske nisu ugovorile. Ugovarale su valutnu klauzulu CHF koja je nepoštena i ništetna, dakle dva bitna sastojka ugovora su ništetna. Time su one oštetile 125.000 hrvatskih građana, oni su zbog toga došli na rub siromaštva. Time su oštetile i BDP i proračun Hrvatske, jer ti ljudi koji su bili na rubu siromaštva nisu mogli trošiti kao što bi trošili da toga nije bilo, prema tome one su izazvale jedan poremećaj unazad deset godina u hrvatskom monetarnom i gospodarskom sustavu zemlje, i one za to moraju odgovarati, kao što odgovaraju Francuskoj gdje se isti slučaj dogodio i gdje su one kazneno gonjene”, rekao je Aleksić. (N1)

Nacionalno

Vijesti

Turska “invazija” nije u skladu s međunarodnim pravom

Published

on

Dodao

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je tursku vojnu ofenzivu protiv kurdske milicije YPG u sjevernoj Siriji ocijenio kao “invaziju koja nije u skladu s međunarodnim pravom”.

Odgovarajući na tursku tvrdnju da je međunarodno pravo na strani Ankare Mass je za njemačku javnu televiziju u subotu navečer rekao: “Nakon svega što znamo i svega što je sama Turska navela kao svoj pravni temelj, mi ne možemo dijeliti takvo stajalište”.

“Ne vjerujemo da je napad na kurdske postrojbe ili kurdske milicije legitiman po međunarodnom pravu”, rekao je Maas za televiziju ZDF.

“Ako nema temelja u međunarodnom pravu za takvu invaziju, onda ona nije u skladu s međunarodnim pravom”, odgovorio je Maas na pitanje krši li Turska međunarodne zakone svojom vojnom intervencijom.

Također je upozorio Ankaru na mogućnost gubitka europskog financiranja po dogovoru o zadržavanju sirijskih izbjeglica u Turskoj.

“Također se ne slažemo da se izbjegli uslijed sirijskog građanskog rata koji su sada u Turskoj kasnije šalju na sjeveroistok Sirije u tu sigurnosnu zonu, moguće protiv njihove volje”, rekao je Maas.

Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, “jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitmne ili legalne”, rekao je njemački ministar.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Published

on

Dodao

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije