Povezite se

Lifestyle

Eksperiment s ‘izgubljenim’ lisnicama pokazao da su ljudi iznenađujuće pošteni

Objavljeno

-

Utječe li količina novca u izgubljenoj lisnici na to hoće li nalaznik biti pošten i vratiti je? 

Klasična ekonomska teorija ukazuje na to da što je veće iskušenje, to je veća vjerojatnost da ćemo biti nepošteni. 

Nova je studija, međutim, tu teoriju okrenula naglavce i otkrila da će altruizam i snažna averzija da same sebe gledamo kao lopove prevagnuti nad koristoljubljem, piše La Times.

Tim znanstvenika proveo je veliki eksperiment u 355 gradova u 40 zemalja, uključujući Hrvatsku, u jednom od najopsežnijih dosadašnjih istraživanja o preplitanju ekonomije i psihologije. 

Rezultati objavljeni u časopisu Science otkrivaju i goleme razlike između zemalja. Ali dok razine građanskog poštenja podosta variraju od zemlje do zemlje, jedna je stvar nevjerojatno konstantna – lisnice s novcem vraćale su se češće od onih u kojima novca nije bilo. 

Globalni prosjek povratka izgubljenog novčanika bez novca iznosi 40 posto, a onoga s novcem 51 posto. 

“Dokazi sugeriraju da ljudi imaju averziju prema tome da se smatraju lopovima”, rekao je jedan od autora Alain Cohn sa Sveučilišta Michigan. 

Kada je u pitanju vraćanje lisnica bez novca na vrhu liste poštenja su Švicarci, Norvežani i Nizozemci koji su ih vraćali oko 70 posto, a na dnu Peruanci i Marokanci s manje od 20 posto i Kinezi sa samo deset posto. 

Danci, Šveđani i Novozelanđani s preko 80 posto predvode one koji su najviše vraćali lisnice s novcem, a na dnu su Kenijci, Peruanci i Meksikanci s manje od 20 posto.

Studija je provedena tako da su asistenti u istraživanju ‘izgubili’ 17.000 identičnih novčanika u bankama, u kazalištima, muzejima, poštanskim uredima, hotelima, policijskim postajama i na sudovima. 

U svakom je bio popis za kupovinu, ključ, tri posjetnice na lokalnom jeziku s izmišljenim, ali uobičajenim imenima i email adresama. To je nalaznicima trebalo sugerirati da je vlasnik neki ‘zemljak’. 

U nekim lisnicama nije bilo novca, a drugima je bio ekvivalent od 13.5 dolara (90 kuna), prilagođen kupovnoj moći u ciljanoj zemlji. Kao što je već spomenuto, češće su se vraćale lisnice s novcem.

Možda je 13.5 dolara bilo toliko malo da se ljudi nisu htjeli zamarati krađom, zapitao se jedan od autora Christian Zünd, s ciriškog sveučilišta. 

Zato su znanstvenici proširili eksperiment na način da su u trima zemljama, Poljskoj, SAD-u i Britaniji, u novčanicima ostavili iznose u kojima je bila protuvrijednost od otprilike 94 dolara. 

Više gotovine donijelo je još više poštenja. Lisnice s većim iznosom vraćale su se u prosjeku 72 posto, znatno više nego onih bez novca ili s manjim iznosom. 

Ekonomisti su bili iznenađeni. “Zašto ljudi više vraćaju lisnicu s više novca?”, ponovo se zapitao Zünd.

Možda su bili u strahu da će imati problema sa zakonom ako zadrže veći iznos. Autori su zato provjerili jesu li stope povratka bile više ako je novčanik izgubljen na mjestima koje pokrivaju sigurnosne kamere ili je bilo svjedoka. Ispostavilo se da to nije činilo razliku. 

Zato su ‘nalaznike’ jednostavno pitali – zašto? Zadržavanje lisnice bez novca nije se činilo kao krađa, rekao je Zünd. “S novcem, odjednom se to činilo kao krađa, a još i više kada je u lisnici bilo više novca”. 

Drugim riječima, što je više novca bilo u izgubljenom novčaniku, veća je i psihološka cijena gledanja na sebe kao na lopova. A to je cijena koju ljudi nisu htjeli platiti. 

Po grafikonu objavljenom u časopisu Science, Hrvati su trinaesta najpoštenija nacija kada je u pitanju vraćanje novčanika bez novca s oko 50 posto, ali su s gotovo 70 posto deseti na listi vraćenih novčanika s novcem.  Poštenije od, na primjer, Španjolaca, Kanađana, Amerikanaca, Britanaca, Talijana, Grka.  

(Hina)

Nastavi pregledavati
Reklame

Lifestyle

Harry i Meghan gube kraljevske titule i više ne predstavljaju kraljicu

Published

on

Dodao

EPA/TOBY MELVILLE

Princ Harry i njegova supruga Meghan više neće dobivati javni novac za kraljevske dužnosti, neće koristiti svoje titule Kraljevsko Visočanstvo te više neće formalno predstavljati britansku kraljicu, objavila je u subotu Buckinghamska palača.

“Harry, Meghan i Archie (njihov novorođeni sin) uvijek će biti jako voljeni članovi moje obitelji”, navodi se u izjavi kraljice Elizabete.

“Shvaćam izazove koje su doživjeli zbog velike pozornosti javnosti u zadnje dvije godine i podržavam njihovu želju da žive neovisnije.”

Kraljica dodaje da je “posebno ponosna” kako je Meghan postala dijelom obitelji.

“Moja cijela obitelj nada se da će im današnji dogovor omogućiti da započnu graditi sretan i miran novi život.”

Harry (35) i njegova američka supruga, bivša glumica Meghan (38), izazvali su ovaj mjesec krizu u kraljevskoj obitelji objavivši da žele smanjiti svoje kraljevske dužnosti i provoditi više vremena u Sjevernoj Americi, te biti financijski neovisni.

Kraljica i njezina obitelj zadnjih su dana dogovarali s državnim dužnosnicima kako će se to provesti u praksi.

Palača je objavila da Harry i Meghan više neće dobivati javni novac za kraljevske dužnosti te da će vratiti novac koji su potrošili na obnovu svoje kuće u Windsoru. Riječ je o 2,4 milijuna funti.

Promjene stupaju na snagu na proljeće ove godine, objavila je palača koja nije htjela komentirati sigurnosne aranžmane dogovorene za Harryja i Meghan.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Lifestyle

Ova žena ima 55. godina, ali tijelo 20-godišnjakinje. Znate li o kome je riječ ?

Published

on

Screnshot
Nakon što je nakon ljeta odrezala dugu kosua Monica Belluci i dalje ne prestaje krasiti naslovnice modnih časopisa.

Ova senzualna ljepotica koja odigrala brojne filmske uloge, krajem rujna napunila je 55 godina, ali i dalje izgleda nepromijenjeno. Jednom riječju – neodoljivo.

Njezina figura ista je kao kad je bila dvadesetogodišnjakinja, a topli senzualni osmjeh i zagonetan pogled šalju još uvijek istu poruku – zavedi me.

Monica je bila inspiracija i zaštitno lice čuvenog talijanskog branda Dolce&Gabbana, a pozivi na česta snimanja dokaz su kako njezina zrela ljepota osvaja s razinom više.

Jedna od najljepših žena svijeta trenutačno je u vezi s francuskim modelom Nicolasom Levevrom, koji je mlađi od nje punih 18 godina. Do 2013. godine bila je u 15-godišnjem braku s glumcem Vincentom Casselom, a nakon prekida dugo je samovala.

Mediji su je tek prije devet mjeseci prvi put vidjeli u društvu novog muškarca i to na pariškom Fashion weeku, gdje je došla u društvu Nicolasa.




Ucitavanje vijesti

Lifestyle

Božično debljanje, tri kile dobijemo tijekom blagdana

Published

on

Tijekom blagdana ljudi dobiju i tri kile, a za skidanje jedne potrebna su dva tjedna. Među najvećim kalorijskim bombama su francuska salata, odojak, pašticada s njokima te patka.

Dnevne potrebe odraslog čovjeka su oko 2.000 kalorija na dan. No tijekom blagdana pojedinci će unijeti i više od 7.000 kalorija. Tijelo će taj višak spremiti u obliku masnih naslaga. Pogrešno se misli kako su sve te kalorije samo u hrani, ističe dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, profesorica sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te navodi kako pića također sadrže brojne kalorije, samo što ih ne doživljavamo na isti način kao hranu pa stoga zanemarujemo njihovu kalorijsku vrijednost, prenosi N1.

“Ako smo za ručak pojeli pečenicu i dvije velike žlice francuske salate, pivo od 0,5 litre te aperitiv od 0,3 dcl, unijeli ste 880 kalorija. Uz pola porcije purice s mlincima, komad makovnjače i tri domaća kolača, to je 2.100 kalorija, a nakon toga ste popili 2 dcl vina te pojeli komad makovnjače i pet krancla, dobili ste još 986 kalorija. Ponovite sve to za večeru, i unos kalorija je znatno iznad naših potreba te je porast tjelesna mase siguran”, nastavila je ona.

Kalorije u omiljenim delicijama po jednom serviranju:

1. Sarma s pireom – 302,1 kcal. Kalorijsku vrijednost možete smanjiti zamjenom miješanog mesa purećim ili pilećim, ili dio krumpira zamijenite pireom od cvjetače. Postoje i vegetarijanske sarme sa seitanom.

2. Odojak s francuskom salatom – 846 kcal. Kalorijsku vrijednost možete smanjiti zamjenom vrhnja ili majoneze u salati jogurtom i light varijantama tih dodataka.

3. Pečena janjetina i povrće s krumpirom – 236 kcal. Ako izbacite krumpir i dodate više povrća ili krumpir zamijenite celerom, dobit ćete manju kalorijsku vrijednost.

4. Pašticada s njokima – 665,3 kcal. Umjesto njoka možete koristiti kuhano povrće kako biste smanjili kalorijsku vrijednost.

5. Bakalar – 336,5 kcal. Bakar sam po sebi nije kalorična namirnica i u 100 grama sadrži 100 kalorija, no vrijednost povećava ulje koje se koristi prilikom pripreme. Za laganiju verziju stoga smanjite količinu ulja.

6. Pečena purica s mlincima – 394,6 kcal. Pureće meso nije osobito kalorično pa tako u 100 grama pečenih prsa sadrži 147 kalorija. No tajna sočnih i ukusnih mlinaca je u masnoći u koju se uvaljaju nakon pečenja mesa, a to je i razlog visoke kalorijske vrijednosti ovog jela. Pokušajte smanjiti masnoću.
7. Pohani šaran i pire krumpir – 626,2 kcal. Pohane namirnice tijekom pripreme upiju mnogo ulja, pa tako i šaran koji u 100 grama ima 127 kalorija pohanjem dobiva veću kalorijsku vrijednost.

8. Pečena patka s krpicama i zeljem – 798,3 kcal. I kod ovog jela su problem dodane masnoće kod pripreme jela, pa se na visokih 417 kalorija pečenog pačjeg mesa nadovezuju jednako kalorijski visoki prilozi. Umjesto toga možete kombinirati povrće kao prilog.

9. Pečeno pile s krumpirom i žlicom francuske salate – 454.5 kcal. Niskokalorična piletina u ovom jelu ima višu vrijednost zbog masnoća te visokokaloričnih priloga. Broj kalorija možete smanjiti ako francusku salatu pripremate u light varijanti, a meso pečete s manje masnoća, pišu 24sata.

10. Pečena teletina s krumpirom – 448 kcal. Ovisno o dijelu teletine, možete birati manje masno meso kako biste smanjili kalorijsku vrijednost, a umjesto pečenog krumpira kao prilog servirati kuhano povrće.

Kalorije u omiljenim pićima:

Rakija – 55.5 kcal u serviranju od 0,03 litre.

Pivo – 225 kcal u serviranju od pola litre.

Vino – 136 kcal u serviranju od dva decilitra.

Kuhano vino – 214 kcal u dva decilitra.

Gazirani sok – 132 kcal u dva decilitra.

Šampanjac – 105 kcal u 2,5 decilitra.

Kalorijska vrijednost deserta po komadu:

Makovnjača – 206,1 kcal

Mađarica – 141,2 kcal

Orahnjača – 214,8 kcal

Krancli – 97,8 kcal

Domaći kolači – 142,1 kcal

Čupavci – 157,1 kcal

Fritula bez dodataka – 27,5 kcal

Kako si pomoći?

“Valja u svakodnevicu uključiti tjelesnu aktivnost jer se na taj način povećava energetska potreba koja je suprotstavljena povećanom unosu. Igrajte se, šećite, smijte se jer su istraživanja pokazala kako se troši 1,3 kcal po minuti smijeha. Između obroka pojedite voće ili povrće koje će biti bogato vlaknima i tako stvoriti osjećaj sitosti”, savjetuje prof. Gajdoš Kljusurić navodeći kako je blagdanska hrana siromašna vlaknima kojih bi na dan trebali unijeti najmanje 30 grama.

“Tijekom blagdana ne preskačite doručak jer će to pojačati želju za hranom pa će sljedeći unos hrane u energiji biti veći nego što je kalorijska vrijednost doručka. Pijte vodu jer će se blaga dehidracija (žeđ) očitovati kao lažni osjećaj gladi, a konzumiranje vode između unosa kaloričnih obroka i/ili alkoholnih pića može smanjiti količinu njihovog konzumiranja”, dodala je ona.

Savjetuje i da u pripremi jela koristite zamjene koje će smanjiti kalorijsku vrijednost hrane, pa se tako u francusku salatu umjesto vrhnja dijelom može dodati jogurt, umjesto krumpir pirea može se napraviti pire od cvjetače, umjesto pomfrita u pećnici ispeći pomfrit od batata ili celera.

Kako definirati tzv. prave vrijednosti serviranja bez vage?

Nutricionisti ističu kako za pojedine namirnice ne trebate vagu da biste pripremili odgovarajuću količinu hrane, već vam je za to dovoljna ruka.

Veličina dlana – serviranje komada mesa, ribe, jaja (odreska od graha i sl.)
Veličina stisnute šake – serviranje priloga na bazi povrća
Koliko stane u šaku – serviranje priloga kao što je tijesto, krumpir
Veličina palca – serviranje dodataka (npr. vrhnje, majoneza, kečap, senf i sl.)
Koliko vremena treba za skidanje nakupljenog viška kilograma?

Ako ćete poslije blagdana odlučiti smršavjeti, ne zaboravite kako se za gubitak jednog kilograma tjelesne masti mora smanjiti unos energije hranom za oko 7000 kcal, te ako su naše dnevne potrebe 2000 kcal. Ako dakle, svakog dana smanjimo unos za 500 kcal, trebati će nam 7 dana za gubitak pola kilograma mase masti, tj. 14 dana za gubitak jednog kilograma, zaključila je prof. Gajdoš Kljusurić.

Nacionalno/N1.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije