Povezite se

EU

Europske države počele otvarati granice, putovanje i dalje dijelom ograničeno

Objavljeno

-

Europske države u ponedjeljak su ublažile neke granične kontrole uvedene u pandemiji covida-19, no zatvorenost Španjolske, niz preostalih ograničenja i nove metode prelaska granica pokazuju kako će se na putovanja kakva su bila prije pandemije i dalje čekati.

Schengenska zona koja obuhvaća 22 države Europske unije te Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku inače operira bez graničnih kontrola, no zbog koronavirusa je bila većinom suspendirana tri mjeseca za sve osim za robu i neophodne radnike. 

Povjerenica Europske komisije za unutarnja pitanja Ylva Johansson pozvala je prošli tjedan članice da do ponedjeljka otvore svoje granice, a do srpnja i one prema trećim državama. 

Taj bi potez mogao spasiti dio turističke sezone i pomoći europskom sektoru putničkog prijevoza i turizma koji s rekreacijom i kulturom čini gotovo 10 posto europskog gospodarstva. U mediteranskim državama taj je postotak veći, pa su te zemlje među najpogođenijima koronakrizom.

Mnoge restrikcije na granicama za posjetitelje iz Europske unije i schengenske zone ukinut će se od Islanda do Grčke, no to neće biti povratak nesmetanom putovanju kakvo je bilo prije pandemije. 

Njemačka upozorenja za putovanja, uvedena prije tri mjeseca, ukinuta su u ponedjeljak za većinu Europe. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ukinulo je i upozorenje za putovanje u 27 europskih država. 

Nakon što je otvorila većinu granica prema susjednim državama u prvom tjednu lipnja, Austrija u ponedjeljak ukida obaveznu karantenu i testiranje za državljane drugih članica EU-a i nordijske zemlje koje nisu u tom savezu. 

No restrikcije u Austriji i dalje su na snazi za Švedsku, Španjolsku, Portugal i Veliku Britaniju, kao i upozorenje za putovanje u najpogođeniju talijansku regiju Lombardiju. 
Restrikcije ulaska za sve države Europske unije i Britaniju u ponedjeljak će ukinuti i Švicarska. 

Island od početka tjedna nudi testove na koronavirus za sve putnike osim djecu, što je opcija umjesto dvotjedne karantene. Test je besplatan do 1. srpnja, a u nekim slučajevima je dopuštena i potvrda o ranijem testiranju. 

Španjolska ne dopušta ulazak stranim turistima do 21. lipnja, s iznimkom nekih otoka. Drugdje mogućnost putovanja ovisi o tome otkud i kamo se ide. 

Grčka i dalje traži karantenu za putnike iz zračnih luka osam država EU-a. Češka je uvela sustav semafora, zabranivši ulaz za turiste iz „žutih“ ili „crvenih“ država poput Portugala i Švedske. 

Danska pušta turiste s Islanda, iz Njemačke i Norveške, no ne i Švedske, pod uvjetom da rezerviraju najmanje šest noćenja. 

Prije koronavirusa je prosječno unutarnje europske granice svakodnevno prelazilo oko 3,5 milijuna ljudi, stoji u prošlogodišnjem izvještaju Europskog parlamenta. Njih oko 1,7 milijuna je to činilo zbog rada, a mnogi od njih danas rade od kuće.

(Hina)

EU

Ledenjak na Mont Blancu samo što se nije odlomio, traje evakuacija stanovnika

Published

on

Dio ledenjaka Grandes Jorasses u talijanskom dijelu masiva Mont Blanca samo što se nije odlomio zbog vrućine pa je pokrenuta evakuacija više desetaka stanovnika i turista, objavile su lokalne vlasti u četvrtak.

Oko 500.000 kubičnih metara leda samo što se nije odvojilo od ledenjaka Panpincieux, na području općine Courmayeur, navodi se u uredbi općine regije Val d’Aosta, na granici s Francuskom.

Nekoliko cesta koje vode u dolinu Val Ferret je zatvoreno, sukladno uredbi. Vlasti su naredile evakuaciju tridesetak kuća u “crvenoj zoni” u donjem dijelu Val Ferreta.

Policija i civilna zaštita od jutros povode operacije evakuacija i osiguranja, dok lokalne vlasti brinu visoke temperature za sljedeća tri dana.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković: Skoro 600 milijuna eura europske pomoći za Zagreb

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u utorak da se stvara europski okvir financiranja obnove u potresu stradalog Zagreba, za sada se radi o skoro 600 milijuna eura.

Podsjetio je da su tražilil sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, pa će “Europska komisija sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura”.

Premijer je za Novu TV otkrio i da postoji mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europa koja ima nišu za financiranje i stanovanje.

“Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600 možda i 700 milijuna eura. Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba”, dodao je.

Objasnio je da su u pregovorima čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna postojala tri segmenta dogovora – jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a. “Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50.

Po njegovim riječima, u svojem je govoru rekao da su došli u vremenski tjesnac, da trebaju rješenje i da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu.

Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran premijer je rekao da se on vraća tek od 2026.  , i to kroz europski proračun te kroz kamate pa “ni vi ni ja, nitko to neće osjetiti.’

Po njegovim riječima, ’22 milijarde eura kroz sedam godina je 166 milijardi kuna, a smisao je da se ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomiju da se da onim sektorima koji će se razvijati.

Za rad od kuće rekao je da je postao neminovan ako se ne nađe lijek ili cjepivo, a Zakon o radu će ići u smjeru da zaštite radnika i zadrže radna mjesta.

Kada je riječ o novom mandatu, Plenković vjeruje da će sa 76 ruku  moći iznijeti mandat do kraja. “Most i Domovinski pokret tijekom kampanje imali su potpuno nerazuman ucjenjivački pristup, a takva vrsta politike i stavova ih je diskvalificirala iz suradnje s HDZ-om”, rekao je.

“Netko tko ide u političku utakmicu s takvim pristupom ili nema iskustva ili ne razumije kako politika funkcionira, a sada će imati prilike u oporbi to naučiti”, dodao je.

Plenković se čuo sa zaraženim ministrom uprave Ivanom Malenicom te vjeruje da će biti dobro, no kako neće moći sudjelovati na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora, svoju će prisegu dati kasnije.

Za odnos s predsjednikom Zoranom Milanovićem u budućnosti kaže da mora biti u skladu s Ustavom. Za početak 5. kolovoza odlaze na obljetnicu Oluje u Knin, a potom premijer odlazi na odmor.

Ucitavanje vijesti

EU

EU: postignut dogovor o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak

Published

on

Čelnici zemalja članica Europske unije postigli su u utorak ujutro, nakon pet dana maratonskih pregovora, dogovor o planu oporavka EU nakon pandemije koronavirusa teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura.

 “Uspjeli smo. Vjerujem da će ovaj dogovor biti promatran kao ključni trenutak na europskom putovanju, ali će nas također uvesti u budućnost”, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak u ranim jutarnjim satima.
 Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.

Ovaj sporazum šalje konkretan signal da je Europa snaga za akciju”, kazao je Michel na konferenciji za novinare.

“Ne radi se samo o puno novca, već o radnicima i obiteljima, njihovim radnim mjestima, zdravlju i njihovoj dobrobiti. Vjerujem da će se na ovaj sporazum gledati kao na ključni trenutak europskog putovanja, ali će nas također lansirati u budućnost”, istaknuo je Michel.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je kazao da se radi o “uistinu povijesnom” sporazumu te da je uvjeren da plan oporavka i višegodišnji financijski proračun mogu odgovoriti na izazov koji predstavlja pandemija koronavirusa.

“Ovo je samit čiji su zaključci uistinu povijesni (…) prvi puta smo uspostavili kolektivni plan oporavka i s tim planom ćemo tijekom naredne tri godine gotovo udvostručiti europski proračun”, kazao je šef francuske države.

Charles Michel je predložio da od 750 milijardi teškog europskog fonda, 390  milijardi budu nepovratna sredstva, dok je prema prvom prijedlogu to trebalo biti 500 milijardi eura, a ostatak se odnosi na zajmove.

“Veličanstveno je vidjeti da smo uspjeli. Učinili smo golemi korak i zacrtali budućnost Europske unije”, lazala je predsjednica Europske komisije  Ursula von der Leyen nakon gotovo 100 sati pregovaranja.

Posljednji europski maratonski samit održan je 2000. u Nici i trajao je punih pet dana.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije