Povezite se

Gospodarstvo

Fina: U blokadi više od 23.000 poslovnih subjekata

Objavljeno

-

Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju lipnja ove godine u blokadi je bilo oko 23.159 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,29 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba.

Od ukupno 23.159 blokiranih poslovnih subjekata na kraju lipnja, 8.078 su pravne, a 15.081 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 35,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 posto ili dugom od 1,6 milijardi kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,3 posto ili 800 milijuna kuna, Primorsko-goranske i Istarske s udjelom od 5,4 posto ili 700 milijuna kuna te Šibensko-kninske s udjelom od 5,1 posto ili 600 milijuna.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 29,5 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,8 posto u Požeško-slavonskoj do 4,3 posto u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 834,5 tisuća kuna.

Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 653,87 tisuća kuna, Splitsko-dalmatinske županije sa 612,26 tisuća kuna te Šibensko-kninske sa 602,1 tisuću kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 530,57 tisuća kuna, što je za 9,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 585,58 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 240,1 tisuću kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 3,5 posto u Karlovačkoj do 25,7 posto u Zagrebačkoj županiji.

Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj županiji (26,8 posto), Istarskoj (16,2 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (15,7 posto) te Gradu Zagrebu (15,5 posto).

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju lipnja odnosilo 2,9 milijardi kuna ili 23,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,2 milijarde kuna duga i udjelom od 17,9 posto, prerađivačka industrija sa 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 13,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,3 milijarde kuna duga i udjelom od 10,7 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju lipnja najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine – njih 4.861.

Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.315, građevinarstva s 2.920 te prerađivačka industrija s 2.415 blokirana poslovna subjekta.

Gospodarstvo

Premijer Plenković obišao novi pogon grupe Pivac

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Vrgorcu je obišao pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda tvrtke Mesna industrija Braća Pivac i održao sastanak s predstavnicima tvrtke. Hina

Premijer Andrej Plenković u utorak je obišao novi pogon grupe Pivac za proizvodnju suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, u koji je uloženo više od 120 milijuna kuna, izrazivši i nadu da će uspješni projekti dobivati potporu i s nacionalne i iz EU fondovda. 

“Siguran sam da ćemo naći načina da takvi projekti dobiju potporu i s nacionalne razine i kroz europske fondove”, poručio je premijer tijekom obilaska novog pogona, najveće pršutane u ovom dijelu Europe, čime se osiguravaju i radna mjesta u Dalmatinskoj zagori.

Novootvorena moderna pruštana otvorena je u vrijeme koronakrize, prostire se na površini od 10.500 četvornih metara, a njen je ukupni kapacitet 4.500 tona, što će, kako ocjenjuju u Mesnoj industriji braći Pivac, dati novi zamah i dodatno proširiti kapacitet proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane je više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što proizvodnja reflektira tehnologiju proizvodnje pršuta u ovom dijelu Hrvatske, koja je prepoznata i cijenjena kod brojnih potrošača. 

To je pogon kakav se na ovim lokacijama vrlo rijetko radi, rekao je predsjednik Uprave Mesne industrije braća Pivac Ivica Pivac. 

Iz te tvrtke ističu da je nova pršutana spoj izvorne dalmatinske recepture i vrhunskih tehnoloških rješenja iz zemalja s bogatom tradicijom proizvodnje sličnih proizvoda.

Dalmatinski pršut je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a u novom pogonu svi ključni elementi proizvodnje ostaju nepromijenjeni – soljenje krupnom morskom soli koja se nabavlja iz domaćih solana, sušenje na dalmatinskoj buri, dimljenje bijelim drvom te dugotrajno zrenje u autentičnim uvjetima. Upravo su tradicionalni uvjeti proizvodnje jamstvo zadržavanja maksimalnih svojstava okusa i mirisa našeg Dalmatinskog pršuta, naglašavaju iz Mesne industrije braća Pivac. 

Ističu i kako će im nova pruštana, osim povećanja proizvodnih kapaciteta, omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište.

Iz grupe Pivac najavljuju i nastavak ulaganja pa je tako u Gospodarskoj zoni Ravča započela druga faza investicije, vrijedna gotovo 20 milijuna eura, u sklopu koje će, uz samu pršutanu, biti izgrađen novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakiranje te distribuciju svih proizvoda, kao i nova upravna zgrada. Konačni je cilj objedinjavanje svih proizvodnih procesa, koji se trenutno odvijaju na trima različitim lokacijama, a završetak radova predviđen je 2022. godine, kažu u grupi Pivac.

Ta grupa obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke – Mesnu industriju braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. MI braća Pivac su i većinski vlasnik najveće hrvatske konditorske tvrtke, zagrebačkog Kraša u kojem imaju više od 52,4 posto dionica. Grupa ukupno zapošljava gotovo 4.500 radnika.

Uz premijera Plenkovića u obilasku nove pruštane bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zadar- Plenković uručio četiri ugovora za EU projekte vrijedne 135 mil. kuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je gradonačelniku Zadra Branku Dukiću uručio četiri ugovora za europske projekte vrijedne 135 milijuna kuna te istaknuo da se grad Zadar pokazao jednim od najučinkovitijih po korištenju europskih sredstava.

Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za  projekt gradnje infrastrukture poduzetničke zone Crno – faza I i za projekt, razvoja i implementacije inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcije prometnice u gradu Zadru.

Bespovratna sredstva dobili su i Sveučilište u Zadru za projekt obnove stare Tehničke škole te Centar za podvodnu arheologiju za projekt Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru.

Premijer Plenković istaknuo je da se u mandatu ove Vlade za Zadar i Zadarsku županiji ugovorilo  2,6 milijardi kuna europskih projekata.

 ITU mehanizami su na razini Hrvatske osigurali 345 milijuna eura, rekao je Plenković te istaknuo da je  grad Zadar pokazao najveći stupanj učinkovitosti po korištenju europskih sredstava.

 “S ova četiri projekta koja smo danas potpisali pokrili smo sva područja koja su nam najbitnija, a to je promet, koji podiže kvalitetu života, zatim obrazovanje, jer Zadar, uz to što je važan trgovinski i turistički div, važan je sveučilišni i obrazovni centar na razini Hrvatske, rekao je premijer Plenković.  Dodao je da je ugovorima obuhvaćeno i područje kulture, koje je posebno važno, budući da je Zadar jedan od naših najvažnijih povijesnih gradova, a također je obuhavćeno i   poduzetništvo.

“Kroz sva ta četiri aspekta, ovi ugovori vrijedni 135 milijuna kuna, od čega je 106 milijuna bespovratnih sredstava, pridonijet će razvoju grada, a uvjeren sam taj način i razvoju županije, rekao je.

Na novinarski upit staju li projekti i ulaganja, predsjednik Vlade  je rekao da ulaganja ne staju, što je nekoliko puta objasnio i ministar Marko Pavić.

“Ne staju europski projekti, to je važna poluga javnih ulaganja. S te strane ćemo učiniti da ta poluga funkcionira. Tu je i uloga javnih poduzeća da naprave uštede tamo gdje nema ulaganja. Mjere otpuštanja su došle u pravom trenutku” naglasio je i dodao da smo sada u fazi da reaktiviramo gospodarstvo.

Plenković: Jandrokovićev facebook -osvrt na licemjerje

Novinari su premijera tražili  komentar o facebook objavi kojom je donedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao na jučerašnji gostovanje Nine Raspudića u Nedjeljom u 2.

Raspudić je najavio ulazak u politiku, kao nezavisni na listi Mosta, rekao da ne zna u kojoj će izbornoj jedinici biti kandidat  no da će “loviti Jandokovića, ako bude mogao”.

Jandroković je na Facebooku potom napisao kako nije gledao Raspuduća,  jer je bio na ručku kod kćeri te zaključio:” Naime, imam troje djece s istom ženom.”  

Premijer je u Zadru s tim u vezi rekao kako  “nije primijetio da je gospodin Raspudić, dok je bio izvan politike i kritike, štedio bilo koga u politici pa pretpostavlja da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor.

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni. Kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o osvrtu na licemjerje, to je bit Jandrokovićeve poruke”, ocijenio je Plenković

Novinari su pitali  i zašto se uskraćuje naknada osobama s invaliditetom.

“Ništa što se odnosi na naknade za osobe s invaliditetom njima neće biti uskraćeno. Ministar Aladrović i ministrica Bedeković su pojasnili o čemu je riječ. To su određena sredstva koja se plaćaju ako se ne zaposle osobe s invaliditetom i oni jako dobro znaju da sredstva njima nisu oduzeta, poručio je premijer Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Prelogu najavljena gradnja 20-ak POS-ovih stanova

Published

on

Po programu društveno poticane stanogradnje (POS) u Prelogu će se graditi 20-ak stanova, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 12 milijuna kuna, rečeno je u ponedjeljak prilikom potpisivanja ugovora o prijenosu vlasništva zemljišta između Grada Preloga i APN-a.

Od 2001., kada je počeo POS-ov program, izgrađena su 8322 stana u 257 zgrada diljem Hrvatske, za što su izdvojene 4,3 milijarde kuna, a Hrvatska je taj program sufinancirala s 1,1 milijardu kuna, podsjetio je direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Drago Hristov.

Podsjetio je da su dosad u Čakovcu izgrađena 24 stana, a u Prelogu njih 18.

“Sad idemo u izgradnju i u sljedećih godinu i pol dana sagradit ćemo 20-ak stanova, planiramo i dalje. To je investicija od oko 12 milijuna kuna”, rekao je Hristov i dodao da će prosječna cijena stana biti oko 1300 eura po metru četvornome, ali to se još treba točno definirati.

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je kako će stanogradnja biti pun pogodak za mlade obitelj te za preloško poduzetništvo.

Prelog, čije poduzetništvo i obrtništvo čini dva posto ukupnoga hrvatskog izvoza, traži radnu snagu i mlade ljude, dodao je.

Pohvalio se da je u Prelogu u posljednjih nekoliko godina više novorođene djece nego prije. “Znači da ljudi žele živjeti u Prelogu”, istaknuo je Kolarek.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao je u vezi s programom subvencioniranja stambenih kredita kako je za to da se on nastavi i u rujnu, no, dodao je, o tome će odlučiti novi ministar.

„Predložili smo izmjenu zakona jer u zakonu piše da se ta mjera provodi do 2020. U planu saborskih zakonodavnih aktivnosti je izmjena samo te točke zakona. Rok bi se produžio i bio bi neograničen”, rekao je Štromar.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je Prelog grad koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj.

Kroz izgradnju dviju poduzetničkih zona i mnoge investicije, broj radnih mjesta u ovom trenutku gotovo premašuje broj ljudi koji žive na području grada, rekao je i dodao kako se investicije na sjeveru Hrvatske neće zaustaviti unatoč koronavirusu.

Međimurski župan Matija Posavec je istaknuo kako je riječ o programu koji pridonosi razvoju svake sredine te se nada da će APN i ministarstva i dalje poticati stanogradnju u Međimurju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije