Sukob Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana ušao je u svoj trideset i sedmi dan uz dramatičnu eskalaciju vojnih djelovanja na više frontova. Dok su u Teheranu izbila masovna slavlja povodom objave iranske vojske o obaranju dva američka ratna zrakoplova, situacija na terenu postaje sve složenija. Prema navodima iranskog vojnog zapovjedništva, jedan je zrakoplov srušen u pokrajini Kohgiluyeh i Boyer-Ahmad, dok je drugi pao u more u Perzijskom zaljevu. Ovi su uspjesi pripisani novom sustavu protuzračne obrane koji je Iran prvi put upotrijebio u petak, izravno osporavajući tvrdnje američkog vrha o potpunoj dominaciji nad iranskim nebom.
Izraelska ofenziva u Libanonu i udari po gradovima
Izrael je tijekom subote proveo ranije upućene prijetnje te je upotrijebio razornu silu kako bi podigao u zrak dva ključna mosta preko rijeke Litani u Libanonu. Ovaj potez tumači se kao pokušaj potpune izolacije južnog dijela zemlje, dok izraelske kopnene snage istovremeno nastavljaju širiti svoju zonu okupacije na tom području. S druge strane, iranski protunapadi na izraelski teritorij izazvali su ozbiljne štete. Izvješteno je o velikom požaru na industrijskom postrojenju u južnom Negevu, dok su u središnjim gradovima Rosh Haayin i Petah Tikva oštećene brojne stambene i poslovne zgrade. Raketni udari zabilježeni su i u samom Tel Avivu, što je potvrdila i izraelska vojska angažiranjem timova za potragu i spašavanje.
Nuklearna postrojenja i kulturna baština pod vatrom
Situacija oko nuklearne elektrane Bushehr dodatno se zaoštrila nakon što je Iran izvijestio o četvrtom napadu na ovo postrojenje od početka rata. U najnovijem američko-izraelskom udaru poginuo je zaštitar, a znatno je oštećena jedna pomoćna zgrada. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi oštro je kritizirao ove napade, upozorivši na goleme rizike za cijelu regiju te povukao paralelu s međunarodnom brigom za ukrajinsku nuklearku Zaporižja, tvrdeći da se u slučaju Irana sigurnosni standardi zanemaruju. Osim energetske infrastrukture, rat je nanio nepopravljivu štetu iranskoj kulturi. Prema službenim podacima, oštećeno je 55 javnih knjižnica, dok su meta napada bili i povijesni lokaliteti poput palače Golestan, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
Regionalni doseg sukoba i uloga Emirata
Ratna djelovanja prelila su se i na teritorij Ujedinjenih Arapskih Emirata, čiji su protuzračni sustavi samo tijekom subote presreli 23 balistička projektila i 56 dronova lansiranih iz Irana. Ministarstvo obrane Emirata objavilo je kumulativne podatke o žrtvama od početka sukoba, navodeći da su iranski napadi do sada usmrtili dvojicu njihovih vojnika te više civila različitih nacionalnosti. Incident u Dubaiju, gdje je pogođen ured američke kompanije Oracle, izazvao je oprečna izvješća. Dok Iran tvrdi da je riječ o izravnom pogotku, vlasti Emirata naglašavaju kako je šteta nastala uslijed pada krhotina presretnutog projektila.
Diplomatski napori usred eskalacije
Dok se borbe intenziviraju, u Dohi su se sastali katarski emir šeik Tamim bin Hamad Al Thani i talijanska premijerka Giorgia Meloni. Oboje čelnika pozvalo je na hitnu deeskalaciju sukoba i davanje prednosti diplomatskim kanalima, izražavajući duboku zabrinutost zbog utjecaja krize na globalne opskrbne lance i energetsku sigurnost. Istovremeno, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf poručio je kako je Teheran otvoren za bilateralnu diplomaciju sa susjedima, ali je nagradio kako održiva sigurnost u regiji mora biti izgrađena isključivo suradnjom lokalnih država, bez uplitanja Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
