Povezite se

EU

Europski parlament traži više sredstava za prijelaz na kružno gospodarstvo

Objavljeno

-

Europski parlament je srijedu usvojio rezoluciju kojom traži da se kružno gospodarstvo postavi kao jedan od prioriteta kohezijske politike Europske unije.

Rezoluciju usvojenu velikom većinom od 588 glasova pripremio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec. Protiv je glasalo 77 zastupnika a 21 je bio suzdržan.

Stručnjaci u EU-u zagovaraju zaokret prema kružnoj ekonomiji jer je sve veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničeno dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koje su izvori.

Izvješće zastupnika Zelenih Davora Škrleca traži da se više sredstava kohezijske politike nakon 2020. ulaže u tranziciju prema kružnoj ekonomiji kao okosnici održivog razvoja i prevladavanja klimatskih izazova.

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u bi, kako se procjenjuje, mogla ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 posto godišnjeg prometa, godišnje bi se emisije stakleničkih plinova smanjile za od dva do četiri posto i otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta.

“U ovom izvješću htjeli smo istaknuti koje su manjkavosti u sadašnjoj kohezijskoj politici što se tiče cirkularne ekonomije i što bi trebalo napraviti. Mogu reći da se već po prvim prijedlozima Komisije vidi da smo uspjeli u tome, dakle kružna ekonomija je ušla kao jedan od političkih ciljeva u uredbu o zajedničkim pravilima i dalje se veže kroz financiranje”, objasnio je Škrlec za Hinu.

“Tražili smo da se postave jasni indikatori uspješnosti provedbe, da kružno gospodarstvo postane jedan od prioriteta i ciljeva u kohezijskoj politici, da se, unutar zelene javne nabave primijeni kružni princip, odnosno da se u našim javnim poduzećima, kupuju reciklirani proizvodi”.

Škrlec  je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i zamjenski član u odboru za regionalni razvoj. Njegovo je izvješće prethodno dobilo široku podršku političkih skupina u nadležnom odboru parlamenta, kao i zastupnika u raspravi na plenarnoj sjednici u utorak navečer.

U Hrvatskoj zelena javna nabava vrlo sporadična

U Hrvatskoj je zelena javna nabava vrlo sporadična, ocjenjuje Škrlec te napominje da je ona povezana sa sustavom EMAS, dobrovoljnim instrumentom EU-a za ekološko upravljanje.

“Možemo slobodno proći našim javnim institucijama i nećemo vidjeti te znakove EMAS-a. Croatia arilines ga na primjer nema za razliku od Lufthanse koja EMAS ima nekih 20 godina, Hrvatski sabor ga nema, Europski parlament ima, turistički sektor nema ‘ecolabel’ oznaku koja je također dio EMAS sustava”, primjećuje Škrlec.

“EMAS-a zahtijeva zelenu javnu nabavu a ako to nemate kako ćete uvesti kružni princip. Stalno navodimo da je upravo javna nabava važan  i moćan financijski institut koja može dati poticaj i privatnom sektoru za veće stope recikliranja jer će se na taj način povećati potražnja za proizvodima koji su nastali iz recikliranih materijala”.

“Vjerujem da ćemo,  kao što Komisija planira uvođenja neke vrste poreza za neopravdano korištenje plastike, vjerojatno u jednom trenutku biti prisiljeni uvesti nekakve takve financijske mjere da ljudi počnu razmišljati da više recikliraju, više sakupljaju, da otpad postane sekundarna sirovina koja se vraća u proizvodnju i da na taj način smanjimo naš uvoz”, kaže Škrlec.

Kultura na zapadu se polako mijenja iz kulture posjedovanja u kulturu korištenja, a kroz EU fondove financiraju se centri za ponovnu upotrebu, popravak, ili prenamjenu proizvoda, od starog namještaja do starih uređaja, napominje Škrlec no primjećuje da “Hrvatska vrlo slabo promiče kružno gospodarstvo”.

“Trenutno se dosta novca europskih fondova ulaže u informiranje građana, međutim, situacija ne terenu izgleda potpuno drugačije. Dolazi li to zaista do svijesti građana i je li kanal komunikacije ispravan? Mi ćemo vjerojatno u toj kampanji potrošiti jako puno europskog javnog novca ali nisam siguran da je to pravi način, koriste se isti komunikacijski kanali kao i prije 30 godina. Oni koji to promiču trebali bi to i živjeti. To znači da političari svojim primjerom pokazuju da shvaćaju što je kružna ekonomija, da shvaćaju problem gospodarenja otpadom i onda to primjenjuju u životu i pokušavaju to provesti u javnoj upravi. Prošećimo bilo kojim našim ministarstvom, čak i ministarstvom okoliša, i hoćemo li naći kante za odvojeno prikupljanje otpada? Već tu padamo. Padamo na ispitu i na sveučilištima, srednjima školama koji bi trebale biti obrazovne ali i odgojne u smislu društva”, primjećuje Škrlec.

Škrlecovo izvješće pozdravlja nastojanja Komisije da kohezijskom politikom podrži kružno gospodarstvo, poziva Komisiju da primijeni mjere za kružno gospodarstvo, uključujući mjere nadzora njihove provedbe, ali i smanji administrativno opterećenje.

Europski parlament tako traži lakši i transparentniji pristup financijskim sredstvima za lokalne i regionalne vlasti, jačanje njihovih administrativnih kapaciteta i suradnje s Europskom investicijskom bankom (EIB).

Od država članica, regionalnih i lokalnih vlasti se među ostalim traži da potiču stvaranje mreža za ponovnu uporabu i popravak proizvoda, uključivanje kružnog gospodarstva u edukacijske programe, te da se usredotoče na smanjivanje otpada na odlagalištima.

Komisiju se u rezoluciji poziva da uspostavi metodologiju i indikatore kako bi se uspješnije mogao procijeniti doprinos kohezijskih politika kružnom gospodarstvu, te prije početka projekta (ex ante evaluacija) ustanovi uvjete za kružno gospodarstvo. Poziva ju se i da ustanovi europsku platformu dionika kružnog gospodarstva kao mjesto za razmjenu iskustava i praksi u korištenju kohezijskih fondova te da se u programu “Horizon 2020” veća pozornost posveti inovacijama i projektima na polju kružnog gospodarstva.

Izvješće naposlijetku traži više sredstava u kohezijskoj politici poslije 2020. za kružno gospodarstvo i ulaganja povezana s borbom protiv klimatskih promjena.

Tomašić: novac je tu ali mi ništa ne želimo raditi

Ruža Tomašić, izvjestiteljica u sjeni Europskih konzervativaca i reformista za izvješće ocijenila je da ono s pravom ističe kako kružno gospodarstvo ne podrazumijeva samo gospodarenje otpadom već i učinkovitu uporabu resursa, obnovljivu energiju, upravljanje vodama i poboljšanje kvalitete zraka.

“Upravo su to neka od važnijih pitanja koja muče građane Hrvatske, onečišćeni zrak u Slavonskom brodu, problem gospodarenja otpadom u Zagrebu, Splitu i drugim većim sredinama te plastični otpad u moru mogu biti kvalitetnije adresirani upravo snažnijom implementacijom mjera predloženih u ovom izvješću. Zato još jednom moram naglasiti da su predviđeni rezovi u sredstvima za kohezijsku politiku poslije 2020. za Hrvatsku neprihvatljivi jer će joj, između ostalog, otežati transformaciju prema održivom gospodarstvu”, rekla je Tomašić u raspravi na plenarnoj sjednici.

“Svi se slažemo da je kružna ekonomija odlična i da je tu jako puno novaca koje se jednostavno baca, ali kada treba na tome raditi onda se kaže treba još vremena da se to primijeni”, ocijenila je Tomašić u razgovoru za Hinu.

Tomašić ocjenjuje da je sredstava za uvođenje kružne ekonomije dovoljno no da je problem u Hrvatskoj.

“Novaca ima, i Europska komisija će čak pomoći da  se taj novac uzme ako je za kružnu ekonomiju jer znaju da je to dugoročno isplativo, ne samo za nas nego za cijelu Europsku uniju. Dakle novac je tu i oni žele pomoći ali mi ništa nećemo raditi pa kad dođu velike kazne onda će nam biti kriva Europska unija. U Hrvatskoj se nikoga ne poziva na odgovornost za rad ili nerad, a narod  će i dalje kroz poreze plaćati i kazne Europskoj uniji”.

Zastupnica hrvatskih konzervativaca podsjeća kao EU stavlja na raspolaganje 13 milijardi eura u tehničkoj pomoći, a kroz nju se može puno napraviti i u pitanju kružne ekonomije, no da su se, primjerice, njenom uredu samo u jednom slučaju  obratili za pomoć.

Jakovčić istaknuo važnost lokalnih i regionalnih vlasti 

Europarlamentarac Ivan Jakovčić je u raspravi u ime kluba liberala ALDE istaknuo važnost lokalnih i regionalnih samouprava u primijeni kružnog gospodarstva

“Potreba za otvaranjem zelenih radnih mjesta je potreba današnjice a ne sutrašnjice. Ono što se događa s našim okolišem govori koliko je prijeko potrebno investirati novac iz kohezijske politike u kružno gospodarstvo. (…) Želim istaknuti činjenicu da nema uspjeha u zbrinjavanju otpada, da nema uspjeha u kružnom gospodarstvu, otvaranja zelenih radnih mjesta ako se snažno ne uključe lokalne i regionalne samouprave. “, rekao je Jakovčić.

Škrlecovo izvješće je posljednje od izvješća usmjerenih na promicanje kružnog gospodarstva i učinkovitog ekološkog gospodarenja otpadom koje je Europski parlament razmatrao tijekom posljednjih mjeseci.

Davor Škrlec je kao izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a sudjelovao  i u kreiranju novog zakonodavnog paketa kružne ekonomije usvojenog u travnju a koji uključuje izmjenu direktive o otpadu, direktive o odlagalištima otpada, direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktive o otpadnim vozilima, baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Države članice će do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60 posto, a do 2035. godine 65 posto komunalnog otpada.

“Za Hrvatsku to će biti veliki izazov jer će morati ići na prenamjenu centara gospodarenja otpadom koji se baziraju na mehaničko-biološkoj obradi otpada koja se u Europskoj uniji napušta 2027.”, upozorio je Škrlec. (H)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije