Rat između Irana s jedne strane te Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge, koji je ušao u svoj trideseti dan, donosi nove potrese na diplomatskoj, vjerskoj i vojnoj razini. Dok se Pentagon priprema za potencijalne kopnene operacije unutar iranskog teritorija, vjerski poglavari upozoravaju na nesagledive humanitarne i duhovne posljedice. Ovogodišnja proslava Cvjetnice u Jeruzalemu ostat će upamćena po presedanu kakav nije zabilježen stoljećima, jer je izraelska policija spriječila najviše katoličke dostojanstvenike u obavljanju njihovih vjerskih dužnosti na najsvetijim mjestima kršćanstva.
Zabrana vjerskih obreda i oštre kritike iz Vatikana
U Jeruzalemu je u nedjelju došlo do incidenta koji je izazvao nevjericu diljem svijeta. Izraelska policija spriječila je latinskog patrijarha Jeruzalema, kardinala Pierbattistu Pizzaballu, te kustoda Svete Zemlje, fra Francesca Ielpu, da uđu u crkvu Svetog groba kako bi predvodili misno slavlje na Cvjetnicu. Latinski patrijarhat potvrdio je kako su crkveni vođe zaustavljeni dok su se kretali u privatnom svojstvu te su bili prisiljeni na povratak, što predstavlja događaj bez presedana u novijoj povijesti. Zbog strogih ograničenja koja su na snazi od početka rata, otkazana je i tradicionalna procesija s Maslinske gore, a crkveni su poglavari ovaj potez vlasti opisali kao nerazuman i neproporcionalan čin koji vrijeđa osjećaje milijardi vjernika.
Istovremeno, s Trga svetog Petra u Rimu odjeknule su dosad najoštrije riječi pape Lava. Prvi američki papa u povijesti poručio je svjetskim vođama kako Bog odbacuje molitve onih čije su ruke uprljane krvlju. Naglasio je da se kršćanstvo i lik Isusa Krista nikada ne smiju koristiti kao opravdanje za ratno nasilje, referirajući se na biblijske retke koji osuđuju upotrebu mača. Papin istup dolazi kao izravan odgovor na retoriku pojedinih američkih dužnosnika koji su zajedničke vojne operacije protiv Irana pokušali prikazati kroz prizmu vjerske pravednosti.
Vojni planovi i širenje regionalnog sukoba
Dok diplomacija stagnira, vojni sektor bilježi intenzivne pripreme. Washington Post izvještava kako se Pentagon sprema za opsežne kopnene operacije u Iranu koje bi mogle potrajati tjednima. Planovi uključuju angažman specijalnih postrojbi i konvencionalnog pješaštva, a administracija predsjednika Donalda Trumpa već je rasporedila marince i pripadnike 82. zračno-desantne pukovnije na ključne točke Bliskog istoka. Iako konačna odluka o pokretanju općeg kopnenog napada još nije službeno potvrđena, prisutnost američkih trupa u regiji kontinuirano raste.
Sukob se u međuvremenu prelio daleko izvan granica Irana i Izraela. Izraelske snage nastavile su s udarima na Teheran, ciljajući mobilna zapovjedna središta i energetsku infrastrukturu, dok su iranske snage odgovorile raketiranjem ciljeva u pustinji Negev, uključujući područje u blizini nuklearnog reaktora Dimona. Napetosti su zahvatile i Libanon, gdje je u izraelskim napadima poginulo još troje novinara, što je dodatno pojačalo osude međunarodnih novinarskih organizacija. Situacija je kritična i u Perzijskom zaljevu, gdje je Iran napao objekte velikih talionica aluminija u Bahreinu i Emiratima, optužujući te tvrtke za suradnju s američkom vojnom industrijom.
Humanitarna kriza i neizvjesna budućnost
Podaci o žrtvama koje prenose međunarodne agencije i organizacije za ljudska prava svjedoče o razornim posljedicama sukoba. Procjenjuje se da je u Iranu do sada ubijeno više od tri tisuće ljudi, među kojima je velik broj civila i djece. Gubitke bilježe i Libanon, Irak te Izrael, dok je američka vojska potvrdila smrt trinaest svojih pripadnika u različitim incidentima diljem regije. Osim izravnih vojnih sukoba, iranske vlasti vrše i unutarnje pritiske, poput zatvaranja kafića u Teheranu zbog dizajna na šalicama koji se smatra uvredljivim za vrhovnu vlast, dok IRGC prijeti napadima na američka sveučilišta u regiji kao odmazdu za bombardiranje iranskih znanstvenih centara.
Glasnogovornica iranske vlade Fatemeh Mohajerani izjavila je kako je zemlja spremna na razgovore o održivom miru, ali pod uvjetom da se raspravlja o ratnoj odšteti, ukidanju sankcija i kontroli nad Hormuškim tjesnacem. Ipak, uzimajući u obzir intenzitet trenutačnih operacija i međusobne prijetnje uništenjem znanstvenih i kulturnih temelja, put do pregovaračkog stola čini se daljim nego ikada prije. Bliski istok se nalazi u vrtlogu koji prijeti ne samo regionalnoj stabilnosti, već i globalnoj ekonomskoj sigurnosti zbog blokade ključnih opskrbnih ruta nafte i plina.