Pixabay

Po istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI), koji mjeri kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite, hrvatski zdravstveni sustav zauzeo je lani 24. mjesto između 35 europskih zemalja, čime se Hrvatska u odnosu na rezultate iz 2017. popela na ljestvici za dva mjesta, ali je i dalje iza, primjerice, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

EHCI analizira zdravstvene sustave 35 zemalja kroz 45 indikatora, prateći područje poštivanja prava pacijenata i njihovu informiranost, dostupnost liječenja, zdravstvene skrbi i lijekova te ishode liječenja.

Hrvatska je za prošlu godinu dobila 644 boda od mogućih 1000 bodova, što je za 24 boda više nego prethodne godine.

Iako hrvatsko zdravstvo primjenjuje vrlo napredne i skupe postupke poput transplantacije bubrega, u izvješću se, među ostalim, navodi kako je u Hrvatskoj i dalje problem direktan pristup liječnicima specijalistima, na koje se dugo čeka, kao i dostupnost pretraga CT-om te čekanje na operativne zahvate.

Hrvatska i dalje ima visoku smrtnost od raka i kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, dojenačku smrtnost te ne postiže dovoljno dobre rezultate u prevenciji visokog krvnog tlaka, pušenja i alkohola.

Najboljima u Europi ocijenjeni su zdravstveni sustavi Švicarske (892 boda), Nizozemske, Norveške i Danske. Među susjednim zemljama, Srbija je na 18. mjestu, Slovenija na 21. a Crna Gora na 23 mjestu. Najlošije rangirane zemlje su Albanija, Rumunjska i Mađarska.

Hrvatska je lani prema EHCI indeksu bila na 26. mjestu, a najviši rezultat imala je 2016. kada je po kvaliteti i dostupnosti zdravstvene zaštite zauzela 19. mjesto.