Povezite se

Vijesti

Evo tko ne mora nositi maske

Objavljeno

-

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je u utorak tko je izuzet od nošenja maski za vrijeme epidemije koronavirusa, istaknuvši da pojedine osobe maske ne mogu nositi zbog svog zdravstvenog stanja i značajki razvojne dobi ili ih mogu nositi samo uz određena ograničenja.

 “Najčešće se radi o situacijama kod kojih nošenje maske može dovesti do otežanog disanja, opasnosti od gušenja ili do toga da se maska nosi nepravilno, što može povećati izglede za zarazu. Kod navedenih stanja neophodno je omogućiti osobi da ne nosi masku”, poručili su iz HZJZ-a.

 To su djeca u dobi do 2 godine i djeca predškolske dobi ako dijete, usprkos nastojanju roditelja da nosi masku, pruža otpor nošenju maske ili se ne može suzdržati od dodirivanja maske i lica.

 Pojedinoj djeci maska smeta te osjećaju neotklonjivu potrebu da namještaju masku i dodiruju lice, čime se povećavaju izgledi za unos virusa kroz usta, nos ili oči, pojašnjavaju iz HZJZ-a.

 Djeca u dobi nakon navršene druge godine pa do nižih razreda osnovne škole mogu nositi masku samo u aktivnostima koje su vremenski ograničene, najviše sat ili dva, i kada su pod neprestanim nadzorom roditelja (npr. kod vožnje u javnom prijevozu, u zdravstvenoj ustanovi ili kod odlaska u trgovinu, iako se vođenje djece u trgovine preporučuje samo ako je to krajnje nužno).

 Od nošenja maske izuzete su osobe s određenim oblicima invaliditeta kao što su: određena oštećenja mentalnog zdravlja uključujući teškoće iz autističnog spektra ako osobe pružaju otpor ili ne podnose masku na licu, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima zbog mogućih teškoća disanja ili nemogućnosti da skinu masku bez pomoći druge osobe.

 Izuzete su i osobe koje trebaju prenijeti informaciju osobi s oštećenim sluhom, uključujući prevoditelje za gluhoslijepe osobe i druge osobe u pratnji, osobe s oštećenim sluhom u situacijama u kojima maska onemogućuje učinkovitu komunikaciju i primjereno razumijevanje prenesene poruke, osobe s teškoćama disanja uslijed kroničnih bolesti.

 Također, od nošenja maski izuzimaju se osobe promijenjene svijesti ili kod gubitka svijesti, te sve osobe koje iz drugih razloga ne mogu skinuti masku bez pomoći druge osobe, objavio je HZJZ. 

Vijesti

Hrvatska uputila pomoć Libanonu nakon eksplozije u bejrutskoj luci

Published

on

Hrvatska će uputiti humanitarnu pomoć Libanonu u vrijednosti od oko 900.000 kuna za potrebe zaštite ljudskih života i saniranja materijalnih šteta nastalih nakon razorne eksplozije u bejrutskoj luci, odlučila je Vlada RH u četvrtak na telefonskoj sjednici.

Temeljem potreba i prioriteta koje je Libanon iskazao kroz Mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu, Vlada je kao pomoć odlučila uputiti opremu u vrijednosti od 20.000 eura ili 150.000 kuna, a riječ je o jednokratnim odijelima s kemijskom zaštitom 5. i 6. stupnja, lateks rukavicama i kirurškim sterilnim rukavicama.

Hrvatska će Libanonu uputiti i financijsku pomoć u vrijednosti od 100.000 eura ili 750.000 kuna.

Tom se odlukom Hrvatska pridružuje brojnim stranim državama i međunarodnim organizacijama u iskazu solidarnosti s libanonskim narodom i građanima Bejruta nakon nesreće koja ih je pogodila uslijed razorne eksplozije prije dva dana.

Ucitavanje vijesti

Politika

Boris Miošević(SDSS): Osuđujem sve ratne zločine, pogotovo nad Hrvatima

Published

on

Izvor: HRT

Potpredsjednik Vlade Boris Milošević iz SDSS-a gostovao je u HRT-ovom Dnevniku kojom prigodom je osudio sve ratne zločine, a pogotovo one počinjene nad Hrvatima.

Milošević je rekao da su mu emocije na jučerašnjem obilježavanju Dana pobjede u Kninu bile jake i pomiješane.

– Nastojao sam biti koncentriran, pratiti što se događa, čuti poruke govora. Je li to početak neke nove Hrvatske? Pa možda, bilo je i ranije jakih gesta, jakih govora, zato bih rekao da je ovo početak na jednom dugom putu na kojem ova Vlada ne smije stati, rekao je Milošević.

Na pitanje kako je doživio poruku premijera Andreja Plenkovića, koji je odao pijetet svim nevinim žrtvama, odgovorio je – ljekovito.

– Da premijer na taj dan na tom mjestu iskaže pijetet prema svim žrtvama bez zadrške, osudi sve ratne zločine bez zadrške, da navede mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima, da iskaže razumijevanje da veliki broj, da većina Srba ima drugačiji pogled na Oluju, za mene je značilo puno, za mene je značilo da se osjećam kao ravnopravni građanin Republike Hrvatske i zato bih sad i htio reći da kao potpredsjednik Vlade i kao čovjek osuđujem sve ratne zločine, pogotovo zločine koji su počinjeni nad Hrvatima u Lovasu, Škabrnji, Nadinu i svim drugim mjestima, rekao je Milošević.

Na Facebooku je uoči odlaska u Knin otkrio da mu je otac bio u HV-u i da mu je ubijena baka.

– Moja priča je posebna meni zato što je moja, ali vjerujem da se tu na tisuće Srba iz Hrvatske prepoznalo, vjerujem da su se tu prepoznali i mnogi Hrvati i da je mene upravo sad na ovom mjestu kao člana Vlade bila dužnost da javnost čuje jednu priču Srbina iz Hrvatske, da je javnost sazrela da se takva priča čuje, da se uvaži, da se ne shvati krivo, rekao je Milošević.

Pozdravio je potez odlaska potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda u Grubore, gdje je bio počinjen zločin nad Srbima.

Komentirajući kritike na svoj račun iz Srbije rekao je da je očekivao da neće biti razumijevanja za njegov jučerašnji čin te da se nada da će se s odmakom vremena poruke od jučer i njegov odlazak racionalnije analizirati i da će se naći razumijevanja za to.

Na pitanje je li došlo vrijeme da netko iz Srbije prizna zločin nad ovim prostorima odgovorio je da on sigurno neće govoriti kako Srbija treba voditi svoju politiku. Činjenica je da su Hrvatska i Srbija susjedne zemlje premrežene kroz povijest, s političkim, gospodarskim, kulturnim i obiteljskim vezama, te da jedino dobrosusjedska politika može dati rezultat, poručio je.

Nacionalno/HRT

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Bivša uprava HPB-a prijavljena za neosnovanu isplatu bonusa

Published

on

Zagrebačka policija kazneno je prijavila četvero bivših članova uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) koje se sumnjiči da su neosnovanom isplatom bonusa oštetili banku za 11,5 milijuna kuna.

Prijavljeni su bivši predsjednik uprave HPB-a Čedo Maletić, nekadašnje članice uprave Boženka Mostarčić, Dubravka Kolarić i Tanja Šimunović te još jedna 49-godišnja žena koja im je navodno pomagala.

Osumnjičenici su od siječnja 2010. do kolovoza 2014. suprotno odluci Vlade, internim aktima banke i bez znanja nadzornog odbora banke te bez pisanih odluka uprave banke, isplaćivali bonuse koji nisu bili vidljivi u godišnjim financijskim izvještajima, navodi se u priopćenju zagrebačke policije koja nije objavila identitete osumnjičenih.

”Bonusi su isplaćeni na temelju financijskih rezultata poslovanja za koje su osumnjičenici znali da nisu vjerodostojni, što je i utvrđeno provedenim nadzorima u kojima su pronađene značajne nepravilnosti u prikazivanju godišnjih financijskih rezultata”, stoji u priopćenju.

U policiji preciziraju da su osumnjičenici stekli protupravnu imovinsku korist od 4,5 milijuna kuna, dok su istovremeno oštetili banku za 11,5 milijuna kuna na ime plaćenih poreza i doprinosa.

Policija je u priopćenju podsjetila da je od srpnja 2009. do travnja 2012. godine na snazi bila vladina odluka o zabrani isplate bonusa članovima uprava trgovačkih društva u pretežitom vlasništvu države te su bili i ograničeni iznosi plaća članovima uprava.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja kaznena prijava je podnijeta Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije