Povezite se

Gospodarstvo

DZS: Zračne luke u 11 mjeseci 2018. s 10,3 posto više putnika

Objavljeno

-

Kroz hrvatske zračne luke u prvih jedanaest mjeseci prošle godine prošlo je ukupno 10,2 milijuna putnika ili 10,3 posto više nego u istom razdoblju 2017., od čega samo u studenome njih 320 tisuća ili 5,3 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U lanjskom studenom u zračnim lukama tako je bilo oko 16 tisuća više nego ih je u tim lukama bilo u studenom 2017.

Pritom je 73 posto putnika bilo na zagrebačkoj zračnoj luci, njih 232 tisuće, koja je time zabilježila porast od 4,4 posto u odnosu na studeni 2017., dok je na drugom mjestu splitska zračna luka s 53 tisuće putnika ili 41,8 posto više.

Najveći porast među svih devet zračnih luka u Hrvatskoj, od 88,3 posto, ostvarila je u studenom zračna luka u Rijeci sa još relativno malim brojem putnika, oko dvije tisuće. 

Najveći pad, od 58,2 posto, s također relativno malim brojem putnika, njih nešto više od 1.800, zabilježila je zadarska zračna luka, a pad od 50,5 posto, s nešto više od 1.100 putnika, zabilježila je zračna luka u Puli.

Kroz dubrovačku zračnu luku, koja je s 26,5 tisuća putnika treća hrvatska zračna luka po prometu, u lanjskom studenom je prošlo 22 posto manje putnika nego u istom mjesecu godinu prije. 

S 3.221 putnikom zračna luka Osijek porasla je na godišnjoj razini 32,6 posto, zračna luka Brač s 22 putnika 22,2 posto, dok je s 41 putnikom u studenom luka u Malom Lošinju imala manji promet za 8,9 posto.

Među stranim putnicima u hrvatskim zračnim lukama u studenom 2018. je daleko najviše bilo Nijemaca, 96 tisuća, Francuza je bilo 17 tisuća,, Austrijanaca 16, Turaka gotovo 15 tisuća, s čijeg tržišta je ostvaren i najveći porast dolazaka, za 26,6 posto. Tek je nešto manje, 14,8 tisuća, pristiglo građana Velike Britanije, uz porast na godišnjoj razini od 19,3 posto.

Dolazak 12,7 tisuća Nizozemaca predstavlja pad u odnosu na studeni 2017. od 3,2 posto, manje je bilo i Danaca, 6,4 tisuće odnosno 17,1 posto, dok je značajniji pozitivni priljev ostvaren sa švicarskog tržišta, 10 posto, odnosno 8,7 tisuća putnika.  

Osim putnika, hrvatske su zračne luke i u studenom i u 11 mjeseci prošle godine zabilježile i porast prometa tereta, pri čemu je ukupno u 11 mjeseci tereta na tim lukama bilo 11,3 milijuna tona ili 25,5 posto više nego u istom razdoblju 2017., dok je na mjesečnoj razini tereta bilo nešto više od milijun tona ili 0,7 posto više.

Ukupno je na devet zračnih luka u Hrvatskoj u 11 mjeseci prošle godine bilo 119,6 tisuća operacija zrakoplova, što je 7,3 posto više nego u godini prije, a samo u studenom tih je operacija bilo blizu pet tisuća ili 3,3 posto više nego u istom  mjesecu 2017.

Gospodarstvo

Cijene stanova skočile 12 posto

Published

on

Oni koji su kupili novi stan u prvoj polovici ove godine za četvorni metar u prosjeku su plaćali 12.142 kune, 12,1 posto više nego u istom razdoblju lani.

Za tako snažan rast isključivo su zaslužni dijelovi Hrvatske bez Zagreba, vjerojatno najviše Jadran. Podaci DZS-a pokazuju da je u ostalim gradovima četvorni metar stajao 11.755 kuna, oko 2000 kuna ili 20 posto više nego u istom razdoblju lani. U Zagrebu, pak, cijene su stagnirale i ostale su na razini od oko 12.400 kuna, navodi Jutarnji list.

Ako se gledaju novi i rabljeni stanovi, dostupni podaci za prvo tromjesečje pokazuju da su na razini Hrvatske cijene povećane 7,4 posto, pri čemu u Zagrebu čak 11,4 posto.

Brojke upućuju da u Zagrebu snažno rastu cijene starijih stanova, dok je u drugim dijelovima taj trend zahvatio novogradnja. Vrlo je vjerojatno da na poskupljenje novogradnje više utječe turizam, dok rastu cijena starijih stanova značajnije pridonosi državni program subvencioniranja kredita za mlade obitelji, piše Jutarnji list. 

Sudeći prema prvim brojkama, interes za njih je vrlo dobar i ove godine pa se vjeruje da će raspoložive subvencije biti maksimalno iskorištene. Međutim, mlade obitelji koje ulaze u postupak počele su se žaliti kako im utrka za subvencijama postaje financijski teško izdrživa. Jedan od problema sada im je procjena vrijednosti nekretnina koju provode banke, donosi dnevnik.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jeftinije autocestom

Published

on

Od 15. rujna, od ponoći sa subote na nedjelju, za motocikle i osobna vozila počinje primjena uobičajenih cijena cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. (HAC) i Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ), javlja HAC.

Jedinična cijena cestarine u vansezonskom razdoblju smanjuje se za 10 % za vozila I.A, I. i II. skupine (motocikli, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kamperi), navode iz HAC-a.

To znači da će za A1 Zagreb – Dugopolje (Split) umjesto 200 cijena biti 181 kunu. Za dionicu A1 Zagreb – Karlovac umjesto 21 plaćat će se 19 kuna.

Ako vozite na relaciji A1-A6 Zagreb – Rijeka (Grobnik), to će vas koštati 70 umjesto 77 kuna, a ako idete na A3 Zagreb – Lipovac, umjesto 141 platit ćete 128 kuna. Za relaciju A3-A5 Zagreb – Osijek sezonska cijena bila je 135 kuna, a izvansezonska iznosi 122 kune.

Ucitavanje vijesti

BIH

Hrvatska u BiH do sada investirala više od milijarde eura

Published

on

Hrvatska je u Bosnu i Hercegovinu do sada investirala više od milijarde eura i druga je država po razini investiranja u BiH, podaci su koje je prikupila Agencija za uanprjeđenje inozemnih investicija BiH (FIPA) pozivajući se na statistiku državne Središnje banke.

Podatke o ekonomskoj suradnji Hrvatske i BiH u FIPA-i su u petak predstavili novoimenovanom veleposlaniku BiH u Hrvatskoj Aleksandru Vranješu s ciljem daljeg jačanja suradnje dvije zemlje, priopćili su iz agencije.

Registrirane investicije iz Hrvatske u BiH odnose se na razdoblje od svibnja 1994. do kraja 2018. godine. U tom je razdoblju investirano 2 milijarde i 293 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko milijardu i 172 milijuna eura.

Hrvatska u ukupnom iznosu inozemnih investicija u BiH sudjeluje sa 16 posto.

U ukupnom iznosu ulaganja iz Hrvatske, investicije u financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sudjeluju sa 46,4 posto, u prerađivačku industriju uloženo je 19,6 posto a u trgovinu 15,4 posto.

Najveći investitori su HT-Hrvatske telekomunikacije, Agrokor, Atlantic grupa, Belupo, Kraš i Dukat.

Iz FIPA-e su najavili kako će u suradnji s veleposlanstvom BiH u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju dodatno raditi na promoviranju bosanskohercegovačkog gospodarstva.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr