Piše: Ivanka Bukulin Zlatović
Bankama plaćamo više od 200 naknada. Primjerice – otvaranje, zatvaranje i vođenje tekućeg računa nije besplatno. Banka će vam naplatiti i izdavanje potvrde o transakciji, promjenu pina… popis je poduži. Lani su “uprihodili” od naknada i provizija 3 milijarde 228 milijuna kuna, što je u odnosu na 2019. pad od 10,5 posto.
Od svih naknada, građane je najviše iznenadila ona za podizanje vlastitog novca u poslovnici.
– Ne mogu ih nikako shvatiti ili opravdati. To je novac građana do kojih mi želimo doći ili putem bankomata ili direktno na šalteru poslovnice to je potpuno nebitno. Mislim da se takve stvari ne bi smjele naplaćivati, mislim da su naknade uopćeno previsoke, kaže Ana Šimić iz Šibenika.
Nije Ana usamljena. Iako se većina poslova obavlja izvan poslovnice, putem interneta, i tu su naknade previsoke i brojne, smatraju mnogi.
– HNB bi stvarno trebao stati na stranu nas klijenata. Trebao bi nas zaštititi jer je tu velika cirkulacija novaca koji se nama otima od strane banaka, kaže Iva Tadić iz Zagreba.
Naknade koje banke najčešće naplaćuju možemo usporediti u aplikaciji mHNB. Iznosi su slični pa ni promjena banke ne pomaže.
– Visina naknade je poslovna odluka svake banke, a na nama potrošačima je da odaberemo uslugu koja najbolje odgovara našim potrebama. Naknade su više manje, jednake u svim zemljama EU, kaže Bruno Vukoja, direktor Direkcije za nadzor platnog prometa u HNB-u.
Unatoč brojnosti, prihodi banaka od naknada i provizija padaju. Na upit hoće li i ciijena naknada pasti, Zdenko Adrović iz HUB-a odgovara:
– Ne osjetimo da se to događa na tržištu, onda nema potrebe za tim.
U banku idemo samo kada je to krajnje nužno. Većina računa može se platiti putem aplikacija. Klijenti zato očekuju da će se broj naknada, zbog manjeg opsega posla, u budućnosti smanjiti.
Nacionalno/ HRT
