Povezite se

Gospodarstvo

Ericsson Nikola Tesla proslavio 70. obljetnicu poslovanja

Objavljeno

-

Ericsson Nikola Tesla (ERNT) obilježio je u četvrtak 70 godina svog poslovanja, a tom je prigodom predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula kako je ta kompanija već godinama pozitivan primjer hrvatskog gospodarstva.

“Možemo biti ponosni što imamo takvu kompaniju u sektoru koji je ključan za razvoj tehnologija”, istaknula je Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice poslovanja ERNT-a. Dodala je da takve kompanije podižu razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kazala je i da treba pritom istaknuti stručnost i inovativnost njezinih zaposlenika. “Stručnjaci poput vas naša su snaga i konkurentska prednost i poticaj svima nama”, poručila je, dodavši da su znanje, izvrsnost, inovativnost i društvena odgovornost odlike te kompanije, a to je ono što Hrvatskoj treba.

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević navela je da je ta kompanija prva na listi domaćih izvoznika znanja. Njihovi stručnjaci, navela je, doprinose razvoju ICT-ja te tako promoviraju Hrvatsku i njezine ljude.

Podsjetila je da je kompanija u svojoj 70-godišnjoj povijesti prošla opsežno restrukturiranje na putu transformacije do kompanije znanja. “I to se putovanje nastavlja…”, izjavila je, kazavši i da je kompanija usmjerena na budućnost i otvaranje novih prilika, da stalno istražuje i razvija nova rješenja te se profilirala kao snažan razvojno-istraživački centar.

Kovačević je izrazila nadu da će predsjedanje Vijećem EU-a Hrvatskoj otvoriti nove prilike za istraživanje i razvoje te za jačanje konkurentnosti u ICT sektoru. 

Čestitajući ERNT-u na toj obljetnici, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je važnost ulaganja u istraživanje i razvoj. Iznio je podatak da je u zadnje tri godine u to područje u Hrvatskoj uloženo 9,8 milijardi kuna, pri čemu je u 2018. taj iznos dosegnuo 3,7 milijardi kuna, što je 18,7 posto više nego u godini ranije. U ovoj godini, procjenjuje, ulaganje u istraživanje i razvoj dosegnut će jedan posto BDP-a.

Od 1949. do danas

Kompanija Ericsson Nikola Tesla potječe iz nekadašnjeg poduzeća Nikola Tesla, osnovanog 31. listopada 1949. godine u Zagrebu. Tada je zapošljavala 113 radnika, a njeno prvo sjedište je bilo u maloj radionici u Palmotićevoj ulici. Početkom 1950-ih Tesla je preselio na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici, nakon čega su stvoreni preduvjeti za prostorni i poslovni rast te početak serijske proizvodnje.

Odlučivši se za proizvodnju automatskih crossbar centrala, Tesla je još 1953. potpisala s Ericssonom licencni ugovor i time postao jedan od prvih Ericssonovih licencnih partnera u svijetu. Krajem pedesetih počinju i prvi izvozni poslovi kompanije i to za tadašnji SSSR. 

Tijekom svih godina postojanja kompanija je bila jedan od najvećih isporučitelja telekomunikacijskih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi. 

Početkom 1990-tih godina započinju opsežne aktivnosti na pretvorbi i privatizaciji, dotada društvenog poduzeća. Naposljetku je Ericsson s Hrvatskim fondom za privatizaciju 1995. godine potpisao ugovor o kupnji 49,07 posto dionica Tesle i tako postao najveći pojedinačni vlasnik kompanije. 

Osnivačka skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla je održana 13. svibnja 1995. godine, a uz Ericssonov udio, mali dioničari stječu vlasništvo nad 49,98 posto kompanije dok 0,95 posto ostaje u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ime kompanije spoj je imena dvaju velikana – Larsa Magnusa Ericssona, osnivača i prvog vlasnika Ericssona i Nikole Tesle, hrvatskog znanstvenika i izumitelja svjetskog glasa.

Kompanija se u zadnjih dvadesetak godina profilirala kao isporučitelj suvremenih ICT proizvoda, rješenja, softvera i usluga te ravnopravno s ostalim članovima Ericssona posluje u području suvremenih komunikacijskih tehnologija te sudjeluje u kreiranju svjetskih komunikacijskih trendova.

Ericsson Nikola Tesla dugo je već u vrhu domaće ICT industrije, danas zapošljava više od 3.200 uglavnom visokoobrazovanih zaposlenika, a njih više od 1.500 radi u najvećem domaćem razvojno-istraživačkom centru te kroz izvoz znanja kompanija zauzima prvo mjesto među hrvatskim izvoznicima. 

Procjenjuje se da je tijekom 70 godina kroz kompaniju prošlo više od 20 tisuća zaposlenika. 

Prema posljednjem financijskom izvješću, Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ostvario 80,8 milijun kuna konsolidirane neto dobiti, što je rast od 29,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi od prodaje u prvih su devet mjeseci iznosili 1,25 milijardi kuna i porasli su 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24,4 posto, usluge za Ericsson 60,6 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 15 posto.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Premijer Plenković obišao novi pogon grupe Pivac

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Vrgorcu je obišao pogon za proizvodnju trajnih suhomesnatih proizvoda tvrtke Mesna industrija Braća Pivac i održao sastanak s predstavnicima tvrtke. Hina

Premijer Andrej Plenković u utorak je obišao novi pogon grupe Pivac za proizvodnju suhomesnatih proizvoda u Gospodarskoj zoni Ravča kod Vrgorca, u koji je uloženo više od 120 milijuna kuna, izrazivši i nadu da će uspješni projekti dobivati potporu i s nacionalne i iz EU fondovda. 

“Siguran sam da ćemo naći načina da takvi projekti dobiju potporu i s nacionalne razine i kroz europske fondove”, poručio je premijer tijekom obilaska novog pogona, najveće pršutane u ovom dijelu Europe, čime se osiguravaju i radna mjesta u Dalmatinskoj zagori.

Novootvorena moderna pruštana otvorena je u vrijeme koronakrize, prostire se na površini od 10.500 četvornih metara, a njen je ukupni kapacitet 4.500 tona, što će, kako ocjenjuju u Mesnoj industriji braći Pivac, dati novi zamah i dodatno proširiti kapacitet proizvodnje Dalmatinskog pršuta. Kapacitet nove pršutane je više od 300.000 komada pršuta i 2.500 tona pancete, pečenice i buđole.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo što proizvodnja reflektira tehnologiju proizvodnje pršuta u ovom dijelu Hrvatske, koja je prepoznata i cijenjena kod brojnih potrošača. 

To je pogon kakav se na ovim lokacijama vrlo rijetko radi, rekao je predsjednik Uprave Mesne industrije braća Pivac Ivica Pivac. 

Iz te tvrtke ističu da je nova pršutana spoj izvorne dalmatinske recepture i vrhunskih tehnoloških rješenja iz zemalja s bogatom tradicijom proizvodnje sličnih proizvoda.

Dalmatinski pršut je zaštićen oznakom zemljopisnog podrijetla, a u novom pogonu svi ključni elementi proizvodnje ostaju nepromijenjeni – soljenje krupnom morskom soli koja se nabavlja iz domaćih solana, sušenje na dalmatinskoj buri, dimljenje bijelim drvom te dugotrajno zrenje u autentičnim uvjetima. Upravo su tradicionalni uvjeti proizvodnje jamstvo zadržavanja maksimalnih svojstava okusa i mirisa našeg Dalmatinskog pršuta, naglašavaju iz Mesne industrije braća Pivac. 

Ističu i kako će im nova pruštana, osim povećanja proizvodnih kapaciteta, omogućiti i bolje pozicioniranje na tržištu, a dugoročno i značajniji iskorak na europsko tržište.

Iz grupe Pivac najavljuju i nastavak ulaganja pa je tako u Gospodarskoj zoni Ravča započela druga faza investicije, vrijedna gotovo 20 milijuna eura, u sklopu koje će, uz samu pršutanu, biti izgrađen novi pogon za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakiranje te distribuciju svih proizvoda, kao i nova upravna zgrada. Konačni je cilj objedinjavanje svih proizvodnih procesa, koji se trenutno odvijaju na trima različitim lokacijama, a završetak radova predviđen je 2022. godine, kažu u grupi Pivac.

Ta grupa obuhvaća tri mesoprerađivačke tvrtke – Mesnu industriju braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda iz Čakovca. MI braća Pivac su i većinski vlasnik najveće hrvatske konditorske tvrtke, zagrebačkog Kraša u kojem imaju više od 52,4 posto dionica. Grupa ukupno zapošljava gotovo 4.500 radnika.

Uz premijera Plenkovića u obilasku nove pruštane bili su i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić. 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zadar- Plenković uručio četiri ugovora za EU projekte vrijedne 135 mil. kuna

Published

on

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je gradonačelniku Zadra Branku Dukiću uručio četiri ugovora za europske projekte vrijedne 135 milijuna kuna te istaknuo da se grad Zadar pokazao jednim od najučinkovitijih po korištenju europskih sredstava.

Riječ je o dodjeli bespovratnih sredstava za  projekt gradnje infrastrukture poduzetničke zone Crno – faza I i za projekt, razvoja i implementacije inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcije prometnice u gradu Zadru.

Bespovratna sredstva dobili su i Sveučilište u Zadru za projekt obnove stare Tehničke škole te Centar za podvodnu arheologiju za projekt Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru.

Premijer Plenković istaknuo je da se u mandatu ove Vlade za Zadar i Zadarsku županiji ugovorilo  2,6 milijardi kuna europskih projekata.

 ITU mehanizami su na razini Hrvatske osigurali 345 milijuna eura, rekao je Plenković te istaknuo da je  grad Zadar pokazao najveći stupanj učinkovitosti po korištenju europskih sredstava.

 “S ova četiri projekta koja smo danas potpisali pokrili smo sva područja koja su nam najbitnija, a to je promet, koji podiže kvalitetu života, zatim obrazovanje, jer Zadar, uz to što je važan trgovinski i turistički div, važan je sveučilišni i obrazovni centar na razini Hrvatske, rekao je premijer Plenković.  Dodao je da je ugovorima obuhvaćeno i područje kulture, koje je posebno važno, budući da je Zadar jedan od naših najvažnijih povijesnih gradova, a također je obuhavćeno i   poduzetništvo.

“Kroz sva ta četiri aspekta, ovi ugovori vrijedni 135 milijuna kuna, od čega je 106 milijuna bespovratnih sredstava, pridonijet će razvoju grada, a uvjeren sam taj način i razvoju županije, rekao je.

Na novinarski upit staju li projekti i ulaganja, predsjednik Vlade  je rekao da ulaganja ne staju, što je nekoliko puta objasnio i ministar Marko Pavić.

“Ne staju europski projekti, to je važna poluga javnih ulaganja. S te strane ćemo učiniti da ta poluga funkcionira. Tu je i uloga javnih poduzeća da naprave uštede tamo gdje nema ulaganja. Mjere otpuštanja su došle u pravom trenutku” naglasio je i dodao da smo sada u fazi da reaktiviramo gospodarstvo.

Plenković: Jandrokovićev facebook -osvrt na licemjerje

Novinari su premijera tražili  komentar o facebook objavi kojom je donedavni predsjednik Sabora Gordan Jandroković reagirao na jučerašnji gostovanje Nine Raspudića u Nedjeljom u 2.

Raspudić je najavio ulazak u politiku, kao nezavisni na listi Mosta, rekao da ne zna u kojoj će izbornoj jedinici biti kandidat  no da će “loviti Jandokovića, ako bude mogao”.

Jandroković je na Facebooku potom napisao kako nije gledao Raspuduća,  jer je bio na ručku kod kćeri te zaključio:” Naime, imam troje djece s istom ženom.”  

Premijer je u Zadru s tim u vezi rekao kako  “nije primijetio da je gospodin Raspudić, dok je bio izvan politike i kritike, štedio bilo koga u politici pa pretpostavlja da neće valjda prvi dan zaplakati ako dobije neki odgovor.

“Pročitajte što je pisao o Jandrokoviću i meni. Kad to vidite, onda ćete znati o čemu govorim. Riječ je o osvrtu na licemjerje, to je bit Jandrokovićeve poruke”, ocijenio je Plenković

Novinari su pitali  i zašto se uskraćuje naknada osobama s invaliditetom.

“Ništa što se odnosi na naknade za osobe s invaliditetom njima neće biti uskraćeno. Ministar Aladrović i ministrica Bedeković su pojasnili o čemu je riječ. To su određena sredstva koja se plaćaju ako se ne zaposle osobe s invaliditetom i oni jako dobro znaju da sredstva njima nisu oduzeta, poručio je premijer Plenković.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Prelogu najavljena gradnja 20-ak POS-ovih stanova

Published

on

Po programu društveno poticane stanogradnje (POS) u Prelogu će se graditi 20-ak stanova, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 12 milijuna kuna, rečeno je u ponedjeljak prilikom potpisivanja ugovora o prijenosu vlasništva zemljišta između Grada Preloga i APN-a.

Od 2001., kada je počeo POS-ov program, izgrađena su 8322 stana u 257 zgrada diljem Hrvatske, za što su izdvojene 4,3 milijarde kuna, a Hrvatska je taj program sufinancirala s 1,1 milijardu kuna, podsjetio je direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Drago Hristov.

Podsjetio je da su dosad u Čakovcu izgrađena 24 stana, a u Prelogu njih 18.

“Sad idemo u izgradnju i u sljedećih godinu i pol dana sagradit ćemo 20-ak stanova, planiramo i dalje. To je investicija od oko 12 milijuna kuna”, rekao je Hristov i dodao da će prosječna cijena stana biti oko 1300 eura po metru četvornome, ali to se još treba točno definirati.

Gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek rekao je kako će stanogradnja biti pun pogodak za mlade obitelj te za preloško poduzetništvo.

Prelog, čije poduzetništvo i obrtništvo čini dva posto ukupnoga hrvatskog izvoza, traži radnu snagu i mlade ljude, dodao je.

Pohvalio se da je u Prelogu u posljednjih nekoliko godina više novorođene djece nego prije. “Znači da ljudi žele živjeti u Prelogu”, istaknuo je Kolarek.

Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar rekao je u vezi s programom subvencioniranja stambenih kredita kako je za to da se on nastavi i u rujnu, no, dodao je, o tome će odlučiti novi ministar.

„Predložili smo izmjenu zakona jer u zakonu piše da se ta mjera provodi do 2020. U planu saborskih zakonodavnih aktivnosti je izmjena samo te točke zakona. Rok bi se produžio i bio bi neograničen”, rekao je Štromar.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je Prelog grad koji može biti uzor cijeloj Hrvatskoj.

Kroz izgradnju dviju poduzetničkih zona i mnoge investicije, broj radnih mjesta u ovom trenutku gotovo premašuje broj ljudi koji žive na području grada, rekao je i dodao kako se investicije na sjeveru Hrvatske neće zaustaviti unatoč koronavirusu.

Međimurski župan Matija Posavec je istaknuo kako je riječ o programu koji pridonosi razvoju svake sredine te se nada da će APN i ministarstva i dalje poticati stanogradnju u Međimurju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije