Povezite se

Politika

Glavni odbor raspisao izbore u SDP-u za 26. rujna

Objavljeno

-

Glavni odbor SDP-a u subotu je jednoglasno odlučio raspisati unutarstranačke izbore koje je Predsjedništvo predložilo za 26. rujna, a analizirat će rezultate parlamentarnih izbora na kojima su doživjeli debakl zbog čega se predsjednik Davor Bernardić odmah povukao s čelnog mjesta.

Suprotno najavama, na početku sjednice nakratko se ipak pojavio Bernardić kako bi pozdravio članove Glavnog odbora i zahvalio im.

“Hvala vam na svom trudu koji ste uložili u ovu kampanju, na povjerenju koje ste mi dali, na izuzetnoj prilici da zadnje četiri godine vodim SDP kao treći predsjednik. To je za mene bilo veliko iskustvo i velika odgovornost. Vjerujem da je socijaldemokracija najbolje društveno uređenje. Želim da znate da sam tu s vama. SDP ide dalje, SDP ima budućnost i potrudimo se svi zajedno da ona bude dobra”, kratko je poručio Bernardić stranačkim kolegama i napustio sjednicu.

Nije htio odgovarati na novinarska pitanja, samo je kazao da je odlično.

Predsjedništvo stranke jučer je donijelo odluku o raspisivanju izbora za predsjednika, Predsjedništvo i Glavni odbor stranke za 26. rujna, s tim da bi odluka stupila na snagu 17. kolovoza, od kada počinju teći kandidacijski rokovi.

Za kandidaturu za predsjednika stranke nužno je prikupiti potporu najmanje tri županijske organizacije ili 500 potpisa članova SDP-a.

Uoči sjednice Glavnog odbora najviše se propitivalo ima li, osim Peđe Grbina, još zainteresiranih za kandidaturu za vodeće mjesto u stranci.

Gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević, kojega se smatra predvodnikom tzv. neretvanske skupine koja okuplja mlade i uspješne gradonačelnike i načelnike iz redova SDP-a, u izjavi novinarima otklonio je mogućnost kandidature za predsjednika stranke. Vrijeme je za zajedništvo u stranci, iako je za demokraciju bolje da ima više kandidata, kazao je Krstičević, najavivši neizravno potporu Grbinu.

Očekuje da će se, nakon izbora novog vodstva, pojaviti ‘jasna količina ljudi i ideja’ koji će promijeniti cjelokupni model funkcioniranja stranke, ali i programe, pogotovo ekonomske za koje smatra da moraju biti jasni te jačati poziciju socijaldemokracije i ljevice koja je, kaže, nužna za ovo društvo i državu.

Gradonačelnica Supetra Ivana Marković rekla je da će podržati osobu koja će ponuditi novu ideju i viziju SDP-a i uključiti mlade, nove ljude. Dodala je da ju je dojmilo ono što Grbin govori i da se nada da će on biti taj.

Gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić još nije donio odluku hoće li se kandidirati za predsjednika stranke, ali kaže da je puno važnije od toga pokrenuti raspravu o novom SDP-u i da vide gdje toliko griješe kada gube treće za redom parlamentarne izbore.

Odluku će, kaže, donijeti kada vidi hoće li se osigurati dovoljno demokratskih procedura, rasprava i tema koje su važne za opstanak SDP-a. Ako se cijela priča svede na to da ‘sjaši Kurta da uzjaši Murta’, onda smo džaba krečili, smatra Jakšić, koji odbija teze da bi, u slučaju kandidature, bio eksponent gubitničke izbore jer je, kaže, na sve izbore išao pod svojim imenom.

Odbacio je tumačenja da bi bio kandidat potpredsjednika Rajka Ostojića nego ‘samo svoj’ odluči li se na kandidaturu.

Član Predsjedništva SDP-a Siniša Hajdaš Dončić od novog predsjednika stranke očekuje nove politike koje su primjerene socijaldemokraciji 21. stoljeća i bazirane na kulturi, javnom zdravstvu i javnom školstvu. To su temeljne vrijednosti moderne ljevice, smatra Hajdaš Dončić.

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras, za kojega neki članovi javno govore kako ne bi trebao iduće godine biti kandidat za gradonačelnika Zagreba, kazao je da je riječ o šokantnom porazu iz kojeg se trebaju izvući pouke. Tim je kolegama, za koje kažu da su nas odveli u parlamentarni poraz, poručio da ne dijele savjete drugima nego da daju ostavke.

Neka malo preispitaju sebe, preuzmu odgovornost za sve što je stranka prošla proteklih godina i neka ne nagovaraju ljude da se kandidiraju kako bi zadržali svoje fotelje, rekao je Maras.

Politika

Milanović kaže da informacije o aferi Janaf cure iz DORH-a

Published

on

Predsjednik države Zoran Milanović ustrajao je u petak u svom stajalištu da je premijer Andrej Plenković znao pojedinosti o istrazi u aferi Janaf jer, naglašava, mora znati sve što opterećuje sustav, a smatra i da informacije o istrazi o toj aferi cure iz DORH-a.

“Sve ono što je važno, što opterećuje sustav, premijer mora znati. Gdje piše da je to zabranjeno i da premijer to ne smije znati? A ja vam kažem da mora znati. U protivnom ne upravlja nitko, nego neki anonimni tipovi koji se skrivaju iza ploče DORH. Tko je DORH, tko je vodio taj predmet? Ta osoba ima ime i prezime”, rekao je Milanović novinarima u Pazinu, gdje se obilježava Dan Istarske županije.

Martin u Bruxelles, Martin iz Bruxellesa

“Jedna osoba ima najveću odgovornost, a to je premijer i on mora znati. I ja mu vjerujem da će s tim informacijama raspolagati odgovorno”, istaknuo je jer, kaže, u protivnom imamo premijera koji ne zna ništa.

“Martin u Bruxelles, Martin iz Bruxellesa, Martin s cugom v Zagreb, Martin vun. Dakle, premijer to mora znati. Čega se bojite, možda da premijer ne obavijesti osobe koje su pod istragom”, dodao je.

Apsurdnost mogućnosti da premijer ne zna bitne stvari za funkcioniranje sustava Milanović je ilustrirao mogućnošću da premijer imenuje, primjerice, glavnog državnog odvjetnika, a ne zna da je on pod istragom.

Ustvrdio je i da Ranko Ostojić, koji je bio ministar unutarnjih poslova u vrijeme njegove Vlade, ne govori točne stvari kada kaže da on nije informirao Milanovića o istragama.  “Informirao me, i to ne samo on, o svim važnim stvarima”, rekao je.

Milanović smatra da neovisnost DORH-a znači da “ne postoji utjecaj na njihove procedure”.

“Dakle, ti znaš da je nešto krenulo, nije krenulo na tvoju inicijativu, imaš informaciju s obzirom na posljedice i štetu koju to može prouzročiti i ne miješaš se u to. Jer čim takneš izazvat ćeš štetu i znat će 50 ljudi koji su u tom sustavu”, rekao je.

Sumnja da iz DORH-a cure informacije

Osvrnuo se i na curenje informacije iz istrage te rekao kako su samo dva moguća izvora – policija i DORH, a on sumnja na DORH.

“S obzirom da je DORH u ovom slučaju zainteresiraniji, ja sumnjam na DORH da to daje medijima. I dok je tako – nemojte se uopće javljati i bilo kome što prigovarati. A to zakonodavac mora urediti”, rekao je novinarima.

Ponovio je kako mu nije jasno zašto se Kovačevića nije uhitilo kad je primao mito nego je istrga trajala još 10 mjeseci, pa sad imamo samo indicije.

Odbacio je tvrdnje ministara u Plenkovićevoj vladi da je on kao premijer ukinuo sigurnosne provjere, ustvrdivši da ne govore istinu.

“Nisam. To je laž. Ja sam odbio da SOA provjerava moje ministre, kandidate za ministre, kad trebam formirati Vladu. (…) Ja to odbijam. Ja preuzimam odgovornost za Vladu”, rekao je.

Također je odbacio i tvrdnje da provodi pritisak na sud. “Kako ja uopće mogu pritiskati sud, kojim sredstvima? Novcem, vojskom, policijom, helikopterima – nikako. Ali mogu raditi  pritisak na zdrav razum. A znate kakav će to biti pritisak – neizdrživ”, poručio je.

Na pitanje o svojim posjetima privatnom klubu bivšeg šefa Janafa Dragana Kovačevića, koji se nalazi u Slovenskoj ulici, Milanović je rekao kako misli da nije tamo bio u vrijeme lockdowna zbog koronakrize.

Ne bi ostavio mobitel ni u Bijeloj kući

“Mislim da nisam, ali ako i jesam bio sam s dvije ili tri osobe u svome društvu. Jel’ to kaže, tko, premijer? Onaj koji se s Novakom Đokovićem rukovao pred 5000 ljudi. To je nepristojno. Bolje nek’ šuti”, poručio je Milanović.

Ne smatra da ostavke na dužnost trebaju dati ministri iz Plenkovićeve vlade koji su također dolazili u klub, a novinarima je rekao neka pitaju Plenkovića gdje je bio u vrijeme lockdowna. “Jel’ išao doma moliti ‘Očenaše’ svaki dan u 4 popodne”, dodao je.

Odbacio je mogućnost da bi pri ulasku u klub morao na ulazu ostavljati mobitel. “Ja da sam morao ostavljati mobitel, što vam pada na pamet? Ne bih ga ostavio ni u Bijeloj kući”, odgovorio je Milanović.

Plenkoviću je odgovorio i na premijerovu “igru riječi” vezanih uz svoju izjavu da je bijesan zbog cijele afere Janaf. “Pa, nisam aludirao na bjesnilo”, rekao je Milanović dodavši kako Plenković priča nepovezane stvari.

“S onim ‘haklom’ koji je odigrao na Jarunu mu je vjerojatno toliko pao šećer… Nek’ mu daju kocku šećera. Dakle, priča prilično nepovezane stvari”, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Politika

Sanader: Ministri nisu bili u klubu za lockdowna, Milanović nije odgovorio

Published

on

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ante Sanader (HDZ) izjavio je u petak da, prema informacijama s kojima raspolaže, ministri nisu bili u klubu u Slovenskoj 9 u vrijeme lockdowna, a predsjednik Republike Zoran Milanović nije odgovorio je li i on bio tamo za vrijeme lockdowna.

“Predsjednik je i dalje vrlo nervozan, očito ga nešto muči, i dalje vrijeđa sve oko sebe i nije odgovorio na pitanje je li bio u klubu u Slovenskoj u vrijeme lockdowna, što je vrlo čudno”, rekao je Sanader novinarima u Hrvatskom saboru.

Tri ministra priznala su da su posjetila privatni klub bivšeg čelnika Janafa Dragana Kovačevića (Oleg Butković, Tomislav Ćorić i Josip Aladrović), no, kaže Sanader, nisu bili tamo u vrijeme lockdowna.

On osobno nije bio u tom klubu, a na pitanje je li sporno da se ministri okupljaju na takvim mjestima, s obzirom da se radi o neregistriranoj ugostiteljskoj djelatnosti, a u prostoriji se nalazio i brojač novca, Sanader je odgovorio da se “ljudi okupljaju na raznim mjestima pa ih treba pitati jesu li tamo bili, jesu li plaćali i je li tamo bila ugostiteljska djelatnost”.

Vezano uz komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, Sanader je rekao kako nema demokracije bez trodiobe vlasti jer ako izvršna vlast kontrolira sve onda to nije demokracija.

“Ustavom i zakonima je definirano što radi zakonodavna, a što izvršna vlast, i o tome nema rasprave. Ako će izvršna vlast provoditi izvide i baviti se time, onda je to diktatura”, ocijenio je.

Imali smo situaciju kada je bivši ministar financija Slavko Linić optuživao Milanovića, kao tadašnjeg premijera, da ga uhode i prate, podsjetio je. “Je li normalno da premijer ili ministar zna za izvide i prati ih – nije, to u demokracijama ne može biti”, naglasio je Sanader.

U vezi osnivanja saborskog istražnog povjerenstva, što predlaže oporba, Sanader kaže kako treba vidjeti koja bi bila tema njegova rada.

Nikola Grmoja (Most) tvrdi da ima informacije iz PNUSKOK-a da se prati njegova stranačkog kolegu Božu Petrova. “Najprije treba Grmoja odgovoriti otkud mu takva informacija, jer govorimo o curenju informacija, ne samo u ovoj aferi”, kazao je Sanader.

Nismo protiv osnivanja istražnog povjerenstva, nego hoćemo znati što bi istraživalo, jer mi nismo USKOK ni policija, rekao je Sanader dodavši kako treba vidjeti zašto cure informacije, jer to je “zlo u sustavu”.

Ucitavanje vijesti

Politika

Okrugli stol: Potrebne izmjene u izbornom zakonodavstvu

Published

on

Način biranja zastupnika u Sabor u izbornim jedinicama je problematičan i treba ga mijenjati, ali to neće biti jednostavno, složili su se u petak sudionici okruglog stola u povodu analize “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”.

“Gong je ponudio svoj procesni prijedlog kako bi prema tome bilo optimalno ići. Ono što smo čuli od kolega i saborskih zastupnika je da treba i dalje inzistirati na tome, premda smo čuli argumente zašto će do toga teško doći”, rekao je profesor na Fakultetu političkih znanosti, član Vijeća Gonga i autor analize Goran Čular po završetku okruglog stola.

Istaknuo je da se Ustavni sud 2010. priklonio pragmatičnoj ocjeni ustavnosti parlamentarnih izbora, odnosno izbore nije proglasio neustavnima iako je narušena jednakost biračkog prava te poručio da će to biti problem u slučaju neposrednog utjecaja na rezultat izbora.

Analiza je pokazala da aktualna podjela na izborne jedinice s izrazitom i nezakonitom nejednakošću biračkoga prava ima znatnog utjecaja na rezultate izbora, u prvom redu na razini zastupnika i izbornih jedinica te da je utjecaja bilo u svim izborima od 2000. godine.

Međutim, 2020. nejednakost biračkog prava po prvi put je neposredno utjecala na dinamiku sastavljanja Vlade s obzirom na to da su prema simulaciji proporcionalne podjele mandata, HDZ i njegov poslijeizborni koalicijski partner Narodna stranka – Reformisti izgubili po jedan mandat. Tako bi vladajućoj koaliciji, koja obuhvaća točno 76 zastupnika, nedostajalo dva mandata za formiranje Vlade.

Gong predlaže tri strategije izlaza iz neustavnog stanja, prema kojem bi maksimalistička strategija smanjila broj izbornih jedinica, minimalistička bi samo izmijenila zakone kojima se definira podjela na izborne jedinice, a optimalna (srednja) strategija išla bi prema izmjeni zakona i jednakom broju mandata, ali s određenim kriterijima.

Bauk: Velike stranke neće se upuštati u veće izmjene 

Sudionici se uglavnom nisu složili s minimalističkim pristupom, a neki su doveli u pitanje treba li ići srednjim putem koji traži da izborne jedinice ostanu u okviru broja 10. Međutim, Gong smatra da će proces, ako se otvori prema manjem broju izbornih jedinica, automatizmom upasti u raspravu o regionalnom ustroju države i da se zapravo ništa neće postići jer konsenzus oko toga ne postoji.

Nekoliko sudionika naglasilo je da je rasprava o problemu dobar put da se uhvatimo tog pitanja koje direktno zadire u ustavnost, a da zatim uspjeh na tom polju bude prvi korak prema otvaranju i drugih elemenata izbornog zakonodavstva.

Saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk ocijenio je da trenutni sustav ne uzrokuje velike razlike u stranačkoj raspoređenosti te da se niti jedna velika stranka neće upuštati u veće izmjene izbornog zakona zato što je podijeljena i na regionalne organizacije.

Smatra da bi najpravedniji sustav bio jedna izborna jedinica i prag od tri posto. Također, smatra da je moguće bez velikog “političkog potresa” propisati da se barem malo usklade granice izbornih jedinica s granicama županija, a u Gradu Zagrebu da odgovaraju gradskim četvrtima, a ne mjesnim odborima.

Dalija Orešković iz Kluba zastupnica IP, Pametno, GLAS istaknula je da se postavlja pitanje ako građani nisu jednaki u svom izbornom pravu i glasu, postoji li jednakost u bilo kojem drugom pravu.

Složila se s Baukom da velike stranke neće ići u velike političke promjene te istaknula da su teritorijalni ustroj i izborno zakonodavstvo korijen korupcije. Sklonija je maksimalističkom pristupu jer smatra da kozmetičke izmjene neće uroditi plodom.

“Da je bilo ikakve političke volje u strukturama, minimalističke promjene bi se već davno dogodile. Upravo su dvije političke grupacije one koje biraju suce Ustavnog suda. Nameće se zaključak da je Ustavni sud 2010. bio svjestan činjeničnog stanja koje s jedne strane opisuje, a s druge strane nema hrabrosti izgovoriti da su izbori po ovakvom modelu neustavni”, rekla je Orešković.

Podolnjak: Zbog izbornih jedinica manjina formira Vladu

Profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Robert Podolnjak istaknuo je da su na posljednjim parlamentarnim izborima političke stranke koje čine većinu dobile 683.000 glasova, a stranke koje su u opoziciji 902.000.

“220.000 glasova više dobile su stranke u opoziciji. To je posljedica izbornog inženjeringa i manifestira se u toj brojci da manjina formira parlamentarnu većinu”, upozorio je, dodavši da su uzroci tome izborne jedinice, broj mandata po jedinicama, visoki izborni prag i D’Hondtova metoda raspodjele glasova.

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još dijaspora i manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica.

Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.

Na okruglom stolu sudjelovali su brojni stručnjaci, predstavnici saborskih zastupničkih klubova i Državnog izbornog povjerenstva, a na poziv se nisu odazvali predstavnici Ministarstva pravosuđa i saborskog Kluba zastupnika HDZ-a te Mosta.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije