Povezite se

Vijesti

Godinu dana kasnije: balkanska ruta još je put nade za migrante

Objavljeno

-

Odjeven u fini crni pulover i uredno obrijan, Younes Qermoua prisjeća se svog prvog pokušaja dolaska u Europu prije pet godina, na vrhuncu kontinentalne migrantske krize.

Pozornost svijeta otada se prebacila na druge stvari, no 35-godišnji Marokanac ponovno je na balkanskoj ruti gdje promet raste unatoč pandemiji koronavirusa.

Nakon višegodišnjeg lutanja amo-tamo po regiji brodom, pješice i na sve druge moguće načine, Qermouin cilj je ostao isti.

“Želim živjeti u zemlji u kojoj mogu raditi i živjeti od svoga rada, zemlji u kojoj se poštuju zakoni, u kojoj postoje bolnice, škole”, rekao je novinaru AFP-a u migrantskom centru kod Sarajeva, gdje se odmara prije nastavka puta prema Hrvatskoj, članici EU-a.

Godine 2015. stotine tisuća izbjeglica i migranata stigle su preko Grčke na Balkan i krenule prema sjeveru. Ruta je 2016. službeno zatvorena dogovorom između Bruxellesa i Turske. No, u stvarnosti nikada nije prekinuta.

Iako su brojke manje, deseci tisuća ljudi i dalje svake godine stižu u regiju bježeći pred ratovima i siromaštvom u Aziji, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Qermoua, koji u prvom pokušaju nije ni uspio izaći iz Grčke, sada napreduje novom rutom koja prolazi zapadnom Bosnom kako bi se izbjegla žica na mađarskoj granici podignuta 2015.

On je dio ljetnog migrantskog vala po Balkanu koji je krenuo nakon ublažavanja karantene uvedene početkom proljeća kada su putovi bili blokirani, a iz migrantskih se centara nije moglo ni unutra ni van.

Zapadni Balkan bio je najaktivnija migrantska ruta prema Europi, no u prvih šest mjeseci 2020. na granicama je bilo 73 posto migranata manje u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Frontexa, granične policije EU-a.

Već viđeno

Za Lenku Zdravkinu, s čijeg se trijema vidi pruga što se pruža središnjom Sjevernom Makedonijom, sve je već viđeno.

Kada su joj na kućni prag stizali migranti prije pet godina, prateći prugu kao putokaz, postala je lokalni heroj skupljajući hranu, odjeću i druge potrepštine.

Ta 53-godišnjakinja i ovoga je ljeta spremna pomoći ljudima koji opet redovno prolaze, iako je donacija manje jer je svijet fokusiran na pandemiju.

“Izbjeglice su suočene s istim patnjama, istim putevima, istim problemima koji ih prate od početka do kraja putovanja”, rekla je.

Topli mjeseci uvijek nose novu plimu migranata, no ovog su ljeta brojke “drastično porasle”, istaknula je.

Iako je Sjeverna Makedonija 2015. postavila žicu na južnoj granici s Grčkom, migranti se ipak mogu provući planinskim predjelima na kojima nema kontrole, kaže Jasmin Redžepi iz nevladine udruge Legis u Skopju.

Brojni tada krenu prugom, često skačući na spojnice između vagona teretnih vlakova.

Prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice, dolasci u Sjevernu Makedoniju u prvih šest mjeseci ove godine već su premašili razinu iz istog razdoblja prošle godine i dosegli su gotovo 23.000.

“Tijekom ovoga razdoblja žele prijeći i stići u Europu kako ne bi dočekali jesen i zimu s blokiranim granicama i novim karantenama”, rekao je Redžepi.

Nasilne reakcije

Neki dijelovi balkanske rute kompliciraniji su nego prije pet godina i migranti sada moraju prijeći teži teren kako bi izbjegli prepreke i ojačane granične patrole.

Izvještaji o nasilnom vraćanju preko granice postali su uobičajeni, a migranti opisuju kako ih policajci tuku i kradu im stvari.

Nakon što je prešao tursku kopnenu granicu s Grčkom, Qermoua je propješačio nekih 700 kilometara, uglavnom sam, i preko Albanije i Crne Gore uputio se prema Bosni.

No, iduća etapa putovanja mogla bi biti još teža jer je sjeverozapad Bosne, uz granicu s Hrvatskom postao ‘slijepa ulica’.

Lokalne vlasti blokiraju priljev u regiju gdje su kampovi već pretrpani, pa migranti spavaju u napuštenim kućama i tvornicama.

I dok su stanovnici tog područja isprva bili dobri prema strancima, neki sada prosvjeduju i traže od vlasti da “očiste ulice”.

Raspoloženje se promijenilo i u Srbiji, gdje su desničarske skupine proteklih godina sve više protumigrantski nastrojenje.

U parku kod autobusnog kolodvora u Beogradu, grupice migranata okupljaju se na travnjaku, mjestu gdje se obično povezuju s krijumčarima.

Mnogi nose ožiljke iz neuspjelih pokušaja prelaska hrvatske, mađarske i rumunjske granice: porezotine na nogama i razbijene mobitele kao rezultat nasilnog policijskog odvraćanja, tvrde.

Nakon što je na Balkanu zaglavio pet godina, Arif, 24-godišnji Pakistanac, jedan je od onih koji gube nadu. “Otac i majka zovu me da se vratim kući. Kažem im, čim dobijem papire vratit ću se”.

(Hina)

Vijesti

Zagreb Pride: Tražimo da se promijeni ustavna definicija braka

Published

on

Organizatori Povorke ponosa pozvali su u subotu zakonodavnu vlast na djelovanje, a ne na sramežljivu podršku zatraživši jednakost i promjenu ustavne definicije braka, tako da uključi sve obitelji.

“Zahtijevamo potpunu ravnopravnost, želimo u Hrvatskoj napokon žvijeti slobodno i dostojanstveno. Ove godine pozivamo sve ljude da nam se pridruže u borbi za dokidanje svih oblika diskriminacije, poniženja, zlostavljanja i ignoriranja naših prava i sloboda”, poručile su organizatorice iz Zagreb Pridea na 19. Povorci ponosa.

Prvi put, Povorka ponosa započela je okupljanjem na Markovu trgu. Okupljenim sudionicima, organizatorice su poručile da jednakopravnost za LGBTIQ osobe mora početi od Ustava RH da bi se odrazila na sve aspekte života.

“Kroz ustavnu, ostvarit ćemo i političku, kulturnu, ekonomsku i socijalnu pravdu za LGBTIQ zajednicu”, poručile su.

Zahtijevaju pokretanje postupka promjene Ustava tako da se u svim pravima i obvezama izjednače sve obitelji.

Smatraju da je sazrelo vrijeme da se “nepravedna i duboko ponižavajuća odredba o definiciji braka” izmijeni tako da uključi i istospolne obitelji.

“Love knows no gender”, “Bez podjele na rozo i plavo”, “Različiti ljudi jednaka prava”, “Ustavno ograničenje iz 2013. je protuprirodno”, “Zajedno u kvirstvu” – neki su od natpisa koje su isticali okupljeni sudionici.

Povorka je nakon okupljanja više stotina sudionika na Markovu trgu u 15 sati i govora organizatorima, prema Ribnjaku krenula oko 16 sati. Prosvjedni marš, pojačan zvukovima bubnjeva na početku kolone, kretao se Strossmayerovim šetalištem pa Ilicom. Opremljeni zaštitnim maskama, ali i zastavama, kišobranima i ostalim rekvizitima simboličnih duginih boja, sudionici su nastojali poštivati epidemiološke mjere i propisani fizički razmak.

Sudionici povorke spuštajući se iz Mesničke ulice u Ilicu, snažnim su pljeskom pozdravili građane, a na Trgu bana Jelačića zaustavili su se desetak minuta, izazivajući znatiželjne poglede građane, ali i njihovu podršku.

Jedna od sudionica zagrebačke Povorke ponosa Hini je izjavila kako je ovo prvi put da sudjeluje u povorci zato što treba pokazati da “nas ima različitih i da je ljubav OK među svima”, dok je drugi sudionik okupljanje na Markovu trgu ocijenio snažnim “političkim statementom”.

Povorku ponosa došla je podržati i platforma Možemo!, a saborska zastupnica Katarina Peović (Radnička fronta) medijima je izjavila da je ove godine trebalo poslati poruku što uistinu znači sloboda.

“Sloboda nije zabranjivanje jednakih prava istostoplnih zajednicama, sloboda nije zabranjivanje pobačaja”, kazala je Peović.

Zastupnica Sandra Benčić (Možemo!) istaknula je da platforma Možemo podržava LGBTIQ zajednicu “bez ali”.

“Podržavamo i jednakost u pravima, podržavamo jednakost obitelji i isto tako, pravo svake obitelji da se obitelju zove”, poručila je Benčić.

Na Markovu trgu je bio i potpredsjednik Vlade za ljudska prava Boris Milošević, koji je Hini rekao kako je došao da “podrži toleranciju i poštivanje različitosti u društvu”.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Održana radionica ˝Sigurnost u naselju Sloboština˝

Published

on

Dodao

Pridržavajući se svih epidemioloških mjera i uputa HZJZ vijeće Mjesnog odbora Sloboština organiziralo je radionicu na otvorenom pod nazivom ˝Sigurnost u naselju˝.

U društvu vijećnika MO edukaciju je otvorio predsjednik Vijeća, Antonio Pavlečić, koji se zahvalio na dolasku predavačima i predstavnicima MUP-a te IPA sekcija Hrvatska. Ispred MUP-a nazočili su PU Zagrebačka, Marijan Podrug, II. postaja prometne policije, Martina Hajdarović, VI. Policijska postaja, načelnik Zoran Šalinović, pomoćnik načelnika Željko Krpan, vođa sektora Stjepan Brlek i kontakt policajac Ivica Hrupački, a ispred IPA sekcija Hrvatska, nazočili su izaslanici Igor Oriović i Drago Umičević. Edukativnoj radionici nazočio je član Gradske skupštine Grada Zagreba Kazimir Ilijaš kao i tajnik OGČ HDZ-Novi Zagreb istok Valentino Rajković.

“Komunikacijom na dnevno bazi sa sugrađanima naselja, susrećemo se s pitanjima i problemima prije svega u prometu na nekoliko lokacija: križanje K. Zahradnika, Miškinina ulica i S. Gradića, križanje M.S. Bolšića i Miškinina ulica te glavno križanje Bolićeva, S.R. Njemačka i Hribarov prilaz. Problematika se nalazi i na ovom dijelu Ulice Vladimira Varićaka, koja je po svojem svojstvu pješačka zona, a na kojoj dnevno prometuju dostavna vozila te osobna vozila. Imamo problema i s vremenskim trajanjem svjetlosne signalizacije za pješake na križanju V. Holjevca i K.Zahradnika. Ističu se i problemi s krađom automobila, ali ponekad i neko drugo djelo općeg kriminaliteta” istaknuto je na radionici.

Cilj i vizija rada Vijeća Mjesnog odbora je sustavno, koordinirano, dugoročno te optimalno educiranje sugrađana, predlaganje komunalnih aktivnosti i predlaganje drugih rješenja za otklanjanje problema koji svakodnevno koče rutinu sugrađana.

“Svakako ne smijemo zaboraviti bitan segment pružanja sigurnosti i ugodan boravak u naselju. Kontinuiranom održavanjem edukacije ˝Sigurnost u naselju˝ želimo ukazivati mladima na opasnosti u prometu te prevenciju nasilja i kriminaliteta među njima i na koji način se odnositi takvim nedoličnim i zabranjenim ponašanjima. Zahvaljujem se predavačima na odazivu, ali svakako se zahvaljujem i aktivnim sudionicima na dolasku na radionicu za koje je i namjenjena” kazao je predsjednik Vijeća Antonio Pavlečić.

 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije