Povezite se

Vijesti

Finila je fešta 60. Splitskog festivala! Evo i pobjednika …

Objavljeno

-

Izvor: Dalmatinskiportal.hr/Veljko Martinović
U natjecateljskom dijelu finalne večeri predstavljene su 22 nove skladbe

Ovogodišnji Splitski festival zabavne glazbe slavi svoj jubilej, 60 godina postojanja. Druga večer splitskog jubilarnog 60. festivala protekla je u znaku dobre pjesme.

Natjecateljski dio finalne večeri predstavio je 22 nove skladbe koje su izveli naši poznati pjevači pod pratnjom festivalskog orkestra i pod ravnanjem Joška Banova, Josipa Cvitanovića i Tonija Ćićerića.

Tako je natjecateljski dio imao 22 pjesme, a prva je nastupila Adriana s pjesmom „Dođi, uzmi dušu“, poslije nje na pozornicu su izašli Boris Oštrić i grupa Ribari i otpjevali „Meni treba mirno more“, potom nekadašnji natjecatelj “Voicea” Marin Jurić Čivro s pjesmom „Nije dovoljno“, pa Splitski tenori s pjesmom „Pisma Splita“.

A da bi fešta bila još bolja na Prokurativama je “tempo” podignuo Ivo Perkušič sa pjesmom “Nema Bolje“ a slijedili su Klapa Praska sa pjesmom „Sve do kraja“, Filomena s pjesmom „Izdalo me more“, Petar Dragojević s pjesmom „To ne mogu podnit, Ibrica Jusić – „Budi čovjek“, sastav Frajle pjesmom „Voli me godinama“, Hari Rončević s pjesmom „Idem jugu svom“, Klapu Rišpet i pjesmu „Maka maka“.

Na red su došli i Alen Nižetić sa pjesmom „Samo mi se javi“, Jole s pjesmom „Fali ona meni“.

Pobjednica večeri, koja je osvojila ocjenjivački sud novinara i stručni ocjenjivački sud je Lorena Bućan, čiju pjesmu su napisali Tonči i Vjekoslava Huljić „Kako samo mater zna“.

Nastupio je zadranin Mladen Grdović sa pjesmom „Kad duša boli“, Tolja s pjesmom „O tebi ovisan“, Giuliano sa pjesmom „Pjeva mi se, ali nemam s kim“, a potom su Neno Belan i Zorana Kačić Čatipovič otpjevali „Čarobna stvar“. Naravno nastupio je i Tedi Spalato s pjesmom „Ne zamiri vilo“, te Goran Karan s pjesmom „Dugo nisam bio mlad“. Na kraju su nastupili Tomislav Bralić i Klapa Intrade s pjesmom „Ostajem tu“.

A evo i pobjednika:

Nagradu za najbolji stajling osvojila je Adriana, nagrada za najboljeg debitanta pripala je debitantici Filomeni, dok su nagradu za najbolji aranžman osvojili Neno Belan i Zorana Kačić Čatipović za pjesmu „Čarobna stvar“.

Prema ocjenama žirija pjesma s najboljim stihovima je „Sve do kraja“ klape Praska,nagrada za najbolju interpretaciju otišla je Frajlama i pjesmi „Voli me godinama“, dok je nagrada za najbolju pjesmu prema ocjenjivačkom sudu novinara pripala Loreni Bućan i pjesmi „Kako samo mater zna“.

Po ocjeni žirija nagrada za najcjelovitije djelo pripala je Ibrici Jusiću i pjesmi „Budi čovjek“, dok je Goran Karan nagradu „Brončani val“dobio za pjesmu „Dugo nisam bio mlad“. Publika je svojim glasovima nagradu dala Tomislav Bralić i Klapa Intrade. „Srebrni val“ dobio je Tedi Spalato, „Srebrnog galeba“ publika je dodjelila Marku Tolji, dok je „Zlatnim valom“, nagradu stručnog ocjenjivačkog suda dobila Lorena Bućan s pjesmom „Kako samo mater zna“ .

I na kraju, prva nagrada publike „Zlatni galeb“ pripala je Neni Belanu i Zorani Kačić Čatipović i pjesmi „Čarobna stvar“.


Politika

Peović: Dva politička blizanca Milanović i Plenković nude budućnost horora socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije

Published

on

Saborska zastupnica zeleno-lijevog bloka iz redova Radničke fronte drugarica Katarina Peović na svom Facebook profilu, kao što se moglo očekivati, ponovno je, željna pažnje i popularnosti dala svoje “stručno” mišljenje na današnju 25. obljetnicu Oluje.

Evo “političke dizertacije” Katice Peović:

“Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na “dobru volju” koja u miru valja doći nakon ratova koji su uvijek krvavi i u kojima se zbiva puno toga lošeg. Primjerenije bi bilo citirati Krležu i na 25 godina nakon krvavog nacionalističkog rata obespravljenima poručiti “Nema hrvatstva, koje je u stanju da pomiri hrvatskoga kmeta sa hrvatskim grofom.”

Naši Milanovići i Plenkovići

Ideja da su i “grofovi”, kao i svi velikodostojnici koji participiraju u vlasti i koji su došli s idejom pomirbe (s figom u džepu) jednaki hrvatskom radniku – opasnija je od bilo čega drugoga.

No naši Milanovići i Plenkovići, došli su u Knin upravo po to – izgraditi harmoniju i koheziju, govoriti o “dobroj volji”, pogotovu ako im ta “dobra volja” nije ni iz džepa ni u džep. Zato “lijevi predsjednik” i može u istom dahu dok citira Churchilla i zove na dostojanstveni mir relativizirati pljačkaški karakter tranzicije u kapitalizam, ne osvrnuti se na karakter tog “nacionalnog jedinstva” politike Tuđmanâ i Šušaka, kao i njihovih pandana u Srbiji koji su svi odreda guslali domoljubnu pjesmu dok su s obje ruke zahvaćali u zajedničke džepove, društvenog vlasništva – i bogatili tih 200 obitelji koje su prisvojile ono što je narod gradio 45 godina. Sada se vladajući silno trse da izgrade jedinstvo prije negoli dođe jesen u kojoj ćemo još jasnije vidjeti tko su oni koji su jednakiji od drugih.

Govoriti o Franji Tuđmanu kao o “prvom hrvatskom, i što je važnije ratnom predsjedniku”, a o njegovim suradnicima kao o “malo dobrih ljudi” – ima za cilj pacifikaciju radnog naroda koji je pokraden, poslan na bojišta, čija su radna mjesta ugašena, te koji su se vratili samo da bi saznali kako su im jedino preostali nacionalni ponos i osjećaji.

U isto vrijeme naši su novi grofovi donijeli Zakone o radu koji su obespravili većinu, Zakone o predstečajnim nagodbama koji su povlaštene zaštitili od stečaja i troškova otkaza tim radnicima koju su samo u emotivnom nacionalizmu jednaki s vladajućima.

Sladunjava pacifikacija i Milanovićeva pjesma o “našim dečkima” koji su živote ostavljali imala bi možda smisla kada ne bi baš Milanovići tim istim dečkima i curama (kako se prigodno samo preskaču žene u militantno-romantiziranoj milanovićevskoj bajki) oduzimali pravo da pristojno žive od svojega rada, kada ne bi upravo on i njegovi bili odgovorni za iseljavanje 14% radnosposobnog stanovništva, kada ne bi bili odgovorni za to da imamo najviše nesigurnih ugovora o radu u Evropi, kad ne bi bili odgovorni za privilegije koje su osigurali tajkunima, prijateljima s kojima se jede po restoranima, da nije jedna trećina stanovništva siromašna, blokirana, ponižena, dok neki “dečki” nazdravljaju u Taču.

“Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama”

Ako se već patetikom nastoji graditi društveni konsenzus, bolje bi bilo citirati Matoševu 1909. – “Na vješalima. Suha kao prut; Na uzničkome zidu. Zidu srama.” Jer davno smo mi već prešli granicu koja nas sprečava, navodno, da govorimo o “ponoru moralne katastrofe”, a ta se granica čini dalekom samo gospodi u protokolu. Jer samo gospoda poput Milanovića mogu zaključiti kako je “ovih 25 godina bilo sjajno putovanje, veliko putovanje”.

Većini je to bilo putovanje – ali prema dolje u moralnu katastrofu bijede i siromaštva, ostavljanja generacija bez mogućnosti da osnuju obitelj u svojoj zemlji, da žive pristojno od mirovine koju su zaslužili. Putovanje je samo asocijacija na iseljavanje – na mlade koje šaljemo u Irsku, dok umirovljenicima nudimo drugu vrstu putovanja – “mogućnost” i “slobodu” da rade i u mirovini u nekom Sparu ili Konzumu na obali.

U toj se slikovnici liberalnih nazora i pomirbe, „dečki s fronta”, a indirektno svi obespravljeni u Hrvatskoj, pozivaju da zaborave glad, bijedu i siromaštvo, nejednakost i nepravdu koje vladaju u društvu koje klizi prema dolje, te da se zaboravi ideje socijalne pravde, solidarnosti i jednakosti – jer samo je taj još element tu remetilački i samo njega još treba „blokirati”, sve drugo se može slobodno i demokratski ostaviti na volju. Sloboda svjetonazora i horor socijalnih nepravdi i materijalne deprivacije većine, to je slika budućnosti koju nude Milanović i Plenković, dva politička blizanca”, napisala je drugarica Peović na Facebooku.

OLUJA SOCIJALNE NEPRAVDE Na godišnjicu Oluje u Kninu predsjednik Milanović citira Churchilla i poziva na „dobru volju”…

Objavljuje Katarina PeovićSrijeda, 5. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Mediji u Srbiji izdvajaju Plenkovićevu izjavu iz Knina o “svim nedužnim žrtvama”

Published

on

Srbijanski mediji u srijedu, nakon obilježavanja 25. obljetnice Oluje, prenose izjave hrvatskih dužnosnika iz Knina, gdje izdvajaju onu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da Zagreb žali zbog svih nevinih žrtava. 

U izvješćima iz Knina se izdvajaju ocjene premijera Plenkovića kako Hrvatska žali zbog svih žrtava i zbog ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane, te poruke potpredsjednika vlade Borisa Miloševića kako je vrijeme da se prihvati da su “Srbi u Hrvatskoj imali svoje žrtve i svoja stradanja”.

Radiotelevizija Srbije (RTS) izdvojila je ocjenu premijera Plenkovića da Hrvatska žali zbog svih civilnih žrtava.

“Kao zemlja koja je pobjedila u nametnutom ratu, žalimo zbog svih civilnih žrtava, ne samo Hrvata, nego i Srba. S tugom se prisjećamo stotina tisuća prognanika koji su protjerani sa svojih ognjišta. Žalimo i za žrtvama ratnih zločina počinjenih s hrvatske strane”, citira RTS poruke hrvatskog premijera.

Istaknuta je i ocjena Borisa Miloševića kako je društvo sazrelo za uzajamno poštovanje, “bez obzira na nacionalnost”.

“Važno je da društvo prihvati da su Srbi u Hrvatskoj imali svoje žrtve i svoja stradanja i da sjećanja na te žrtve moramo poštovati”, navedene su Miloševićeve ocjene.

Beogradski mediji također, različitim narativima, ukazuju i da su se ceremoniji u Kninu, uz ustaško znakovlje i pokliče, pokušali pridružiti pripadnici postrojbi nekadašnjeg HOS-a.

Ta su izvješća popraćena različitim naslovima: od “Ustaški dernek u Kninu” do “Incident na obilježavanju Oluje – HOS-ovci došli u Knin, u majicama sa ‘Za dom spremni’ i s pokličem ‘U boj, u boj'”.

Agencija Tanjug prenosi stajalište hrvatskog šefa diplomacije Gordana Grlića Radmana koji je Miloševićev dolazak na obilježavanje obljetnice Oluje nazvao “prekretnicom” i “fantastičnom porukom Srbiji” da se okrene budućnosti.

U izvješću o obilježavanju obljetnice agencija Beta, među ostalim, izdvaja i poziv splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića na pomirenje i povratak izbjeglih i prognanih Srba i na izgradnju zajedničke budućnosti.

Vulin: akcija Oluja je zločin

Povodom hrvatskog obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, srbijanski ministar obrane u tehničkoj vladi Aleksandar Vulin ponovno je inzistirao da je “akcija Oluja zločin”.

“I kojeg god Srbina da kupe ili dovuku na proslavu zatiranja Srba i postave ga da bude uz Antu Gotovinu i druge ustaše, neće moći promjeniti istinu o građanskom ratu koji su izazvali, o klanju i ubijanju srpske djece u izbjegličkim kolonama”, naveo je Vulin u pisanoj izjavi.

Istaknuo je kako “vlast koja diže spomenike teroristima i daje ulice ustašama ne može obuzdati radost što je Hrvatska očišćena od Srba”.

Predsjednik oporbene Narodne stranke, bivši šef diplomacije i nekadašnji predsjedajući Općom skupštinom UN Vuk Jeremić ocijenio je kako je “Hrvatska izabrala da identitet države izgradi na temelju akcije Oluja”, u kojoj su “nesumnjivo počinjeni ratni zločini nad Srbima”.

Prema njegovoj ocjeni, takva odluka Hrvatske predstavljat će opterećenje za buduće odnose i za imperativ regionalnog pomirenja.

„Od ogromne je važnosti da se okrenemo budućnosti i da se, ne zaboravljajući svoju povijest i ono što je iza nas, pokušamo okrenuti zajedničkom radu i dobrosusjedskim odnosima”, poručio je Jeremić u izjavi za N1.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak navečer, na središnjoj državnoj komemoraciji Srbima stradalima u akciji Oluja, da je Srbija za pomirenje, ali da neće trpiti poniženje.

“Nećemo slaviti tragediju srpskog naroda, ubijanje srpskih civila, ubijanje srpske djece, ne pristajemo na poniženje. Pomirenje – da, ali poniženje – ne”, rekao je Vučić na mostu u Sremskoj Rači, gdje je simbolično priređen program u znak sjećanja na stradale u Oluji prvih dana kolovoza 1995. 

Ucitavanje vijesti

Sisačko-moslavačka županija

18. godinu za redom Spust unskim čamcima iz Petrinje do Hrvatske Kostajnice

Published

on

Tradicionalni Spust unskim čamcima koji uz obljetnicu Vojno-redarstvene operacije „Oluja“ 18. godinu za redom organiziraju članovi HVIDR-e i Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata iz Hrvatske Kostajnice i ove godine je krenuo s petrinjskog Gradskog kupališta.

Dobrodošlicu u Petrinju, sudionicima spusta poželio je i gradonačelnik Grada Petrinje, Darinko Dumbović:

„Drago mi je što ste danas ovdje, ovo je jedan kontinuitet jedne lijepe priče s kojom imamo ona beskrajna sjećanja na ’90. – te godine. Kada vidim ovdje neke ljude koje prepoznajem još i 1991. godine onda sam siguran da sve ono što smo radili zajedničkim trudom i radom dragovoljno su došli i odradili jedan ogroman posao. Mnogi su mislili da nećemo uspjeti, taj put je bio težak, mi nismo došli ovdje iz raznoraznih prostora da smo donijeli humanitarnu pomoć, donijeli smo svoje živote koji su bili na taci, na dlanovima neprijatelju koji nas je htio istjerati odavde. Mi smo napravili odlično djelo, stvorili smo Domovinu. Domovina se ne stvara svaki dan, to je trenutak u kojem imaš osjećaj ili nemaš osjećaj, to je trenutak u kojem su hrvatski branitelji imali taj osjećaj i krenuli prvi, ja sam ovdje prije svega pred vama iz poštovanja, ovdje ste 18 godina, 18 godina povezujete puteve lijeve i desne obale i Kupe i Save pa sve do Une, to je vaš put mira, ljubavi, zajedništva, druženja i da ostavimo poruku sljedećim, mlađim generacijama.

Gradonačenik Petrinje Darinko Dumbović i gradonačenik Hrvatske Kostajnice Dalibor Bišćan

Ovdje vjerujte mi Domovine ima jako puno kroz vaša djela, ja vam se u to ime zahvaljujem i vjerujem da ćemo jednim zajedničkim radom dati jedan doprinos kojem možemo reći tu smo danas, ostajemo ovdje i dati ćemo poruku i Vladi i Predsjedniku države – dođite u Petrinju, najmanje 50 posto ljudi poginulih u „Oluji“ je na petrinjskom području i svi ovi ostali bi trebali jasno im dati do znanja da ne može za mene biti prihvatljivo da se „Oluja“ slavi samo u Kninu, „Oluja“ se mora slaviti ne zbog politike, zato što je tu Dumbović ili ne znam tko drugi ovdje u Petrinji nego zbog svih poginulih hrvatskih branitelja koji su to jutro kada smo krenuli, 4. kolovoza, ostali smo bez tri zapovjednika i puno ljudi je poginulo, ja sam imao tu privilegiju da sam bio s njima i zato imam određena poštovanja. Hvala vama, neka vam grad Petrinja i svi vi koji ste došli uvijek bude jedan dobar domaćin a bez razlike kakvo vrijeme bilo mi se u svim olujama znamo snalaziti pa se tako i danas snalazite ovdje na ovom prostoru, petrinjskom dnevnom boravku. Očekujemo Vladu Republike Hrvatske, očekujemo predsjednika države da dođu ovdje, da ovdje polože oni vijenac onima koji su najviše dali za „Oluju“ i za stvaranje Domovine, ovdje se je najviše ginulo ovdje očekujemo da oni dođu da se poklone civilnim žrtvama, poginulim hrvatskim braniteljima i svim nestalima i mnogima koji su među vama sakati i koji na kraju imate trag rata u sebi na svojim tijelima i u svojim životima to treba reći hvala, to su Petrinjci i cijeli ovaj kraj Banovine zaslužili, od Kostajnice do Gline.“ – zaključio je gradonačelnik.

Na gostoprimstvu u Petrinji zahvalio se gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, Dalibor Bišćan, te ovim putem istaknuo: “ Čast mi je u ime svih ovih dečki da mogu u ime Grada Hrvatske Kostajnice i u svoje osobno ime zahvaliti se Gradu Petrinji i gospodinu Dumboviću na dočeku, svake godine što nas ugosti i počasti da se ovdje okrijepimo na ovom putu i obilježavanju naše oslobodilačke akcije „Oluja“. Ja kako je gradonačelnik rekao bi samo zahvalio se svima vama što su posijali temelje za budućnost Republike Hrvatske i ovu mladež koju ja evo mogu i predstavljati u ime cijele županije jer znate što ide u temelje, ide ono najčvršće a to ste dečki vi, hvala vam.“

Ucitavanje vijesti

Najčitanije