Povezite se

EU

Europske zemlje ublažavaju ograničenja protiv covida

Objavljeno

-

Slovačka, Nizozemska, Španjolska u utorak su najavile postupno ublažavanje ograničenja nametnutih radi suzbijanja epidemije u čemu su se pridružile drugim europskim državama, a Irska je produljila zabranu okupljanja do kraja kolovoza. 

Slovački premijer Igor Matovič objavio je da će se mjere u toj državi ukidati u četiri faze. 

„Sutra nas čeka veliki dan“, rekao je o danu kad će se otvoriti manji dućani kao i većina pružatelja usluga, s prodavaonicama veličine do 300 metara kvadratnih, piše agencija dpa.

Poslovnice gdje su ljudi u bližem kontaktu, poput frizerskih i salona ljepote, u Slovačkoj će se otvoriti tek u drugoj fazi, kao i taxi službe, crkve i obredi vjenčanja. 

U trećoj fazi, dva tjedna kasnije, otvorit će se muzeji i veće trgovine (do 1000 metara kvadratnih) te vanjske terase kafića i restorana. 

Škole, vrtići, trgovački centri, bazeni, sportske dvorane, kina i kazališta otvorit će se tek u četvrtoj fazi, dodaje dpa. 

Prema podacima sveučilišta Johns Hopkins, u Slovačkoj je potvrđeno 1.119 slučajeva zaraze, s 14 smrtnih ishoda. 

Irska

Irska vlada je u utorak objavila zabranu okupljanja više od 5.000 ljudi do kraja kolovoza kako bi spriječila širenje covida-19 koji je usmrtio 730, a zarazio više od 16.000 ljudi u toj zemlji.

Pošto je objavila zatvaranje škola 12. ožujka, Irska je naredila kućnu izolaciju stanovništvu 27. ožujka i produljila je do 5. svibnja.

Dopušta se odlazak na posao, kupnja hrane, odlazak liječniku, obavljanje poljoprivrednih radova, no sva javna ili privatna okupljanja su zabranjena, piše agencija France presse. 

U petak navečer, voditelj medicinskih službi Tony Holohan ocijenio je da je Irska uspjela “izravnati krivulju” zaraza.

Zabrinutost ostaje zbog velikog broja smrtnosti u domovima za starije i nemoćne. Oko 60 posto osoba umrli od koronavirusa su štićenici umirovljeničkih domova. 

Nizozemska

Nizozemska je u utorak produžila zabranu većih okupljanja, što uključuje sportska događanja i glazbene festivale, do 1. rujna, kako bi spriječila ponovno širenje koronavirusa, rekao je premijer Mark Rutte. 

Nizozemski premijer je u isto vrijeme rekao da je zabilježeno „ohrabrujuće“ usporavanje širenja virusa koji će omogućiti da se osnovne škole i vrtići djelomično otvore 11. svibnja. 

Rutte je naglasio da se restriktivne mjere ukidaju postupno kako bi se spriječio novi val zaraze koronavirusom. 

„Bolje je da smo sada oprezni nego da kasnije žalimo“, kazao je. 

Broj potvrđenih slučajeva zaraze u posljednja 24 sata u Nizozemskoj je narastao za 729, na sveukupno 34.134, objavile su vlasti u utorak. 

Sveukupno je preminulo 3916 ljudi, od kojih 165 u posljednja 24 sata. 

Restorani i kafići u Nizozemskoj će ostati zatvoreni još najmanje tri tjedna, do 19. svibnja. Trgovine nisu zatvorene, no moraju poštivati sigurnosne mjere.

Španjolska 

Španjolska vlada u utorak je, nakon vala kritika svih političkih stranaka, dopustila djeci, koja su bila potpuno zatvorena u kućama od sredine ožujka, da se “idu prošetati” od nedjelje.

U Španjolskoj, trećoj državi u svijetu koja ima najveći broj žrtava koronavirusa ankon Sjedinjenih Država i Italije, mjere ostanka u kući na snazi su od 14. ožujka i očekuje se da će u srijedu biti produljene do 9. svibnja. 

Odrasli mogu izlaziti na posao, kupiti hranu ili lijekove ili otići  liječniku, odnosno bro prošetati psa.

Zadnjih dana pozivi da se djeci dopusti izlazak postali su sve glasniji uz upozorenje da je zatvorenost u kuće štetna za zdravlje ili psihu djece.

