Povezite se

Lifestyle

Eksperiment s ‘izgubljenim’ lisnicama pokazao da su ljudi iznenađujuće pošteni

Objavljeno

-

Utječe li količina novca u izgubljenoj lisnici na to hoće li nalaznik biti pošten i vratiti je? 

Klasična ekonomska teorija ukazuje na to da što je veće iskušenje, to je veća vjerojatnost da ćemo biti nepošteni. 

Nova je studija, međutim, tu teoriju okrenula naglavce i otkrila da će altruizam i snažna averzija da same sebe gledamo kao lopove prevagnuti nad koristoljubljem, piše La Times.

Tim znanstvenika proveo je veliki eksperiment u 355 gradova u 40 zemalja, uključujući Hrvatsku, u jednom od najopsežnijih dosadašnjih istraživanja o preplitanju ekonomije i psihologije. 

Rezultati objavljeni u časopisu Science otkrivaju i goleme razlike između zemalja. Ali dok razine građanskog poštenja podosta variraju od zemlje do zemlje, jedna je stvar nevjerojatno konstantna – lisnice s novcem vraćale su se češće od onih u kojima novca nije bilo. 

Globalni prosjek povratka izgubljenog novčanika bez novca iznosi 40 posto, a onoga s novcem 51 posto. 

“Dokazi sugeriraju da ljudi imaju averziju prema tome da se smatraju lopovima”, rekao je jedan od autora Alain Cohn sa Sveučilišta Michigan. 

Kada je u pitanju vraćanje lisnica bez novca na vrhu liste poštenja su Švicarci, Norvežani i Nizozemci koji su ih vraćali oko 70 posto, a na dnu Peruanci i Marokanci s manje od 20 posto i Kinezi sa samo deset posto. 

Danci, Šveđani i Novozelanđani s preko 80 posto predvode one koji su najviše vraćali lisnice s novcem, a na dnu su Kenijci, Peruanci i Meksikanci s manje od 20 posto.

Studija je provedena tako da su asistenti u istraživanju ‘izgubili’ 17.000 identičnih novčanika u bankama, u kazalištima, muzejima, poštanskim uredima, hotelima, policijskim postajama i na sudovima. 

U svakom je bio popis za kupovinu, ključ, tri posjetnice na lokalnom jeziku s izmišljenim, ali uobičajenim imenima i email adresama. To je nalaznicima trebalo sugerirati da je vlasnik neki ‘zemljak’. 

U nekim lisnicama nije bilo novca, a drugima je bio ekvivalent od 13.5 dolara (90 kuna), prilagođen kupovnoj moći u ciljanoj zemlji. Kao što je već spomenuto, češće su se vraćale lisnice s novcem.

Možda je 13.5 dolara bilo toliko malo da se ljudi nisu htjeli zamarati krađom, zapitao se jedan od autora Christian Zünd, s ciriškog sveučilišta. 

Zato su znanstvenici proširili eksperiment na način da su u trima zemljama, Poljskoj, SAD-u i Britaniji, u novčanicima ostavili iznose u kojima je bila protuvrijednost od otprilike 94 dolara. 

Više gotovine donijelo je još više poštenja. Lisnice s većim iznosom vraćale su se u prosjeku 72 posto, znatno više nego onih bez novca ili s manjim iznosom. 

Ekonomisti su bili iznenađeni. “Zašto ljudi više vraćaju lisnicu s više novca?”, ponovo se zapitao Zünd.

Možda su bili u strahu da će imati problema sa zakonom ako zadrže veći iznos. Autori su zato provjerili jesu li stope povratka bile više ako je novčanik izgubljen na mjestima koje pokrivaju sigurnosne kamere ili je bilo svjedoka. Ispostavilo se da to nije činilo razliku. 

Zato su ‘nalaznike’ jednostavno pitali – zašto? Zadržavanje lisnice bez novca nije se činilo kao krađa, rekao je Zünd. “S novcem, odjednom se to činilo kao krađa, a još i više kada je u lisnici bilo više novca”. 

Drugim riječima, što je više novca bilo u izgubljenom novčaniku, veća je i psihološka cijena gledanja na sebe kao na lopova. A to je cijena koju ljudi nisu htjeli platiti. 

Po grafikonu objavljenom u časopisu Science, Hrvati su trinaesta najpoštenija nacija kada je u pitanju vraćanje novčanika bez novca s oko 50 posto, ali su s gotovo 70 posto deseti na listi vraćenih novčanika s novcem.  Poštenije od, na primjer, Španjolaca, Kanađana, Amerikanaca, Britanaca, Talijana, Grka.  

(Hina)

Nastavi pregledavati

Lifestyle

Zadranka Monika Vojvodić pobijedila na izboru World Top Model Croatia

Published

on

U rogozničkoj Marini Frapa održan je prestižan izbor ljepote “World Top Model 2019”. Izbor je održan u subotu, 14. rujna na bazenima Marine Frapa.

Tako je 12 djevojaka iz različitih krajeva Lijepe Naše se borilo za titulu najljepše ali samo jedna ide na svjetski izbor World Top Model 2019 u prosincu u Monte Carlo. Djevojke su imale priliku osvojiti publiku i glasove stručnoga žirija u pet izlazaka: nosile su kreacije UniQforma DesignWorkwear i nove modele poznatih Borosana, u drugom izlasku haljine i kreacije hrvatskog modnog brenda A.R.M. dizajn, a treći put su prošetale u kupaćim kostimima hrvatskog brenda Frou Frou. U četvrtom i petom izlasku vidjeli smo modni izričaj WATchMe CATchMe by Nataša Pavković kao i elegantne haljine AE Design Ane Edišar-Bebek.

Titulu World Top Model Croatia 2019 odnijela je Monika Vojvodić iz Zadra. Pobjednica će predstavljati Lijepu Našu na svjetskom izboru u Monte Carlu u prosincu ove godine. Titulu prve pratilje je osvojila Maria Magdalena Koprek iz Varaždina, a titulu druge pratilje je odnijela Ivona Gradečak iz Ivankova pokraj Vinkovaca.

Glazbeni gosti večeri su bili: David Temelkov, Dora Škender i Iggy Popović. Osim glazbenih gostiju, večer su obogatile gošće pobjednice izbora World Top Model 2019 iz nama susjednih država: Makedonija, Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora koje su prošetale pistom zajedno s djevojkama natjecateljicama iz Hrvatske. Bogati modno zabavni program večeri vodila je Elena Jung, simpatična voditeljica sa CMC-a i natjecateljica prvog organiziranog izbora World Top Model u Hrvatskoj, prenosi Dalmacija danas.

Ucitavanje vijesti

Lifestyle

Kostarika: Zatvorski čuvari uhvatili mačku koja je pokušala unijeti mobitel u zatvor

Published

on

Dodao

Zatvorski čuvari satima su vrebali ne bi li uhvatili mačku koja je pokušala unijeti mobitel u zgradu državnoga zatvora, objavile su vlasti u petak.

Mačka je uhvaćena nakon petosatne potrage. 

Životinja je najprije pobjegla u kanalizaciju, što je zamijetio jedan od čuvara zatvora La Reforma u gradu San Rafaelu de Alajueli, blizu glavnoga grada San Joséa.

“Prilično smo se namučili dok smo je uhvatili jer nam se uvukla u kanalizaciju. Trebalo nam je dugo da je uhvatimo”, rekao je voditelj sigurnosnih poslova zatvora, Pablo Bertozzi.

Pošto je životinja napokon izašla iz kanalizacije, zatvorski službenici su je uhvatili te na njezinim leđima opazili vrećicu s dva mobitela, punjačem i pametnim karticama.

Grupe kriminalaca redovito koriste životinje kako bi slale poruke zatočenicima.

Godine 2015. zatvorske su vlasti u istome zatvoru uhvatile goluba kojemu su za noge bile privezane vrećice s drogom namijenjene zatvorenicima. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Lifestyle

Hrvati po potrošnji kave dvadeseti na svijetu

Published

on

Piše: Sara Margetić

Kava, crni napitak bez kojeg je većini ljudi nezamislivo započeti dan, iza nafte je druga najtraženija roba na svijetu, a Hrvatsku s potrošnjom do šest kilograma po stanovniku godišnje svrstava na dvadeseto mjesto svjetske ljestvice.

Neka istraživanja ukazuju da su najveći potrošači i kavopije Finci koji troše oko 10,35 kilograma kave po stanovniku godišnje, a drugo mjesto s 9,58 kilograma kave po stanovniku godišnje zauzima Nizozemska.

Slijedi Švedska s 9,48 kilograma kave po stanovniku godišnje, Italija zauzima sedmo mjesto sa 6,50 do sedam kilograma po stanovniku godišnje, dok je Hrvatska na dvadesetom mjestu s 5,1 do šest kilograma po stanovniku godišnje, kazao je za Hinu Goran Žižek, nastavnik ugostiteljstva u Srednjoj školi Prelog.

Istraživanje koje je 2012. provela Gfk agencija, pokazuje da u Hrvatskoj 80 posto ljudi starijih od 15 godina ispija kavu svakodnevno.

U početku dostupna samo imućnom sloju

Taj napitak u početku je bio dostupan samo imućnom sloju, često je izazivao kontradiktorne reakcije, a danas je svjetski globalni fenomen koji svakodnevno povezuje ljude te svoj međunarodni dan obilježava 1. listopada.

Žižek je nedavno održao predavanje u sklopu projekta Muzeja Međimurja Čakovec “Muzejska kutija”, u kojem se nalazio postav “Povijest svijeta u šest čaša”.

Naslov svog predavanja “Kava – napitak koji je promijenio i koji nas svakodnevno povezuje” pojasnio je citiravši izreku šeika Abd al Kadira 1587. godine: “Kava je zajedničkog ljudsko blago i poput zlata svakom čovjeku pruža osjećaj luksuza i otmjenosti. Gdje kavu poslužuju, tamo je prisutna ljupkost, divota, prijateljstvo i sreća. Sve brige nestaju u trenutku kada šalica s vrelom kavom dotakne usne”.

“Kava je danas dostupna svakome, bez obzira na vjeru, spol, kulturno opredjeljenje, status u društvu. S time nas čini istima, bez obzira na sve prethodno navedeno i različitost svakog pojedinca. Kava je danas napitak zbog kojeg se ljudi sastaju da bi raspravljali, razvijali ideje, informacije i uživali u vremenu i društvu, ističe Žižek.

Prva kavana u Hrvatskoj otvorena je 1748. godine, a vlasnik te kavane koja se nalazila u blizini Trga bana Josipa Jelačića bio je trgovac Leopold Duhn. Kava se nabavljala iz Nizozemske, koja je u to doba prednjačila u trgovini ovim napitkom. 

Još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave

Kava svoje podrijetlo vuče iz Etiopije, svoj procvat je doživjela u 15. stoljeću, no još uvijek nije poznato kako je nastala prva šalica kave i odakle zapravo potječe ime, napominje Žižek. 

U svijetu postoje oko 73 biljnih vrsta kava. Najpoznatije vrste kave su Arabica i Robusta. Arabica kava je najviše kvalitete, sudjeluje 70 posto u svjetskoj potrebi za kavom, posjeduje note karamele, čokolade i lješnjaka, te sadrži od 0,8 posto do 1,7 posto kofeina. Robusta je rodnija i otpornija od arabice, sadrži veći postotak kofeina, od 1,5 do četiri posto. Ima snažniji i gorči okus, dok zrna Arabice daju manje kiselkasti i puniji okus.

Branje kave predstavlja delikatan proces, a za branje jednog kilograma kave potrebno je izdvojiti nekoliko sati.

Žižek navodi da je za jednu šalicu espressa potrebno od sedam do 7,5 grama kave ovisno o vrsti kave. Za to je potrebno oko 42 zrna kave (jedna bobica sadrži dva zrna kave).

“Zamislite koliko je samo truda i rada potrebno izdvojiti od samog uzgoja, berbe (koja se u još u mnogim nedostupnim dijelovima prašume bere ručno), sušenja, prženja i mljevenja te pravilne pripreme tog napitka. Već samo zbog toga cijena kave je po mom mišljenju još uvijek prilično niska. Ono što bi trebalo je osvijestiti potrošače na sve ove faze koje su potrebne za jedan običan espresso”, kaže Žižek.

Savršeno pripremljena kava morala bi se konzumirati bez šećera

Žižek je mišljenja da osim onih koji kavu spravljaju, educirati treba i konzumente. S obzirom da su talijanski trgovci proširili kavu po Europi, smatra da su još uvijek ispred nas u samom prženju kave, načinu pripremanja i prezentaciji kave kao napitka. Sve edukacije bariste, ističe, više-manje dolaze iz Italije, kao i trendovi i načini pripreme napitaka od kave.

“Kod nas je još uvijek veliki problem taj što mnogi konobari ne znaju kvalitetno pripremiti kavu bez obzira koju vrstu koriste (speciality ili neku komercijalnu), te se događa da i vrlo kvalitetnu kavu mogu pripremiti vrlo loše”, napominje.

Savršeno pripremljena kava morala bi se, pojašnjava Žižek, konzumirati bez šećera kako bi napitak zadržao svoj izvorni okus kave. Osim što mijenja okus kave, šećer je sam po sebi nezdrav i kaloričan, jedna žličica šećera sadrži oko 17 kalorija, dok jedna vrećica šećera 23 kalorije.

U 17. stoljeću smatrana đavoljim napitkom

Vezano za kontroverze koje je izazivala, Žižek navodi kako je 1605. jedan dio kršćanstva bio za ispijanje kave, a drugi dio je bio protiv. Stoga se tražilo od pape Klementa VIII. da zabrani kavu koju su svi nazivali “đavoljim napitkom”. Nakon što je kušao kavu, učinio je suprotno, te zamolio vjernike da prigrle i zavole napitak.

U tom istom stoljeću na području Engleske (Londonu), žene su objavile peticiju jer su im muževi cijelo vrijeme provodili u kavanama, gdje one nisu imale pristup. S toga su objavile peticiju jer su smatrale da im se muževi iz kavane vraćaju neproduktivni, kao i pustinja iz koje dolazi ta samonikla biljka. Smatrale su da je čitavo čovječanstvo u opasnosti od izumiranja. 

Premda žene nisu ulazile u kavane u Osmanskom Carstvu jedno je vrijeme vladao zanimljiv običaj – mladoženja je morao obećati da nikada neće ostaviti ženu bez kave, a kršenje tog obećanja smatrano je legitimnom osnovom za razvod, piše Zvjezdana Antoš u katalogu izložbe “Idemo na Kavu” koja je prije devet godina organizirana u Etnografskom muzeju.

Ideja da kava liječi pijanstvo, zadržala se do danas, iako, napominje Žižek, u tome nema mnogo istine. “Liječi mamurluk, ali zapravo usporava čišćenje krvi od alkohola. Djeluje stimulativno nakon 15 minuta i traje od pet do šest sati”, ističe. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr