Povezite se

EU

Europski parlament traži više sredstava za prijelaz na kružno gospodarstvo

Objavljeno

-

Europski parlament je srijedu usvojio rezoluciju kojom traži da se kružno gospodarstvo postavi kao jedan od prioriteta kohezijske politike Europske unije.

Rezoluciju usvojenu velikom većinom od 588 glasova pripremio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec. Protiv je glasalo 77 zastupnika a 21 je bio suzdržan.

Stručnjaci u EU-u zagovaraju zaokret prema kružnoj ekonomiji jer je sve veća potražnja za sirovinama, a sve je manje resursa. Cijeli niz materijala koje koristimo je ograničeno dok populacija globalno raste i potražnja se povećava, kao i ovisnost o drugim zemljama koje su izvori.

Izvješće zastupnika Zelenih Davora Škrleca traži da se više sredstava kohezijske politike nakon 2020. ulaže u tranziciju prema kružnoj ekonomiji kao okosnici održivog razvoja i prevladavanja klimatskih izazova.

Sprečavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u bi, kako se procjenjuje, mogla ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 posto godišnjeg prometa, godišnje bi se emisije stakleničkih plinova smanjile za od dva do četiri posto i otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta.

“U ovom izvješću htjeli smo istaknuti koje su manjkavosti u sadašnjoj kohezijskoj politici što se tiče cirkularne ekonomije i što bi trebalo napraviti. Mogu reći da se već po prvim prijedlozima Komisije vidi da smo uspjeli u tome, dakle kružna ekonomija je ušla kao jedan od političkih ciljeva u uredbu o zajedničkim pravilima i dalje se veže kroz financiranje”, objasnio je Škrlec za Hinu.

“Tražili smo da se postave jasni indikatori uspješnosti provedbe, da kružno gospodarstvo postane jedan od prioriteta i ciljeva u kohezijskoj politici, da se, unutar zelene javne nabave primijeni kružni princip, odnosno da se u našim javnim poduzećima, kupuju reciklirani proizvodi”.

Škrlec  je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta i zamjenski član u odboru za regionalni razvoj. Njegovo je izvješće prethodno dobilo široku podršku političkih skupina u nadležnom odboru parlamenta, kao i zastupnika u raspravi na plenarnoj sjednici u utorak navečer.

U Hrvatskoj zelena javna nabava vrlo sporadična

U Hrvatskoj je zelena javna nabava vrlo sporadična, ocjenjuje Škrlec te napominje da je ona povezana sa sustavom EMAS, dobrovoljnim instrumentom EU-a za ekološko upravljanje.

“Možemo slobodno proći našim javnim institucijama i nećemo vidjeti te znakove EMAS-a. Croatia arilines ga na primjer nema za razliku od Lufthanse koja EMAS ima nekih 20 godina, Hrvatski sabor ga nema, Europski parlament ima, turistički sektor nema ‘ecolabel’ oznaku koja je također dio EMAS sustava”, primjećuje Škrlec.

“EMAS-a zahtijeva zelenu javnu nabavu a ako to nemate kako ćete uvesti kružni princip. Stalno navodimo da je upravo javna nabava važan  i moćan financijski institut koja može dati poticaj i privatnom sektoru za veće stope recikliranja jer će se na taj način povećati potražnja za proizvodima koji su nastali iz recikliranih materijala”.

“Vjerujem da ćemo,  kao što Komisija planira uvođenja neke vrste poreza za neopravdano korištenje plastike, vjerojatno u jednom trenutku biti prisiljeni uvesti nekakve takve financijske mjere da ljudi počnu razmišljati da više recikliraju, više sakupljaju, da otpad postane sekundarna sirovina koja se vraća u proizvodnju i da na taj način smanjimo naš uvoz”, kaže Škrlec.

Kultura na zapadu se polako mijenja iz kulture posjedovanja u kulturu korištenja, a kroz EU fondove financiraju se centri za ponovnu upotrebu, popravak, ili prenamjenu proizvoda, od starog namještaja do starih uređaja, napominje Škrlec no primjećuje da “Hrvatska vrlo slabo promiče kružno gospodarstvo”.

“Trenutno se dosta novca europskih fondova ulaže u informiranje građana, međutim, situacija ne terenu izgleda potpuno drugačije. Dolazi li to zaista do svijesti građana i je li kanal komunikacije ispravan? Mi ćemo vjerojatno u toj kampanji potrošiti jako puno europskog javnog novca ali nisam siguran da je to pravi način, koriste se isti komunikacijski kanali kao i prije 30 godina. Oni koji to promiču trebali bi to i živjeti. To znači da političari svojim primjerom pokazuju da shvaćaju što je kružna ekonomija, da shvaćaju problem gospodarenja otpadom i onda to primjenjuju u životu i pokušavaju to provesti u javnoj upravi. Prošećimo bilo kojim našim ministarstvom, čak i ministarstvom okoliša, i hoćemo li naći kante za odvojeno prikupljanje otpada? Već tu padamo. Padamo na ispitu i na sveučilištima, srednjima školama koji bi trebale biti obrazovne ali i odgojne u smislu društva”, primjećuje Škrlec.

Škrlecovo izvješće pozdravlja nastojanja Komisije da kohezijskom politikom podrži kružno gospodarstvo, poziva Komisiju da primijeni mjere za kružno gospodarstvo, uključujući mjere nadzora njihove provedbe, ali i smanji administrativno opterećenje.

Europski parlament tako traži lakši i transparentniji pristup financijskim sredstvima za lokalne i regionalne vlasti, jačanje njihovih administrativnih kapaciteta i suradnje s Europskom investicijskom bankom (EIB).

Od država članica, regionalnih i lokalnih vlasti se među ostalim traži da potiču stvaranje mreža za ponovnu uporabu i popravak proizvoda, uključivanje kružnog gospodarstva u edukacijske programe, te da se usredotoče na smanjivanje otpada na odlagalištima.

Komisiju se u rezoluciji poziva da uspostavi metodologiju i indikatore kako bi se uspješnije mogao procijeniti doprinos kohezijskih politika kružnom gospodarstvu, te prije početka projekta (ex ante evaluacija) ustanovi uvjete za kružno gospodarstvo. Poziva ju se i da ustanovi europsku platformu dionika kružnog gospodarstva kao mjesto za razmjenu iskustava i praksi u korištenju kohezijskih fondova te da se u programu “Horizon 2020” veća pozornost posveti inovacijama i projektima na polju kružnog gospodarstva.

Izvješće naposlijetku traži više sredstava u kohezijskoj politici poslije 2020. za kružno gospodarstvo i ulaganja povezana s borbom protiv klimatskih promjena.

Tomašić: novac je tu ali mi ništa ne želimo raditi

Ruža Tomašić, izvjestiteljica u sjeni Europskih konzervativaca i reformista za izvješće ocijenila je da ono s pravom ističe kako kružno gospodarstvo ne podrazumijeva samo gospodarenje otpadom već i učinkovitu uporabu resursa, obnovljivu energiju, upravljanje vodama i poboljšanje kvalitete zraka.

“Upravo su to neka od važnijih pitanja koja muče građane Hrvatske, onečišćeni zrak u Slavonskom brodu, problem gospodarenja otpadom u Zagrebu, Splitu i drugim većim sredinama te plastični otpad u moru mogu biti kvalitetnije adresirani upravo snažnijom implementacijom mjera predloženih u ovom izvješću. Zato još jednom moram naglasiti da su predviđeni rezovi u sredstvima za kohezijsku politiku poslije 2020. za Hrvatsku neprihvatljivi jer će joj, između ostalog, otežati transformaciju prema održivom gospodarstvu”, rekla je Tomašić u raspravi na plenarnoj sjednici.

“Svi se slažemo da je kružna ekonomija odlična i da je tu jako puno novaca koje se jednostavno baca, ali kada treba na tome raditi onda se kaže treba još vremena da se to primijeni”, ocijenila je Tomašić u razgovoru za Hinu.

Tomašić ocjenjuje da je sredstava za uvođenje kružne ekonomije dovoljno no da je problem u Hrvatskoj.

“Novaca ima, i Europska komisija će čak pomoći da  se taj novac uzme ako je za kružnu ekonomiju jer znaju da je to dugoročno isplativo, ne samo za nas nego za cijelu Europsku uniju. Dakle novac je tu i oni žele pomoći ali mi ništa nećemo raditi pa kad dođu velike kazne onda će nam biti kriva Europska unija. U Hrvatskoj se nikoga ne poziva na odgovornost za rad ili nerad, a narod  će i dalje kroz poreze plaćati i kazne Europskoj uniji”.

Zastupnica hrvatskih konzervativaca podsjeća kao EU stavlja na raspolaganje 13 milijardi eura u tehničkoj pomoći, a kroz nju se može puno napraviti i u pitanju kružne ekonomije, no da su se, primjerice, njenom uredu samo u jednom slučaju  obratili za pomoć.

Jakovčić istaknuo važnost lokalnih i regionalnih vlasti 

Europarlamentarac Ivan Jakovčić je u raspravi u ime kluba liberala ALDE istaknuo važnost lokalnih i regionalnih samouprava u primijeni kružnog gospodarstva

“Potreba za otvaranjem zelenih radnih mjesta je potreba današnjice a ne sutrašnjice. Ono što se događa s našim okolišem govori koliko je prijeko potrebno investirati novac iz kohezijske politike u kružno gospodarstvo. (…) Želim istaknuti činjenicu da nema uspjeha u zbrinjavanju otpada, da nema uspjeha u kružnom gospodarstvu, otvaranja zelenih radnih mjesta ako se snažno ne uključe lokalne i regionalne samouprave. “, rekao je Jakovčić.

Škrlecovo izvješće je posljednje od izvješća usmjerenih na promicanje kružnog gospodarstva i učinkovitog ekološkog gospodarenja otpadom koje je Europski parlament razmatrao tijekom posljednjih mjeseci.

Davor Škrlec je kao izvjestitelj u sjeni Zelenih/ESS-a sudjelovao  i u kreiranju novog zakonodavnog paketa kružne ekonomije usvojenog u travnju a koji uključuje izmjenu direktive o otpadu, direktive o odlagalištima otpada, direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu, direktive o otpadnim vozilima, baterijama i akumulatorima te otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Države članice će do 2025. godine morati reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada, do 2030. najmanje 60 posto, a do 2035. godine 65 posto komunalnog otpada.

“Za Hrvatsku to će biti veliki izazov jer će morati ići na prenamjenu centara gospodarenja otpadom koji se baziraju na mehaničko-biološkoj obradi otpada koja se u Europskoj uniji napušta 2027.”, upozorio je Škrlec. (H)

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

EU

Orban od danas može vladati dekretima

Published

on

Mađarski premijer Viktor Orban osigurao je sebi u ponedjeljak izvanredne ovlasti neograničenog trajanja pošto je parlament s većinom zastupnika njegove stranke prihvatio tzv. “koronazakon” koji kritiziraju oporba i skupine za ljudska prava.

Orban je u desetljeću na vlasti postupno povećavao svoje ovlasti, a najnovijim zakonom parlament je potvrdio produljenje izvanrednog stanja bez jasno navedenog trajanja što će premijeru omogućiti da u doba epidemije vlada izvršnim uredbama, piše Reuters.

Zakon izglasan sa 137 glasova ‘za’ i 53 protiv, predviđa kaznu zatvora do pet godina za širenje “lažnih vijesti” o virusu ili mjerama vlade, a meta takvih optužba redovito su danas već rijetki neovisni mediji u Mađarskoj, piše agencija France presse.

Pravdajući se epidemijom koronavirusa, nacionalkonzervativna vlada si je prihvaćenim zakonom zacementirala kontrolu nad zemljom, kažu kritičari u Mađarskoj i inozemstvu.

Zakon je pretjeran odgovor na krizu, kaže oporba, a neki oporbeni zastupnici nazvali su ga “državnim udarom”, odnosno “putem u diktaturu”.

Neovisni zastupnik Akos Hadhazy nazvao je zakon “zamkom za oporbu” koju vlada optužuje da “stoji na strani virusa”.

Devet organizacija za medijske slobode pozvalo je čelnike Europske unije da osude zakon “koji guši temeljna prava i medijske slobode”.

Kritikama su zakon dočekale i skupine za ljudska prava te Vijeće Europe.

“Neograničeno i nekontrolirano izvanredno stanje ne može jamčiti poštivanje temeljnih načela demokracije”, reagiralo je Vijeće Europe, najstarija i vodeća europska organizacija za ljudska prava koja upozorava da zakon nema vremenski rok.

No vladin glasnogovornik Zoltan Kovacs ustvrdio je da je zakon ipak vremenski ograničen jer ga parlament može opozvati kao uostalom i sama pandemija jer “će ona, nadajmo se, jednog dana završiti”.

Sve te kritike bore se “protiv izmišljenih neprijatelja i nemaju veze sa stvarnošću”, tvrdi ministrica pravosuđa Judit Varga.

Sam Viktor Orban na sve odmahuje rukom.

“Jasno sam rekao europskim gunđalima da nemam vremena razgovarati o pravnim pitanjima, u raspravi bez sumnje strastvenoj, ali teoretskoj”, jer je sada važno “spašavati živote, rekao je.

Na samom početku epidemije, premijer Orban je optužio imigrantsku propagandu za širenje virusa pa čak tvrdio da su “uglavnom stranci donijeli bolest”.

Mađarska je zatvorila svoje granice za ulazak stranaca i uvela mjere ograničenja kretanja. Zemlja od 9,7 milijuna ljudi u ponedjeljak je imala 447 zaraženih, od kojih 15 žrtava.

Ucitavanje vijesti

EU

Italija će najsiromašnijim građanima dijeliti bonove za hranu

Published

on

Talijanski premijer Giuseppe Conte rekao je u subotu da će se bonovi za hranu dijeliti najsiromašnijim građanima koji najviše osjećaju posljedice prekida gospodarske djelatnosti zbog pandemije koronavirusa. 

Vlada je deblokirala sredstva u iznosu od 400 milijuna eura “namijenjena općinama koje će ih podijeliti onima koji nemaju novca za hranu”, rekao je premijer na tiskovnoj konferenciji u Rimu, u palači Chigi, sjedištu vlade. “To će omogućiti izdavanje bonova za hranu”.

“Moramo napraviti lanac solidarnosti, nitko neće ostati sam”, obećao je. “Naša je zadaća osigurati gotov novac obiteljima, poduzećima i radnicima”.

Na Siciliji su kupci u četvrtak htjeli izaći iz trgovačkog centra ne plativši namirnice koje su bili uzeli, rekavši da više nemaju novca za hranu. I talijanski mediji pišu o pritisku koji se vrši na trgovce da puste kupce s prehrambenim artiklima koje nisu platili.

Kao i u čitavom Mezzogiornu, radom na crno prehranjuje se velik dio sicilijanskog stanovništva. No ta kućanstva nemaju pravo na pomoć koju je vlada namijenila onima koji gube prihode zbog naglog usporavanja gospodarstva kao posljedice pandemije.

Ucitavanje vijesti

EU

Super radio München: “Ipak nismo stali, ovo je trebao biti poseban dan za sve nas!”

Published

on

Ekipa puna entuzijazma marljivo je radila na osmišljavanju programa, započela realizaciju projekata i zanimljivh programskih sadržaja, pripremala emisije i danonoćno provodila vrijeme uz radio kako bi sve bilo spremno za veliko najavljivano iznenađenje i službeno pokretanje prvog radija na ovim prostorima.

Trebao je ovo biti poseban, svečani dan za nas, međutim, koronavirus bio je jači, zaustavio je sve, pa tako i nas, barem u pogledu službenog otvorenja i pokretanja radijskoga programa Super radija München.

Nismo stali, zbog vas!

Da, ponosni smo na sve što smo u ovako kratkom vremenu uspjeli realizirati našom velikom voljom, a reakcije ljudi koje su stizale sa svih strana samo su nam bile još veći poticaj. Bilo je u ovom vremenu i onih koji su nas svjesno ili nesvjesno pokušali sputavati govoreći nam kako ova ideja ovdje ‘neće proći’, ali mi smo se vodeći mišlju kako do sada još nitko to nije niti pokušao učiniti krenuli u realizaciju projekta radija. Pokrenuli smo internetski portal, ušli u svijet društvenih mreža, započeli eksperimentalno emitiranje online programa.

U manje od tri mjeseca, više od četiri tisuće pratitelja na društvenim mrežama i stotine tisuća posjetiteja našeg web portala, svakodnevni redoviti slušatelji programa, podaci su koji nam jasno govore kako je našim iseljenicima ovo doista trebalo i kako žele imati svoj radio i medijski servis na internetu. Nismo stali, nastavili smo raditi, makar i u ovim otežanim uvjetima koji nas ograničavaju, jer nadamo se kako će i ova kriza koja je pogodila cijeli svijet proći, a mi ćemo onda biti još spremniji i s nestrpljenjem provoditi dane i noći informirajući vas i zabavljajući.

Poruke oduševljenja dijaspore stižu iz cijelog svijeta

Naše pozivnice medijima i dragim ljudima za otvorenje već su bile odaslane, pripremalo se tu pregršt iznenađenja, ali naša odluka je i dalje ista – iznenađenja ćemo zadržati za onaj trenutak kada sve ovo prođe i kada budemo mogli sve predviđeno realizirati.

Mnoštvo ljudi zvalo nas je s porukom kako nas slušaju, prate i žele što prije biti dio ove naše lijepe zajednice, ne samo ovdje u Münchenu, već i u drugim gradovima Njemačke, a pozivi i poruke stižu nam svakodnevno i iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, SAD-a, Kanade, Slovenije, Austrije i brojnih drugih zemalja. Kolege novinari kontaktiraju nas i žele biti dio naše priče, doista smo počašćeni reakcijama i možda niti sami nismo svjesni da smo ovim potezom učinili nešto veliko i značajno. Time, naravno, ne umanjujemo rad i trud naših iseljenika koji se druže i komuniciraju putem raznih grupa na društvenim mrežama ili rade podcaste, emisije i slične sadržaje kako bi informirali druge, drago nam je zbog toga i uvijek ćemo im biti podrška. Ipak, naša priča je nešto posve drugo, upravo ono čega u Münchenu do sada nije bilo, a ljudi su to prepoznali. Hvala vam svima na tome!

Nismo u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, a nismo ni u nekoj novoj Jugoslaviji. Mi smo u Münchenu i ovdje je ipak puno drugačije!

Zajedništvo naših ljudi od iznimne je važnosti, a iako je Super radio München pokrenula skupina kreativaca iz zajednice hrvatske dijaspore, ovdje ne postoje nikakva politička, vjerska ili nacionalna pitanja, važno je da govorimo svima razumljivim jezikom, stoga još jednom želimo naglasiti da ćemo uvijek biti ‘ogledalo’ života naše dijaspore, a ona najbolje zna kako ovdje ljudi žive i funkcioniraju.

Puno upita nam je pristiglo vezano uz suradnju, i jako smo sretni zbog toga, posebice što se radi o ljudima koji nam se javljaju odasvud. I za to imamo rješenje i zanimljive ideje i uskoro ćemo ih detaljno objaviti, pa ako razmišljate na bilo koji način biti dio ove naše priče, pratite nas i javite nam se, zajedno možemo učiniti puno dobrih i korisnih stvari!

Zajedništvom činimo jednu veliku i pozitivnu stvar za sve

Ekipa Super radija München ostala je doma, kao i svi poštujemo pravila ponašanja i želimo da sve ovo što prije završi. Trudit ćemo se svakodnevno biti uz vas, a vi nemojte zaboraviti da i dalje postoji jedna mala grupa kreativnih ljudi s velikim srcem koja želi okupiti sve naše drage iseljenike u vaš omiljeni zvučnik gdje god se on nalazio.

Dragi naši, čuvajte nam se i budite i dalje naši najbolji slušatelji i čitatelji!

Vaš Super radio München       

Nacionalno/Dražen Prša                                        

Ucitavanje vijesti

Najčitanije