Povezite se

Gospodarstvo

Fina: U blokadi više od 23.000 poslovnih subjekata

Objavljeno

-

Prema podacima Financijske agencije (Fina), na kraju lipnja ove godine u blokadi je bilo oko 23.159 poslovnih subjekata s ukupnim dugom od 12,29 milijardi kuna, a najzaduženiji su bili blokirani poslovni subjekti s područja Grada Zagreba.

Od ukupno 23.159 blokiranih poslovnih subjekata na kraju lipnja, 8.078 su pravne, a 15.081 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Na poslovne subjekte s područja Zagreba odnosilo se 35,2 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje ili 4,3 milijarde kuna, što je i očekivano s obzirom da je u gradu Zagrebu sjedište najvećeg broja poslovnih subjekta, navode iz Fine.

Prema iznosu blokade slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 13,1 posto ili dugom od 1,6 milijardi kuna, Zagrebačke s udjelom od 6,3 posto ili 800 milijuna kuna, Primorsko-goranske i Istarske s udjelom od 5,4 posto ili 700 milijuna kuna te Šibensko-kninske s udjelom od 5,1 posto ili 600 milijuna.

Na poslovne subjekte navedenih šest županija odnosilo se 70,5 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Hrvatskoj.

Ostalih 29,5 posto iznosa disperzirano je na 15 ostalih županija s udjelima od 0,7 posto u Ličko-senjskoj i 0,8 posto u Požeško-slavonskoj do 4,3 posto u Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu duga, najzaduženiji su blokirani poslovni subjekti Grada Zagreba sa 834,5 tisuća kuna.

Slijede poslovni subjekti Međimurske županije s prosječnim dugom od 653,87 tisuća kuna, Splitsko-dalmatinske županije sa 612,26 tisuća kuna te Šibensko-kninske sa 602,1 tisuću kuna dospjelih neizvršenih osnova.

Prosječan iznos navedenih osnova na razini Hrvatske iznosi 530,57 tisuća kuna, što je za 9,4 posto manje nego prije godinu dana, kada je prosječan dug iznosio 585,58 tisuće kuna, navode iz Fine.

Najmanji je prosječni iznos duga po poslovnom subjektu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 240,1 tisuću kuna.

U odnosu na stanje od godinu ranije, prosječan je dug porastao u šest županija, i to od 3,5 posto u Karlovačkoj do 25,7 posto u Zagrebačkoj županiji.

Najveće smanjenje prosječnog duga zabilježeno je u Međimurskoj županiji (26,8 posto), Istarskoj (16,2 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj (15,7 posto) te Gradu Zagrebu (15,5 posto).

Najviše blokiranih poslovnih subjekata u trgovini
Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše su utjecali blokirani poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se na kraju lipnja odnosilo 2,9 milijardi kuna ili 23,6 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje.

Po visini duga slijede poslovni subjekti iz područja građevinarstva s 2,2 milijarde kuna duga i udjelom od 17,9 posto, prerađivačka industrija sa 1,6 milijardi kuna neizvršenih osnova i udjelom od 13,2 posto te djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane sa 1,3 milijarde kuna duga i udjelom od 10,7 posto.

Podaci Fine pokazuju da je na kraju lipnja najviše blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine – njih 4.861.

Slijede blokirani u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 4.315, građevinarstva s 2.920 te prerađivačka industrija s 2.415 blokirana poslovna subjekta.

Gospodarstvo

Fina kupila 10 posto zagrebačke burze

Published

on

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici.

Taj je vlasnički paket stoga vrijedan 7,64 milijuna kuna, a tvrtka Eunex C, u vlasništvu Malezijca Zong Xin Yeapa, ostala je vlasnik 9,99 posto dionica Zagrebačke burze, navodi dnevnik.

Zong Xin Yeap malezijski je poslovni čovjek koji se posljednjih godina bavi i kriptovalutama, a direktor njegove tvrtke u Hrvatskoj bio je Milan Horvat iz Fime Plus, koji je početkom ove godine napustio tu poziciju kako ne bi otežao proces dobivanja dozvole. On, naime, još nije drugostupanjski oslobođen optužbi za sudjelovanje u aferi Spice, pa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), da je ostao direktor Eunexa C, mogla suspendirati proces.

Prema tadašnjem Zakonu o tržištu kapitala, regulator je morao odobriti stjecanje udjela u Zagrebačkoj burzi iznad 20 posto, a nakon što je Hanfa u kolovozu objavila da obustavlja postupak davanja odobrenja Eunexu C, Milan Horvat je rekao da je Eunex, ustvari, odustao od zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.

Kao razlog je naveo da su zahtjevi vezani uz dokumentaciju koje je Hanfa postavila bili takvi da bi za dovršetak svega toga trebalo mnogo vremena, možda i godinu dana, a u međuvremenu bi nekima od dokumenata istekao rok.

Horvat, koji je još u kontaktu s malezijskim investitorom, rekao je Jutarnjem listu rekao da je Eunex C odlučio prodati svoje dionice zbog toga što je promjenom zakona određeno da se prag za odobrenje stjecanja udjela u vlasništvu Zagrebačke burze spustio na 10 posto.

Fina se, kako piše Jutarnji list, na kupovinu dionica Zagrebačke burze odlučili kako bi potakli daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Ericsson Nikola Tesla proslavio 70. obljetnicu poslovanja

Published

on

Ericsson Nikola Tesla (ERNT) obilježio je u četvrtak 70 godina svog poslovanja, a tom je prigodom predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula kako je ta kompanija već godinama pozitivan primjer hrvatskog gospodarstva.

“Možemo biti ponosni što imamo takvu kompaniju u sektoru koji je ključan za razvoj tehnologija”, istaknula je Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice poslovanja ERNT-a. Dodala je da takve kompanije podižu razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kazala je i da treba pritom istaknuti stručnost i inovativnost njezinih zaposlenika. “Stručnjaci poput vas naša su snaga i konkurentska prednost i poticaj svima nama”, poručila je, dodavši da su znanje, izvrsnost, inovativnost i društvena odgovornost odlike te kompanije, a to je ono što Hrvatskoj treba.

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević navela je da je ta kompanija prva na listi domaćih izvoznika znanja. Njihovi stručnjaci, navela je, doprinose razvoju ICT-ja te tako promoviraju Hrvatsku i njezine ljude.

Podsjetila je da je kompanija u svojoj 70-godišnjoj povijesti prošla opsežno restrukturiranje na putu transformacije do kompanije znanja. “I to se putovanje nastavlja…”, izjavila je, kazavši i da je kompanija usmjerena na budućnost i otvaranje novih prilika, da stalno istražuje i razvija nova rješenja te se profilirala kao snažan razvojno-istraživački centar.

Kovačević je izrazila nadu da će predsjedanje Vijećem EU-a Hrvatskoj otvoriti nove prilike za istraživanje i razvoje te za jačanje konkurentnosti u ICT sektoru. 

Čestitajući ERNT-u na toj obljetnici, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je važnost ulaganja u istraživanje i razvoj. Iznio je podatak da je u zadnje tri godine u to područje u Hrvatskoj uloženo 9,8 milijardi kuna, pri čemu je u 2018. taj iznos dosegnuo 3,7 milijardi kuna, što je 18,7 posto više nego u godini ranije. U ovoj godini, procjenjuje, ulaganje u istraživanje i razvoj dosegnut će jedan posto BDP-a.

Od 1949. do danas

Kompanija Ericsson Nikola Tesla potječe iz nekadašnjeg poduzeća Nikola Tesla, osnovanog 31. listopada 1949. godine u Zagrebu. Tada je zapošljavala 113 radnika, a njeno prvo sjedište je bilo u maloj radionici u Palmotićevoj ulici. Početkom 1950-ih Tesla je preselio na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici, nakon čega su stvoreni preduvjeti za prostorni i poslovni rast te početak serijske proizvodnje.

Odlučivši se za proizvodnju automatskih crossbar centrala, Tesla je još 1953. potpisala s Ericssonom licencni ugovor i time postao jedan od prvih Ericssonovih licencnih partnera u svijetu. Krajem pedesetih počinju i prvi izvozni poslovi kompanije i to za tadašnji SSSR. 

Tijekom svih godina postojanja kompanija je bila jedan od najvećih isporučitelja telekomunikacijskih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi. 

Početkom 1990-tih godina započinju opsežne aktivnosti na pretvorbi i privatizaciji, dotada društvenog poduzeća. Naposljetku je Ericsson s Hrvatskim fondom za privatizaciju 1995. godine potpisao ugovor o kupnji 49,07 posto dionica Tesle i tako postao najveći pojedinačni vlasnik kompanije. 

Osnivačka skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla je održana 13. svibnja 1995. godine, a uz Ericssonov udio, mali dioničari stječu vlasništvo nad 49,98 posto kompanije dok 0,95 posto ostaje u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ime kompanije spoj je imena dvaju velikana – Larsa Magnusa Ericssona, osnivača i prvog vlasnika Ericssona i Nikole Tesle, hrvatskog znanstvenika i izumitelja svjetskog glasa.

Kompanija se u zadnjih dvadesetak godina profilirala kao isporučitelj suvremenih ICT proizvoda, rješenja, softvera i usluga te ravnopravno s ostalim članovima Ericssona posluje u području suvremenih komunikacijskih tehnologija te sudjeluje u kreiranju svjetskih komunikacijskih trendova.

Ericsson Nikola Tesla dugo je već u vrhu domaće ICT industrije, danas zapošljava više od 3.200 uglavnom visokoobrazovanih zaposlenika, a njih više od 1.500 radi u najvećem domaćem razvojno-istraživačkom centru te kroz izvoz znanja kompanija zauzima prvo mjesto među hrvatskim izvoznicima. 

Procjenjuje se da je tijekom 70 godina kroz kompaniju prošlo više od 20 tisuća zaposlenika. 

Prema posljednjem financijskom izvješću, Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ostvario 80,8 milijun kuna konsolidirane neto dobiti, što je rast od 29,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi od prodaje u prvih su devet mjeseci iznosili 1,25 milijardi kuna i porasli su 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24,4 posto, usluge za Ericsson 60,6 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 15 posto.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Lalovac: Vlada više nema financijskih instrumenata stabilizacije gospodarstva

Published

on

Dodao

Zastupnik SDP-a Boris Lalovac upozorio je u četvrtak, u saborskoj raspravi o prijedlogu državnog proračuna za 2020., da u slučaju nove gospodarske krize Vlada nema više ni jednog financijskog instrumenta kojim bi mogla stabilizirati gospodarstvo, osim eventualno uvođenja poreza na nekretnine.

“Porez na dodanu vrijednost (PDV) je maksimiziran na 25 posto i jedan je od najvećih u EU, trošarine na duhan i alkohol su u ‘sivoj zoni’, porez na dohodak je ‘iscijeđeni limun’, a monetarnom politikom se ne može djelovati, jer su kamatne stope gotovo na nuli”, upozorio je Lalovac.

Podsjetio je kako je 2015. stopa gospodarskog rasta bila 2,4 posto, a u 2019. samo 2,5 posto ustvrdivši kako to znači stagnaciju. Dodao je i kako je zadržavanje opće stope PDV-a na razini 25 posto i odustajanje od smanjenja na 24 posto politička odluka, a znači da će se jedan posto onoga što tek trebamo stvoriti u idućoj godini izdvojiti za povećanje plaća u javnim službama. Predloženo porezno rasterećenje mlađih osoba prema dobnim kategorijama je diskriminatorno i nije dobro, ocijenio je Lalovac.

U vezi s 2. mirovinskim stupom Lalovac je upozorio je na problem pada prinosa na obveznice koji su sada od 0,5 do 1 posto te da prijeti gubitak sredstava za mirovine, jer je trošak mirovinskih fondova veći od prihoda, a Vlada je odustala od mirovinske reforme. Što se tiče korištenja EU fondova, Lalovac je rekao kako se taj novac uglavnom troši na plaćanje stranih kompanija koje rade u Hrvatskoj, a ne podržava se konkurentnost hrvatskog gospodarstva što je jedini ispravni put.

Petrov: Nema govora o poreznom rasterećenju

Božo Petrov (Klub Mosta) rekao je kako su proračunski prihodi povećani za 5 milijardi kuna, uz sredstva EU fondova 3,5 milijarde, što je ukupno 8,5 milijardi, no da to “nisu novci pali s neba”, nego hrvatskih građana koje pune proračun. Ustvrdio je i kako nema govora o poreznom rasterećenju. “Prihodi države povećani su za 30 milijardi kuna u 3 godine koji su uzeti od građana i potrošeni su, a da ne znamo kako. Država za HDZ-ove vladavine troši gotovo 147 milijardi kuna na sebe, a startala je sa 110 milijardi kuna”, ustvrdio je Petrov.

Optužio je Vladu da nije ojačala ni jednu stratešku granu upozorivši kako “opet slušamo priče kao i 2008. i 2009. da se ništa neće dogoditi, a onda smo imali pad BDP-a od 10 posto i Hrvatska je bila država koja je najduže bila u recesiji i najteže iz nje izašla”.

Mrak Taritaš: Na vlasti trgovačko-klijentelistička koalicija

Anka Mrak Taritaš (Klub Glasa) smatra kako brojke koje je iznio premijer Plenković ne govore kamo će nas proračun odvesti, budući je sastavio trgovačko-klijentelističku koaliciju, kao iskusni kockar uložio je sve žetončiće, a kuća na kraju plaća novcima građana, jer ne znamo koliko će nas to na kraju koštati. To je cijena donošenja zagrebačkog GUP-a i uništenje Donjeg grada izgradnjom mimo kriterija i bit će zadnji čavao u lijes zagrebačkog urbanizma i pobjeda korupcije i kumova nad glavnim gradom. Po njezinim riječima premijer Plenković odlučio je da nema cijene koju nije spreman platiti da predsjeda Vijećem Europske unije, a sve će na kraju platiti građani. Proračun, Vlada i naše predsjedanje EU je zombi – postoji, ali je politički mrtvo, ustvrdila je Mraka Taritaš te dodala kako je stabilnost plaćena uništenjem države, a premijer izvana gladac, iznutra jadac koji se bavi briselskim frazetinama. 

Proračun je veći 7 milijardi, a gospodarska aktivnost na razini 2008., upozorila je te dodala da se rastom od 2,5 posto BDP-a ne može naprijed nego zaostaje. “Povlačenje sredstava iz EU fondova je nedovoljno. Umirovljenici su nam na dnu, a za javnu upravu dajemo previše i bez rezova je neodrživa, no izborna je godina i od toga neće biti ništa”, ocijenila je Mrak Taritaš.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije