Povezite se

EU

EU traži plan za razdoblje nakon okončanja pandemije

Objavljeno

-

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel

Čelnici zemalja članica EU pozvali su u četvrtak predsjednike Europskog vijeća i Komisije da pripreme izlaznu strategiju za razdoblje nakon pandemije koronavirusa.

“Moramo početi pripremati mjere potrebne za povratak u normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava, povratak održivom rastu, uključujući između ostaloga zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju te izvući pouke iz ove krize. Za to će trebati koordinirana izlazna strategija, svebuhvatni plan za oporovak i dosad nezabilježene investicije”, kaže se u zajedničkoj izjavi koju su usuglasili čelnici 27 zemalja članica na video-konferenciji održanoj u četvrtak navečer.
 
“Pozivamo predsjednicu Komisije i predsjednika Europskog vijeća da u konzultacijama s ostalim institucijama, posebice Europskom središnjom bankom, počnu raditi na planu u tu svrhu, uključujući i akcijski plan”, kaže se u izjavi.
 
Nakon više od šest razgovora putem video-veze čelnici zemalja članica dogovorili su zajedničku izjavu o borbi protiv pandemije i suočavanju s njezinim ekonomskim posljedicama.
 
Čelnici zemalja članica zatražili su od ministara financija europodručja da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor na krizu s pandemijom koronavirusa.

“Pozivamo euroskupinu (ministri financija eurozone) da predstave prijedloge u roku od dva tjedna. Ti prijedlozi trebaju uzeti u obzir dosad nezabilježenu narav šoka od Covida-19 koji je pogodio sve naše zemlje. Mi ćemo pojačati naš odgovor u svjetlu razvoja događaja kako bismo osigurali sveobuhvatni odgovor”, kaže se u izjavi.

Razlog za dvotjednu odgodu je protivljenje talijanskog premijera Giuseppea Contea, koji je tražio snažniji odgovor koji bi bio primjeren okolnostima.
 
Čelnici devet zemalja članica, među kojima su Italija i Francuska, zatražili su u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.
Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom. 
 
Neke članice poput Italije, Španjolske i Francuske već dulje vrijeme traže uvođenje euro-obveznica, kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica europodručja, jer bi iza tih obveznica stajala cijela eurozona. Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.

EU

Njemačka spremna prihvatiti prvih 350-500 maloljetnih izbjeglica iz Grčke

Published

on

Njemačka će sljedećeg tjedna primiti prvih 50 maloljetnih izbjeglica koje se trenutno nalaze na nekom od grčkih otoka, priopćila je u srijedu njemačka vlada, koja se u prvoj fazi sprema prihvatiti 350 do 500 maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

“Čarter letovi iz Grčke bi trebali uslijediti sljedećeg tjedna. Dva tjedna nakon dolaska djeca će provesti u karanteni u saveznoj pokrajini Donja Saska, nakon čega će biti prebačena u druge savezne pokrajine”, priopćilo je njemačko ministarstvo unutarnjih poslova u srijedu.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je prije toga za TV postaju RTL izjavio kako bi u prvoj fazi u Njemačku trebalo biti prebačeno 350 do 500 maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

Vlada je početkom ožujka odlučila primiti ukupno 1.000 do 1.500 maloljetnih izbjeglica iz smještaja na grčkim otocima.

Prihvat maloljetnih izbjeglica bez pratnje je dio dogovora na razini Europske unije u sklopu kojeg je nekoliko članica, između ostalog i Hrvatska, pristalo na prihvat maloljetnih izbjeglica iz prenapučenih smještaja na grčkim otocima.

Njemačka je objavila da će primati samo bolesne maloljetne izbjeglice bez pratnje, mlađe od 14 godina i po mogućnosti djevojčice.

U prvom zrakoplovu je trebalo stići i do 80 djece, ali je broj smanjen zbog, kako je priopćeno, “otežanog odabira” s obzirom na kriterije koje postavila njemačka vlada i činjenicu da su maloljetne izbjeglice na grčkim otocima uglavnom dječaci i da postoje poteškoće u utvrđivanju identiteta.

Ucitavanje vijesti

EU

Europska povjerenica: lažne vijesti o koroni dolaze iz Rusije

Published

on

Europska unija identificirala je lažne informacije o koronavirusu koje dolaze iz Rusije, rekla je potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova za njemačku agenciju dpa.

Kampanja Unije EUvsDisinfo sakupila je više od 150 dezinformacija povezanih s Kremljom o Covidu-19, rekla je Jourova, povjerenica za vrijednosti i transparentnost.

Jourova kaže da ne može reći da je država naredila da se plasiraju takve dezinformacije jer za to nema dovoljno dokaza.

Dodala je da je bilo i službenih izjava ruskih vlasti upućenih protiv EU-a čiji je cilj, smatra ona, izazvati strah i nervozu u javnosti.

Kina s druge strane naginje propagandi, istaknula je povjerenica dodajući da su se širile tvrdnje da se Europa bez pomoći Kine neće moći izboriti s koronom.

Najbolji način borbe protiv lažnih informacija i propagande su činjenice, rekla je, dodajući da postoji golema potreba za činjenicama i vjerodostojnim informacijama.

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenska vlada planira postavljanje dodatne ograde prema Hrvatskoj

Published

on

Slovenska vlada potvrdila je da do kraja godine planira postaviti dodatnih 40 kilometara “protumigrantske” ograde na svojoj južnoj granici s Hrvatskom, ali zbog tajnosti postupka ne otkriva na kojim mjestima i kojom dinamikom, piše u utorak ljubljansko “Delo”.

“Policija zbog zapriječavanja ilegalnih prijelaza i usmjeravanja tih migracija postavlja privremene granične zapreke u skladu sa zaključcima vlade koji se vode u tajnosti jer je riječ o važnim operativnim podacima”, naveo je za “Delo” slovenski MUP, dodavši da bi otkrivanje podataka “štetilo djelovanju organa”.
Nije međutim tajan podatak da je vlada odredila plan po kojemu će se uz sadašnjih 196 kilometara ograde prema granici s Hrvatskom, od čega je 116 kilometara ograde sa žilet-žicom i 80 kilometara panelne ograde, do kraja godine postaviti još 40 kilometara panelne ograde s tzv. “V nadgradnjom”, piše vodeći slovenski list.
U vladi premijera Janeza Janše, međutim, navode da nije riječ o novoj javnoj nabavi za dodatnu ogradu, nego ispunjavanju ugovora koji je s jednom kompanijom iz Srbije potpisala prijašnja vlada Marjana Šareca u kolovozu prošle godine.
Da se planira nastavak postavljanja ograde prema Hrvatskoj potvrdio je već prilikom svog predstavljanja u parlamentu pred imenovanje nove vlade novi ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, tumačeći to potrebom da se Slovenija zaštiti potencijalnim ilegalnim migrantima, osobito iz BiH, gdje je više tisuća migranata koncentrirano u neadekvatnim centrima, a ne zna se jesu li možda zaraženi koronavirusom.
Hojs je kao nužnu mjeru predlagao da se, zbog situacije s epidemijom koronavirusa u Sloveniji, dio granične policije prema Hrvatskoj zamijeni vojskom, što je parlament privremeno blokirao jer ministar nije dobio za to potrebnu dvotrećinsku većinu.
Kako pišu slovenski mediji, vlade od te zamisli nije odustala i na njoj će inzistirati pa razmišlja i o ideji provizornog proglašenja izvanrednog stanja, u kojem slučaju privola parlamenta ne bi bila potrebna.

Kako navodi ljubljansko “Delo”, u prva tri mjeseca ove godine u Sloveniju je ilegalno ušlo oko 1800 migranata, ali je velika većina vraćena u okviru readmisije na hrvatsku stranu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije