Povezite se

Gospodarstvo

Fina: Krajem ožujka u blokadi 261.025 građana s dugom od 23,68 mlrd kn

Objavljeno

-

Krajem ovogodišnjeg ožujka zbog neispunjenih osnova za plaćanje u blokadi je bilo 261.025 građana, koji su za glavnicu i kamate dugovali ukupno 23,67 milijardi kuna te 18.843 poslovna subjekata, s ukupnim dugom od 8,47 milijardi kuna, objavila je u četvrtak Fina.

Po podacima Fine, krajem ožujka blokiranih građana bilo je 1.735 ili 0,7 posto manje nego krajem veljače.

Blokirani su građani krajem ožujka dugovali za glavnicu iznos od 17,12 milijarde kuna, što je za 121,45 milijuna kuna ili za 0,7 posto manje nego krajem veljače.

Istodobno, dug građana po osnovi kamata iznosio je 6,56 milijardi kuna, što je u odnosu na veljaču manje za 86,65 milijuna kuna ili za 1,3 posto.

Ukupan iznos duga (glavnica i kamate) blokiranih građana tako je krajem ožujka iznosio 23,67 milijardi kuna, što je za 208,1 milijuna manje nego krajem veljače ove godine

Po podacima Fine, najveći iznos duga građana – 6,48 milijardi kuna (bez kamata) odnosio se na dug prema financijskom sektoru (bankama, štedionicama, kreditnim unijama, leasing i factoring društvima, osiguravajućim društvima, tvrtkama čija je djelatnost kartično poslovanje), što je udio od 37,9 posto.

Najveći, pak, broj građana, njih 101.272, ima dug prema tvrtkama čija je pretežita djelatnost u području informacije i komunikacije, u koje su svrstani i teleoperateri.

Krajem ožujka u blokadi je zbog duga većeg od milijun kuna bilo 1.517 građana, što je u ukupnom broju blokiranih građana udio od 0,6 posto, ali je njihov udio u ukupnom dugu građana znatno veći i iznosi 6,71 milijardu kuna ili 39,2 posto. Od 6,71 milijardu duga građana koji su blokirani za dug veći od milijun kuna, najveći se dio duga odnosi na vjerovnike iz financijskog sektora – 3 milijarde kuna.

Iz Fine podsjećaju da je kao jedna od mjera za rješavanje problema građana s dugotrajno blokiranim računima donesen Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, koji je stupio na snagu 21. srpnja 2018., a u skladu s njime Fina je prestala postupati po osnovama za plaćanje za ovršenike i tražbine koji ispunjavanju zakonske uvjete.

Također, prema novom Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji je stupio na snagu 4. kolovoza 2018., automatizmom se prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje koje su bile evidentirane u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje na teret ovršenika fizičke osobe, a koje se nisu naplatile u cijelosti u roku od tri godine od datuma primitka u Finu i po kojima nije bilo nikakvih naplata posljednjih šest mjeseci.

Na toj se osnovi djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrha na osnovama za plaćanje za 225.322 ovršenika, navode iz Fine.

Broj blokiranih poslovnih subjekata 18,8 tisuća

Podaci Fine pokazuju i da su krajem ožujka bila blokirana 18.843 poslovna subjekata (pravnih i fizičkih osoba), što je za četiri pravne osobe ili 0,02 posto manje u odnosu na veljaču.

Dug poslovnih subjekata na osnovi glavnice bio je 6,48 milijarde kuna, a pribroje li se tomu i kamate u iznosu od 1,99 milijardi kuna, ukupni je dug poslovnih subjekata krajem ožujka iznosio 8,47 milijardi kuna.

Po podacima Fine, u blokadi je krajem ožujka bilo 7.272 pravnih osoba s ukupnim dugom od 6,6 milijardi kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,1 milijarda, a na kamatu 1,56 milijardi kuna.

U blokadi je bila i 11.571 fizička osoba koje obavljaju registriranu djelatnost. Njihov je dug na osnovi glavnice iznosio 1,4 milijarde kuna, a pribroji li se tomu i 434,8 milijuna kuna kamate, ukupan dug blokiranih fizičkih osoba krajem ožujka iznosio je 1,84 milijarde kuna.

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede: “Meggle odlazi”

Published

on

Danas je u Ministarstvu pojoprivrede održan sastanak predstavnika uprave Megglea s ministricom poljoprivrede, Marijom Vučković te osječko-baranjskim županom Ivanom Anušićem.

Ministrica Vučković kazala je da po onome što su čuli, Meggle je donio svoju poslovnu odluku i odluka nije promijenjena, odlaze.

“Jasno mogu poručiti da kooperanti nisu ugroženi, imamo jamstva mljekarske industrije da će se otkup nastaviti, a i tvrtka Meggle nastavlja suradnju sa svojim kooperantima do 31. 12.”, kazala je Vučković.

Dodala je da zasad nema plana kako će se proizvodnja nastaviti, ali da će ministarstvo i Vlada učiniti sve da se sačuva 160 radnih mjesta.

Treba dodati da je Meggle prošli tjedan šokirao Osječane kada je objavio da gasi osječku mljekaru. 

“Meggle grupa sa sjedištem u Njemačkoj provodi proces optimizacije cjelokupnog poslovanja s ciljem postavljanja dugoročno održivih modela poslovanja na svim tržištima. Sukladno tome, donesena je odluka o restrukturiranju poslovanja u Hrvatskoj i gašenju proizvodnje u Osijeku do kraja godine Odluka o gašenju proizvodnje odgađana je više puta zadnjih nekoliko godina s nadom da će se uvjeti poslovanja i okolnosti poboljšati te je konačno donesena tek kada su definitivno istražene sve druge opcije”, propćili su prošli tjedan iz te tvrtke.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije