Povezite se

Gospodarstvo

Fina: Krajem ožujka u blokadi 261.025 građana s dugom od 23,68 mlrd kn

Objavljeno

-

Krajem ovogodišnjeg ožujka zbog neispunjenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 261.025 građana, koji su za glavnicu i kamate dugovali ukupno 23,67 milijardi kuna te 18.843 poslovna subjekata, s ukupnim dugom od 8,47 milijardi kuna, objavila je u četvrtak Fina.

Po podacima Fine, krajem ožujka blokiranih građana bilo je 1.735 ili 0,7 posto manje nego krajem veljače.

Blokirani su građani krajem ožujka dugovali za glavnicu iznos od 17,12 milijarde kuna, što je za 121,45 milijuna kuna ili za 0,7 posto manje nego krajem veljače.

Istodobno, dug građana po osnovi kamata iznosio je 6,56 milijardi kuna, što je u odnosu na veljaču manje za 86,65 milijuna kuna ili za 1,3 posto.

Ukupan iznos duga (glavnica i kamate) blokiranih građana tako je krajem ožujka iznosio 23,67 milijardi kuna, što je za 208,1 milijuna manje nego krajem veljače ove godine

Po podacima Fine, najveći iznos duga građana – 6,48 milijardi kuna (bez kamata) odnosio se na dug prema financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), što je udio od 37,9 posto.

Najveći, pak, broj građana, njih 101.272, ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri.

Krajem ožujka u blokadi je zbog duga većeg od milijun kuna bilo 1.517 građana, što je u ukupnom broju blokiranih građana udio od 0,6 posto, ali je njihov udio u ukupnom dugu građana znatno veći i iznosi 6,71 milijardu kuna ili 39,2 posto. Od 6,71 milijardu duga građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, najveći se dio duga odnosi na vjerovnike iz financijskog sektora – 3 milijarde kuna.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Broj blokiranih poslovnih subjekata 18,8 tisuća

Podaci Fine pokazuju i da su krajem ožujka bila blokirana 18.843 poslovna subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je za četiri pravne osobe ili 0,02 posto manje u odnosu na veljaču.

Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice bio je 6,48 milijarde kuna, a pribroje li se tomu i kamate u iznosu od 1,99 milijardi kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem ožujka iznosio 8,47 milijardi kuna.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem ožujka bilo 7.272 pravnih osoba s ukupnim dugom od 6,6 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,1 milijarda, a na kamatu 1,56 milijardi kuna.

U blokadi je bila i 11.571 fizička osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovi glavnice iznosio 1,4 milijarde kuna, a pribroji li se tomu i 434,8 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba krajem ožujka iznosio je 1,84 milijarde kuna.

Gospodarstvo

Plenković: Kriza gora od one 2008. slijede novi paketi pomoći gospodarstvu

Published

on

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u subotu da će gospodarska šteta prouzročena kornavirusom, biti teža nego što je bila 2008. kad je globalna ekonomska kriza počela bankrotom banke Lehman Brothers te da u Hrvatskoj slijede novi paketi pomoći gospodarstvu.

Premijer je to rekao novinarima u Lazu Bistričkom gdje je obilazio područja pogođena potresom u Krapinsko-zagorskoj županiji.

 “Mi smo zaista promptno reagirali sa 63 mjere, vrlo jasno predstavili ono što je u ovom trenutku najbitnije, olakšali sve što možemo, osobito privatnom sektoru. Tijekom idućeg tjedna izaći ćemo s još jednim paketom mjera”, najavio je Plenković.

Kako je rekao, s obzirom da u ovom trenutku nema naznaka kad ćemo imati lijek, cjepivo, ne znamo ni koliko će nam vremena trebati da steknemo imunitet to “nas sve skupa stavlja u posebne okolnosti.”

Plenković je ocijenio da će Vlada maksimalno angažirano, donositi odluke i poteze koji su u najboljem interesu hrvatskih građana. Najavio je da će se “pronalaziti likvidnost i sredstva na sve moguće načine, što na domaćem tržištu, što na međunarodnom.”

Sve će ovisiti o trajanju ove krize, naglasio je premijer i  ponovio da će Hrvatska od cijelog Corona investment plana dobiti milijardu i 160 milijuna eura.  Prva tranša je 240 milijuna i dio toga je već krenuo, dio će doći početkom travnja. Mi ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju iz europskih fondova  u borbi protiv pandemije.  Isto tako ćemo nastojati objasniti, kad izračunamo kolike su štete, što nam sve s europske razine može pomoći oko saniranja posljedica potresa.

Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li doći do izmjena zakona koji sada predviđa plaćanje tek pet posto od nastalih šteta u potresu Plenković je najavio da resorno ministarstvo radi na zakonskim izmjenama.

Što se tiče zakona nastojat ćemo naći jedno rješenje koje će uzeti u obzir posebnosti ovog potresa koji je bio velik i koji je pogodio golemi broj ljudi, najavio je premijer

Novinare je zanimalo i poštuju li se sve mjere opreza u hrvatskim tvrtkama, prema preporukama Nacionalnog stožera i jesu li poslodavci svojim radnicima osigurali dovoljno zaštitne opreme.

“Jučer sam razgovarao s kineskim premijerom Lijem, oni će dati dio donacija, ostalo smo naručili s velikim kineskim kompanijama, nabavu materijala, zaštitne oprema prije svega za zdravstvene ustanove, ali isto tako i za sve ostale službe koje to moraju imati, i policija i vatrogasci i carinici, inspektori, vojska, a bit će toga dovoljno s obzirom da se želimo osigurati na dulji rok, za sve kojima je potrebno”, odgovorio je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Guverner Vujčić: Pravo na odgodu otplate kredita za sve koji su pogođeni mjerama

Published

on

Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, rekao je u petak da će pravo na odgodu otplate kredita imati svi koji su pogođeni mjerama koje je uvela država zbog borbe protiv epidemije koronavirusa, bilo da se radi o pravnim ili privatnim osobama.

Guverner HNB-a, Boris Vujčić, u razgovoru za Novu TV pozdravio je najavu banaka da odgode otplatu kredita na tri mjeseca svima koji su pogođeni mjerama borbe protiv koronavirusa.

“Mogućnost za odgodu kredita prije svega oni koji su pogođeni mjerama, bilo da se radi o pravnim ili fizičkim osobama”, dodao je Vujčić.

Rekao je kako će to moći koristiti svi kojima su snažno pogođeni prihodi i nemaju otkud servisirati svoje dugove. Takvim će ljudima banke moći odgoditi naplatu. 

Odgoda plaćanja odnosi se na sve vrste kredita, napomenuo je.

“Bilo koje vrste kredit. Ako izgubite prihod, ne možete podmirivati bilo koju vrstu dužničke obveze”, rekao je Vujčić, dodajući da ima i ljudi u ovom trenutku uopće nemaju uopće prihod. “Oni su sigurno snažno pogođeni, treba im omogućiti odgodu”, kaže Vujčić. 

Tečaj kune stabilan

Što se tiče vremena trajanja, guverner Vučić očekuje da bi tri mjeseca mogla biti dosta, ali HNB im je omogućila da do ljeta iduće godine ne moraju osiguravati rezervacije. 

Na pitanje hoće li se ta odluka banaka odnositi i na dopuštene minuse po računima građana, istaknuo je da o tome banke same odlučuju. 

Guverner HNB-a smatra da Hrvatska može dosta dugo izdržati ovakvu krizu.

“Imamo vrlo visoke zalihe likvidnosti i u bankama i u HNB-u. Stabilizirali smo tečaj i tržište državnih obveznica. Imamo još puno municije, ako se kriza i produži imamo rezerve da možemo intervenirati po potrebi”, rekao je Vujčić. 

Bankarski sustav je, ocijenio je guverner, vrlo stabilan jer će, zbog odluke HNB-a koji je bankama zabranio isplatu dobiti, bankarski sustav imati više od 60 milijardi kuna kapitala.

HNB ne namjerava odustati od držanja tečaja kune.

“Tečaj držimo stabilnim, držali smo ga stabilnim i u ratu, tako ćemo nastaviti i dalje”, naglasio je guverner HNB-a Vujčić

Eurozona – pola problema manje

Građane je pozvao da što više koriste online bankarstvo, a što manje gotovinu te da što manje posjećuju poslovnice banaka.

“Idući tjedan ćemo izaći s preporukama da svi imaju pristup bankovnim uslugama sa što manje rizika od širenja virusa”, najavio je Vujčić.

Uvjeren je da bi Hrvatska bila u puno boljoj poziciji da je unutar Eurozone.

“Ovakva kriza pokazuje koliko je bilo pametno da je HNB gradila ovakve pričuve međunarodnih rezervi. Da smo u ovom trenutku u euru imali bismo pola problema manje”, zaključio je guverner HNB-a Vujčić u razgovoru za Novu TV. Dodao je da razloga za paniku nema te da ovu situaciju moramo proći mirno i staloženu, uz radikalne mjere. 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

VLADA Od 1. travnja veće trošarine na cigarete, alkohol…

Published

on

S početkom travnja cigarete će poskupjeti za najviše dvije kune po kutiji, a poskupjet će i alkoholna pića i bezalkoholna pića s više šećera te energetska pića, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada koja je prihvatila uredbe kojima regulira trošarine i posebne poreze na te proizvode.

Vlada je, naime, prihvatila tri uredbe – o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode, visini trošarine na alkohol i alkoholna pića te o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, koje će stupiti na snagu 1. travnja. 

Uredbom o visini trošarine na duhanske prerađevine i duhanske proizvode povećava se specifična trošarina i to za  35 kuna, s 335 kuna na 370 kuna za tisuću komada.

Proporcionalna trošarina se ne mijenja i ona ostaje 34 posto od maloprodajne cijene.

Minimalna trošarina na cigarete se povećava sa 755 na 824 kune za tisuću komada cigareta.

Trošarina se  povećava i za sitno rezani i ostali duhan za pušenje, sa 600 na 800 kuna za kilogram. 

Od početka travnja će se na 800 kuna povećati i trošarina na cigare i cigarilose (za tisuću komada), kao i na grijani duhanski i novi duhanski proizvod (za jedan kilogram).  

Neće, pak, biti trošarine na e-tekućine odnosno ona ostaje nula kuna.  

Prema obrazloženju Uredbe, ukupni utjecaj povećanja trošarine na maloprodajne cijene cigareta ni u kojem slučaju nije veći od 2 kune po kutiji cigareta.

U Ministarstvu financija procjenjuju da će državni proračun na temelju povećanja trošarina na duhanske prerađevine i proizvode ove godine uprihodovati dodatnih 400 milijuna kuna. 

Uredbom o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića trošarina na etilni alkohol od početka travnja će iznositi 6.000 kuna po hektolitru čistog alkohola, što je 700 kuna više od sadašnjih 5.300 kuna. U postotku riječ je o povećanju za 13,2 posto, a u Vladi procjenjuju da bi to do kraja godine donijelo 30,3 milijuna kuna više s osnova te trošarine.

Trošarine na pivo, vino i ostala pića dobivena vrenjem se ne mijenja, poručuje iz Vlade.

Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je da je Hrvatska među zemljama EU-a na začelju po visini trošarine na alkohol, iza nje je samo Bugarska.  

Napominjući kako uredbe o trošarinama nemaju veze koronavirusom, Marić je rekao kako su s domaćim proizvođačima alkohola i alkoholnih pića proteklih dana bili dosta u kontaktu.  

Pritom  je naveo kako su neki proizvođača higijenskih potrepština i sredstava za čišćenje osobito sredstava za osobnu higijenu bili suočeni s nedostatkom manjkom tzv. denaturiranog alkohola u svojoj proizvodnji. 

“Mi smo brzo reagirali i internim aktima prenamijenili da se mogu koristiti i druge vrste alkohola za tu namjenu. Zahvaljujem se i njima s obzirom da su pokazali visoku razinu susretljivosti. I dalje smo u kontaktu kako i na koji način olakšavati proizvodnju sada ovog dosta traženog proizvoda, a to su proizvodi  za osobnu higijenu”, rekao je Marić.

Vlada je donijela i uredbu o načinu izračuna i visinama sastavnica za izračun posebnog poreza na kavu i bezalkoholna pića, kojim se ništa ne mijenja kod  kave već su promjene vezane za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića te energetskih pića.

Sada se na bezalkoholna pića posebni porez plaća samo u fiksnom iznosu – 40 kuna po hektolitru, a po novome će ovisiti i o volumenu i sadržaju šećera. 

I po novome bi ostalo fiksni dio,  ali bi se on snizio na 20 kuna po hektolitru, dok drugi dio ovisi o sadržaju šećera,  taurina i metil-ksantina.

Sadrže li bezalkoholna pića taurin tada posebni porez iznosi 200 kuna po hektolitru, ako sadrže metil-ksantine,  a ne sadrže taurin, tada iznosi 80 kuna po hektolitru. 

Ako bezalkoholna pića nemaju ni taurin ni metil-ksantine, a sadrže šećer, uvedene su četiri skupine ovisno o količini šećera u sto mililitara bezalkoholnog pića –  ako sadrže do dva grama šećera tada je posebni porez nula kuna, a ako sadrži od dva do pet grama šećera iznosi 10 kuna po hektolitru. Za ove dvije skupine je,  u odnosu na postojeći sustav,  i niži posebni porez, objašnjava Marić. 

U trećoj su skupini bezalkoholna pića s pet do osam grama šećera i za njih posebni porez iznosi 30  kuna po hektolitru, a za sva ona s više od osam grama iznosi 60 kuna. 

Prema obrazloženju, na temelju tih promjena državni bi proračun do kraja godine trebao uprihodovati dodatnih 64 milijuna kuna. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije