Gong: Ministarstvo financija zapravo vodi Registar nestvarnog vlasništva

Iz udruge Gong upozorili su u utorak kako je borba protiv pranja novca i financiranja terorizma u RH ozbiljno ugrožena jer Registar stvarnih vlasnika ne objavljuje podatke o tajnim vlasnicima, a slučaj Agrokor svjedoči kako Ministarstvo financija zapravo vodi “Registar nestvarnog vlasništva”.

”Hrvatskoj treba stvarna borba protiv korupcije i pranja novca, a ona zahtijeva, za početak – da svi podaci o vlasništvu budu upisani u Registru stvarnog vlasništva, što sada nije slučaj”, priopćili su iz Gonga.

Ističu kako slučajevi poput onog Gorana Puklina – uhićenog zajedno sa svojom suprugom i tužiteljicom za slučaj Agrokor, a za kojeg se otkrilo da je posredovao pri kadroviranju u Hrvatskoj lutriji, a natječaje za informatičke sustave namještao tvrtki Fleksbit u kojoj je vlasni – pokazuju da mehanizmi koji bi trebali raditi na prevenciji korupcije i pranja novca ne funkcioniraju.

Tajno vlasništvo i dobit iskazati u Registru stvarnih vlasnika

”Posljednji slučaj novi je dokaz kako nije dovoljno tek prevesti europske propise, već je potrebna i politička volja kako bi se oni mogli efikasno provoditi u skladu s nacionalnim zakonima. Tajno vlasništvo, kao i udjeli u dobiti tajnih vlasnika morali bi se iskazivati u Registru stvarnih vlasnika, inače on ne ispunjava svoju temeljnu svrhu”, naglašavaju iz Gonga.

Navode kako je svrha uspostave tog registra , kojim se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s onim u EU, veća transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu, kako bi se osujetilo sklapanje ortačkih ugovora i tajnog vlasništva u političke svrhe i s namjerom pranja novca.

Napominju da Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji Direktivu prenosi u hrvatsko zakonodavstvo, ni u jednoj odredbi ne spominje obavezu objave podataka o tajnim članovima društava koji sukladno Zakonu o trgovačkim društvima nemaju upravljačkih ovlasti, ali imaju pravo na udio u dobiti.

U Gongu dodaju da Ministarstvo financija, u mišljenjima objavljenima na svojim stranicama, tumači kako se tajni član društva ne treba upisati u Registar stvarnih vlasnika ako ne kontrolira društvo, mada ima pravo sudjelovanja u iskorištavanju dobiti, te ga pravni subjekt, koji ima trajnog člana, treba upisati u Registar samo u slučajevima ako tajni član ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom.

Namještanje poslova i bez obzira na postotak formalnog vlasništva

”Država kao da ignorira činjenicu da za korupciju nije važno ima li dužnosnik 20 ili 51 posto prikrivenog vlasništva u tvrtki kojoj pogoduje. Ako je on taj koji namješta posao, onda i kontrolira tu tvrtku u potpunosti, bez obzira na postotak formalnog (tajnog) vlasništva u njoj”, poručuju.

Podsjećaju kako su se trgovačka društva, udruge, zaklade i ustanove morale do kraja 2019. upisati u Registar stvarnih vlasnika, ispunjavajući nove formulare i šaljući državnim tijelima podatke koje ona već ionako imaju.

”Stvoreno je dodatno administrativno opterećenje, ali u stvarnosti vidimo ozbiljne propuste iz kojih proizlazi da je Registar stvarnih vlasnika samo paravan kojim se pokušava prikazati da država aktivno radi na sprječavanju pranja novca”, priopćili su iz Gonga.