Austrija

Ranije u utorak je dodatno ublažavanje mjera najavila i Austrija koja će to činiti od sredine svibnja, kad je planirano ukidanje zabrane rada za ugostiteljske objekte, a od početka mjeseca i za ostale uslužne djelatnosti poput frizera.

„Mi idemo ovim putem zbog toga što je Austrija bila posebno disciplinirana i zato što se situacija kod nas povoljnije razvijala nego u drugim zemljama“, rekao je austrijski kancelar Sebastian Kurz.

Ugostiteljski objekti bi od sredine svibnja ponovno u svojim prostorima smjeli primati goste, uz obvezne mjere poput zaštitnih maski za osoblje, gornju granicu broja gostiju te dovoljan razmak između stolova. Restorani ne bi smjeli biti otvoreni nakon 23 sata.

Prema danas predstavljenim planovima, od sredine svibnja bi se smjeli održavati i vjerski obredi.

Već od početka svibnja se dopušta ponovno otvaranje uslužnih djelatnosti poput frizera, ali i svih ostalih trgovina kojima još nije dopušten rad. Izuzetak su uslužne djelatnosti u sektoru turizma i slobodnih aktivnosti.

Od 15. svibnja bi se i učenici trebali postupno vraćati u škole. Nastava za maturante bi trebala započeti još prije, 4. svibnja.

Italija

Talijanski premijer Giuseppe Conte najavio je u utorak da će “do kraja tjedna” predstaviti mjere ublaženja ograničenja radi pokretanja gospodarstva i postupnog izlaska iz krize koronavirusa. 

Vlada u Rimu pokušava izbjeći izbijanje novog vala zaraze virusom koja je odnijela više od 24.000 osoba u Italiji i poštedjeti gospodarstvo dodatnih šteta.

Cone je u svojoj poruci izložio poteškoće povezane s 2. fazom pokretanja zemlje i precizirao da će pojedinosti izložiti sugrađanima do kraja ovog tjedna.

Crna Gora

Crna Gora bilježi pad novozaraženih i rast broja oporavljenih, a vlada u Podgorici u utorak je ublažila ograničenja dopustivši građanima boravak izvan kuće do 23 sati, a trgovinama rad do 22 sata.

Također, ublažavanjem mjera dopuštena je rekreacija na javnim površinama, ali uz obavezno držanje distance i poštovanje svih ostalih mjera prevencije.

Srbija

U Srbiji se od utorka primjenjuju djelomice ublažene mjere pripisane vladinim uredbama tijekom izvanrednog stanja.  Među tim mjerama je skraćivanje općeg policijskog sata od 17 do pet ujutro na 18 do pet sati, te dozvola osobama starijim od 65 godina da mogu triput tjedno prošetati po pol sata najdalje 600 metara od mjesta prebivališta u vrijeme policijskog sata, i to od vremenu od 18 do sat poslije ponoći.

Razloge za ublažavanje mjera, koje podrazumijevaju otvaranje zelenih tržnica, te odobrenje pojedinim obrtnicima da mogu nastaviti s radom, epidemiolozi i stručnjaci iz kriznog stožera objašnjavaju rastom broja izliječenih i padom prijema novih pacijenata u bolnice.

EU

EK – Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna

Published

on

Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.

Europska komisija pokrenula je drugu fazu savjetovanja s europskim sindikatima i udrugama poslodavaca o tome kako osigurati pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji. Minimalac se ove godine kreće od najnižih 312 eura bruto u Bugarskoj do sedam puta više (2142 eura) u najbogatijem Luksemburgu. Iznos minimalne plaće propisan je zakonom u 21 državi članici, među njima je i Hrvatska gdje je minimalac 546 eura bruto, a u šest članica ugovoren je kolektivnim ugovorima.

Europski sindikati već su tražili da minimalac ne smije biti ispod 60 posto srednje plaće u državi, s time da bi bilo idealno kada bi se povećao na 60 posto prosječne plaće. Hrvatski bruto minimalac prema tome bi kriteriju bio 363 kune veći od sadašnjih 4062 kune bruto, a kad je o neto iznosu riječ, razlika bi bila oko 250 kuna pa bi umjesto 3250 najlošije plaćeni radnici zarađivali oko 3500 kuna.

U drugoj fazi savjetovanja koja će trajati do studenoga utvrdit će se mogućnosti djelovanja Europske unije kako bi se osiguralo da minimalne plaće budu utvrđene na primjerenoj razini i da se njima štite svi radnici. Socijalni su partneri u prvoj fazi savjetovanja prednost dali određivanju minimalne plaće kroz kolektivne pregovore. 

Europska unija najavljuje da će osigurati okvir za određivanje zakonski propisanih minimalnih plaća i njihovo redovno ažuriranje u skladu s jasnim i stabilnim kriterijima. Stoga Komisija razmatra i zakonodavne i nezakonodavne instrumente, tj. direktivu u području radnih uvjeta i preporuku Vijeća.

Osiguranje pravedne minimalne plaće političko je obećanje i prioritet nove šefice EU, njemačke političarke Ursule von der Leyen, koja je uvjerena da su problemi s pandemijom i zatvaranje ekonomije pojačali potrebu da se EU angažira na smanjivanju sve većih razlika u plaćama i suzbijanju siromaštva zaposlenih, piše u petak Večernji list.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenija zbog migranata rasporedila tisuću policajaca na granici s Hrvatskom

Published

on

Slovenija je na granici s Hrvatskom rasporedila dodatnih više od tisuću policajaca zbog povećanog priljeva migranata tzv. balkanskom rutom, objavio je u utorak policijski dužnosnik.

U zadnja dva tjedna primjećuje se povećani broj ilegalnih migranata na balkanskoj ruti, rekao je novinarima zamjenik glavnog ravnatelja policije Jože Senica.

Policija će pojačati nadzor na dijelovima granice u nadležnosti policijskih uprava Ljubljana, Novo mesto i Koper, koje su i inače najizloženije ilegalnim prelascima.

U akciji koja će trajati do petka policija će koristiti sva raspoloživa tehnička sredstva i kao dosad pomagat će joj pripadnici vojske, rekao je Senica.

Govoreći o ilegalnim migracijama, premijer Janez Janša je u ponedjeljak navečer najavio da će njegova vlada postrožiti politiku prema ilegalnim migrantima nakon odluke europskog suda da ne postoji kolektivno pravo na azil. 

Time je doveo u pitanje odluku bivše vlade o pristupanju Slovenije tzv. Marakeškom sporazumu. 

“Neke su stvari puno lakše nakon što je Europski sud za ljudska prava donio različito tumačenje prava na azil od naših slovenskih sudova”, kazao je Janša televiziji NOVA24.TV.

Ucitavanje vijesti

EU

Austrija protiv predloženog plana za oporavak Europe

Published

on

Austrijski kancelar Sebastian Kurz

Austrija neće u ovome obliku podržati prijedlog Europske komisije (EK) o fondu za oporavak europskog gospodarstva od pandemije koronavirusa, rekao je u subotu austrijski ministar financija Gernot Bluemel.

Komisija je u srijedu predložila instrument za oporavak od 500 milijardi eura bespovratne pomoći najteže pogođenim državama članicama i sektorima te 250 milijardi koje bi se dodjeljivale kao povoljni zajmovi.

“Austrija je uvijek spremna pregovarati ali ovom paketu nećemo dati zeleno svjetlo”, izjavio je Bluemel za javni servis.

Dodao je da bi po tom prijedlogu Austrija u europski proračun uplaćivala dvostruko više nego sada.

“Austrijski doprinosi bi se popeli na dva posto BND-a a to je neprihvatljivo”, istaknuo je austrijski ministar.

Kancelar Sebastian Kurz je u razgovoru za njemački dnevnik Die Welt sredinom tjedna izrazio nadu da će EK izaći u susret tzv. “štedljivoj četvorki”, Austriji, Nizozemskoj, Danskoj i Švedskoj.

“Mi, ‘štedljiva četvorka’, se nadamo da će naši interesi biti uzeti u obzir. Mi želimo biti solidarni ali smo zbog naših građana koji rade naporno i koji plaćaju porez, isto tako dužni pobrinuti se za rješenje koje bi bilo pravedno”, rekao je Kurz.

Njegov koalicijski partner Zeleni protivi stavu narodnjaka. “Mislim da je velika greška što se Sebastian Kurz profilira kao predvodnik grupe zemalja koje odbijaju prijedlog EK-a”, rekla je predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Sigrid Maurer za TV postaju ATV.

Osim plana za oporavak, EK je u srijedu predložila i revidirani Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021-2027. od 1100 milijardi eura.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se 19. lipnja održati fizički sastanak na vrhu država članica EU-a na kojem će se pokušati dogovoriti novi višegodišnji proračun i plan za oporavak.

Da bi prijedlozi Komisije prošli moraju dobiti jednoglasnu suglasnost država članica i pristanak Europskog parlamenta.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije