Povezite se

EU

Etičko povjerenstvo: Sudjelovanjem Merkel na HDZ-ovu skupu nije prekršen etički kodeks

Objavljeno

-

Etičko povjerenstvo zaključilo je u petak da nije povrijeđen Izborni etički kodeks tijekom posjeta Zagrebu njemačke kancelarke Angele Merkel, jer je ona HDZ-ov stranački skup u Ciboni posjetila u stranačkoj ulozi, te taj skup nije bio financiran javnim novcem.

Očitovanje Etičkog izbornog povjerenstva zatražio je GONG navodeći da je Merkel u subotu, 18. svibnja” boravila u posjetu Vladi nakon čega je sudjelovala na predizbornom skupu HDZ-a u Zagrebu”. 

GONG je zanimalo krši li se Etički izborni kodeks iskorištavanjem službenih posjeta u predizborne svrhe, jesu li u konkretnom slučaju “zloupotrebljeni javni resursi, a Vladina događanja iskorištena za promociju predizborne kampanje HDZ-a”.

Etičko povjerenstvo  u svom očitovanju navodi  da službeni posjet Angele Merkel Zagrebu HDZ nije zloupotrijebio u predizborne stranačke svrhe jer se “iz dostupnih informacija može nedvojbeno utvrditi da je Merkel svjesno posjetila Zagreb u dvojakoj ulozi – državničkoj i stranačkoj”, a na stranačkom skupu HDZ-a sudjelovala je kao bivša čelnica i najistaknutija figura njemačke Kršćansko-demokratske unije (CDU), kao i grupacije europskih pučana u Europskom parlamentu. 

Pitanje kršenja Etičkog kodeksa moglo bi se postaviti samo u slučaju da je predizborni skup HDZ-a u Ciboni bio financiran javnim novcem.

“U tom slučaju ne bi bila samo riječ o kršenju kodeksa, nego o izravnom kršenju mjerodavnog zakonodavstva, što bi bila povreda pravnog poretka koja bi podlijegala pravnim sankcijama”, stoji u priopćenju Etičkog povjerenstva nakon danas održane sjednice, koje je potpisao predsjednik Povjerenstva akademik Velimir Neidhardt.

(Hina)

Nastavi pregledavati

EU

Njemački plan zaštite okoliša mogao bi skupo stajati mnoge kompanije

Published

on

Dodao

Najveće njemačke kompanije uvrštene u burzovni indeks DAX-30 mogle bi se suočiti s golemim troškovima povezanim sa smanjenjem emisija ugljika prema planu o zaštiti okoliša koji se vlada sprema objaviti u petak, pokazalo je istraživanje tvrtke za upravljanje imovinom Union Investment.

“Prema našem istraživanju, gotovo svaka od 30 tvrtki čije su dionice u burzovnom indeksu DAX suočit će se s velikim izazovima, čak i kod scenarija niskih cijena ugljičnog dioksida (CO2)”, rekao je Henrik Pontzen, voditelj odjela za upravljanje portfeljem u segmentu ekologije, društvenog i korporativnog upravljanja pri Union Investmentu.

Cilj Njemačke, odgovorne za nešto više od dva posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u svijetu, uglavnom se odnosi na smanjenje emisije ugljika u segmentima visokogradnje i prometa.

Tamošnji komunalni sektor već je poduzeo značajna smanjenja tih emisija, primoran uvođenjem sustava trgovanja dozvolama u Europskoj uniji (EU-ETS) kojima se potiče efikasnost na području emisija ugljika.

Njemačkoj, međutim, prijeti da ne dosegne ciljeve o smanjenju emisija stakleničkih plinova – od kojih je glavni CO2 –  za 55 posto do 2030. u odnosu na razine iz 1990., budući da ih je dosad uspjela smanjiti za tek nešto manje od 30 posto.

Iz Union Investmenta kažu da bi utvrđivanje cijene ugljika za područja koja nisu obuhvaćena postojećim sustavom trgovanja dozvolama u EU kompanijama iz sastava indeksa DAX30 moglo prouzročiti troškove u visini ukupno 5,2 milijarde eura godišnje, pri čemu se ta procjena bazira na cijeni od 30 eura po toni ekvivalenta CO2.

Taj iznos odgovarao bi 3,7 posto ukupne operativne dobiti 30 kompanija sastavnica DAX-a ostvarene u 2018. godini, stoji u priopćenju.

Dodaju da bi se među najteže pogođenim kompanijama mogli naći divovi kemijske industrije BASF, Covestro i Linde, proizvođač čelika ThyssenKrupp, tvrtke u automobilskom sektoru BMW, Continental, Daimler i Volkswagen, te tvrtka za građevinske materijale HeidelbergCement.

Berlin će vjerojatno uspostaviti zaseban sustav trgovanja dozvolama za CO2 za sektore koji podbacuju po tom pitanju prije nego ih se integrira u ETS, a postoje čak i prijedlozi da im se uvede porez na CO2, napominje Reuters.

Ucitavanje vijesti

EU

Završen “Hrvatski park“ u francuskom Villefranche de Rouergeu

Published

on

Dodao

Povodom obilježavanja 76. godišnjice stradanja hrvatskih vojnika u II. Svjetskom ratu u Villefranche de Rouerg u Francuskoj otkiven je danas komemorativni pano koji govori o tragici vojnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ovom su događaju nazočili predstavnici HVIDR-a NZI-NZZ,Udruge Počasnog voda Bošnjaka, ZU PTSP-a zajedno sa veleposlanikom RH u Francuskoj Filipom Vučakom, konzulom BIH u Francuskoj, predstavnicima Hrvatske bratske zajednice i predstavnicima Bošnjačke zajednice u Francuskoj. Poseban obol ovoj svečanosti dao je gradonačelnik Villefranche de Rouergue s najbližim suradnicima.

Prije 76. godina stradali su Hrvati i Bošnjaci, pripadnici 13. divizije Waffen SS (Handshara). Davne 1943.godine hrvatski i bošnjački vojnici bili su na obuci u Francuskoj. Usprotivili su se odlasku na Ruski front i digli pobunu protiv nacista, zajedno sa francuskim pokretom otpora i stanovnicima Villefranche de Rouergue. Iako pobuna i zauzimanja grada od strane pobunjenika nije trajala dugo jer nije stigla očekivana pomoć, sudionici pobune zajedno sa djelom stanovništva su ubrzo nakon gušenja pobune smaknuti i pokopani na obližnjem Polju Mučenika (Champs des Martyrs), gdje se sada nalazi „Hrvatski park“. Ovaj događaj se vodi u Francuskoj kao jedan od prvih oružanih otpora protiv nacizma u toj zemlji. O štovanju tih hrvatskih i bošnjačkih žrtava dovoljno govori podatak kako zemljište na kojemu su pokopani svi stradali nikada nije prepušteno izgradnji, već su građani Villefranchea štovali to mjesto i na obljetnicu svake godine polagali cvijeće. U čast poginulih hrvatskih vojnika pristupnu aveniju nazvali su Avenue des Croates. Ovi su podaci istaknuti na panou napisani na četiri jezika.

U spomen na taj događaj Francuska je država 2005. u suradnji s Republikom Hrvatskom, a na poticaj preživjelih sudionika, francuskih povjesničara, udruga iz Domovinskog rata, HVIDR-e NZI-NZZ,UDVDR RH,ZUDHOS-a,UPVB i Veleposlanstva RH u Francuskoj odlučila trajno i dostojanstveno obilježiti to gubilište i dala izgradila spomen obilježije i “Hrvatski park“. Svečano otvorenje ovog spomen-kompleksa upriličeno je danas, 76 godina nakon tih tragičnih događaja. Realizaciju projekta financirala je Vlada RH, sagrađen je prema projektu Ivana Prtenjaka i odljeva kipara Vanje Radauša. Nakon dvadeset godina rada na ovom projektu park je u potpunosti završen, a samo postavljanje panoa ima za cilj da svakom posjetitelju dade točna pojašnjenje o tom događaju. Postavljanjem panoa završio je jedan dugogodišnji projekt koji je počeo davne 1999.godine kada je prva grupa Hrvatskih časnika i dočasnika došla u taj grad nakon 1943.godine i odala počast zajedno sa predstavnicima Vojnog ordinarijata RH, lokalnim preživjelim predstavnicim pokreta otpora i gradonačelnikom Villefranche de Rouergue.

Izgradnjom spomenika, parka i postavljanjem panoa Hrvatska i Francuska su ovim učinile humani čin rehbilitacije žrtava i ispravile povijesnu nepravdu, poglavito prema poginulim hrvatskim i bošnjačkim vojnicima u II. Svjetskom ratu. Program posjete završava sutra svetom misom u Lourdesu.

Ucitavanje vijesti

EU

Šuica postaje potpredsjednica Komisije zadužena za demokraciju i demografiju

Published

on

Hrvatska kandidatkinja za povjerenicu Europske komisije Dubravka Šuica imenovana je za potpredsjednicu Komisije za demokraciju i demografiju, objavila je u utorak novoizabrana predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.  

Hrvatska povjerenica Dubravka Šuica rođena je 20. svibnja 1957. u Dubrovniku gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega je godinama bila profesorica u školi te ravnateljica “Gimnazije Dubrovnik”.

Šuica je obnašala dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru u tri mandata od 2001. do 2011. Od 2004. je pet puta uzastopno izabrana za potpredsjednicu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe.

U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a.

U travnju 2013. Šuica je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu, a u svibnju 2014. je ponovno izabrana za europsku zastupnicu, a u svibnju ove godine po treći put. U EP-u je obnašala dužnosti potpredsjednice Odbora za vanjske poslove, Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom, a od lipnja ove godine je potpredsjednica Kluba Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u europskoj skupštini.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije