Prema podatcima vlasti u Prištini, na ratišta u Siriju i Irak otišlo je između 400 i 500 osoba s Kosova i Metohije, a srpske sigurnosne službe smatraju da je broj dvostruko veći.
Službene procjene sigurnosnih službi Europske unije i zemalja zapadnog Balkana pokazuju da je od pojave takozvane Islamske države, odnosno proglašenja “kalifata” na bliskoistočno ratište s ovih prostora otišlo približno tisuću ljudi.
Dio njih poginuo je u borbama u Siriji i Iraku, no dio se vratio u matičnu zemlju, zbog čega je potrebna bliska suradnja država u regiji radi neutraliziranja širenja radikalizacije po povratku tih boraca, rečeno je na regionalnoj konferenciji u Brdu kod Kranja.
Procjena je da se od ukupnoga broja njih 300 vratilo, više od dvije stotine je poginulo, a ostatak njih, među kojima su i žene i djeca koje su Balkanci koji su se otišli boriti za terorističke ideale ISIL-a poveli sa sobom, javlja Glas Slavonije.
Među tih tisuću osoba samo ih je sedmero s hrvatskim državljanstvom. Oni su pod nadzorom obavještajnih službi, a iako imaju hrvatske dokumente dvoje je zapravo iz BiH, jedan iz Srbije, dva iz Austrije, te još dva iz Švicarske. Nitko od njih nikada nije živio u Hrvatskoj. Svi su hrvatsko državljanstvo dobili preko roditelja koji su se odselili u zapadnoeuropske zemlje.
Ipak, osim ovih službenih informacija poznati su i drugi slučajevi – uz Doru Bilić, još su se tri ili četiri mlade hrvatske državljanke iz Hrvatske pridružile radikalnim islamskim borcima u Siriji i Iraku. One su prethodno prešle na islam, a potom su se priključile militantnim islamistima.
Prije odlaska u Siriju i Irak neke od njih bile su u susjednoj BiH u izoliranom selu Gornja Maoča gdje žive radikalni muslimani.
Goran Svilanović, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), izjavio je na drugoj Regionalnoj konferenciji o borbi protiv terorizma i sprječavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma da su među značajkama radikalizacije ekonomski i društveni problemi te propaganda.
“Terorizam je jedan od najvećih problema država i potrebno ga je prepoznati i razumjeti da bi bio pobijeđen. Potrebno je rano suočavanje s izazovima, potrebna je aktivna potpora vlada zemalja u regiji, ali i financijska potpora Europske unije. Prethodna konferencija održana 2016. u Tirani fokusirala se na odlazak boraca, a ovogodišnja na neutraliziranje utjecaja povratnika”, kazao je Svilanović.
Kako je dodao, istraživanje pod nazivom “Igra strpljenja: procjena i odgovor na prijetnju koju povratak stranih boraca predstavlja na zapadnom Balkanu”, pokazalo je da je od 2012. do 2017. godine približno 5000 ljudi iz zemalja EU-a otišlo u Siriju i Irak, a među njima je oko 1000 ljudi sa zapadnog Balkana.
Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Šefic izrazio je zadovoljstvo što je njegova država domaćin ovog važnog sastanka o borbi protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. “Ta borba zahtijeva zajedničko političko i strateško djelovanje, a za rješavanje toga problema vrlo je važan i gospodarski i politički razvoj regije. Koordinacija je ključna za uspjeh. Slovenija je svjesna važnosti regionalne suradnje”, rekao je slovenski dužnosnik, a prenosi EurActiv, piše Dnevno.hr
