Povezite se

Izdvojeno

Dumbović: Žinić je stranački vojnik, ne smije se suprotstaviti nuklearnom odlagalištu na Trgovskoj gori

Objavljeno

-

saborski zastupnik i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović (Reformisti)

Petrinjska gradska vlast i ekološke udruge u četvrtak su se oštro suprotstavile odlagalištu hrvatskoga nuklearnog otpada na Trgovskoj gori na Banovini uoči konačne odluke o koja će se donijeti 30. rujna na sastanku ministara Hrvatske i Slovenije u Sloveniji.

S konferencije za novinare u Petrinji poručili su Vladi da odgovorno, argumentirano i stručno pristupi pregovorima sa Slovencima.

Zajedničko odlaganje nuklearnog otpada Nuklearne elektrane Krškog u Vrbini u Sloveniji najracionalnije je rješenje za Hrvatsku, smatraju Petrinjci.

Saborski zastupnik i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović (Reformisti).

“Politika nas ne može uvjeriti da je prijedlog o odlagalištu u Čerkezovcu dobar iako se sisačko-moslavački župan Ivo Žinić zauzima za takvo rješenje. On je stranački vojnik i nema političke snage da mu se suprotstavi i da se zauzme za svoju županiju. Svi žele nacionalne parkove, a mi bismo trebali biti nacionalno smeće. Moramo zaštititi svoj kraj jer tko bi kupio ekološki proizvod s područja na kojem je skladišten nuklearni otpad. Naš brend su ekološki proizvodi i manifestacije povezane s prirodom pa moramo biti odgovorni prema prirodi”, rekao je saborski zastupnik i petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović (Reformisti).

Aktivistica i članica Stožera pokreta “NE nuklearnom otpadu” Snježana Drvodelić upozorila je kako se očekuje i odluka o odlaganju radioaktivnog otpada iz institucija jer su naša skladišta takvog otpada već puna. Istaknula je kako to ne bi smjela biti politička odluka, nego stručna. Ocijenila je da lokacija u Čerkezovcu nije dobra jer sa susjednom Bosnom i Hercegovinom nemamo međudržavni sporazum, što je obveza kod takvih projekata, a nema ni studije utjecaja odlagališta na okoliš.

Biolog Matija Bučar iz Udruge “Zrinska gora” smatra kako se područje Banovine mora afirmirati biološkim prednostima i posebnostima. Istaknuo je da bi odlagalištem u Čerkezovcu, osim ljudi, bilo ugroženo 60 endemskih biljaka, 120 vrsta ptica i drugi primjerci biljnoga i životinjskog svijeta.

Banovina se mora zaštititi zbog svojih visokih prirodnih i povijesnih vrijednosti, a odlagalište bi nas vratilo unazad, ocijenio je Bučar te najavio znanstveni skup o toj temi.

Predstavnici ekoloških udruga su najavili kako će njihovi predstavnici sudjelovati i na velikome prosvjednom skupu u Novom Gradu u Bosni i Hercegovini.

Izdvojeno

Obilježena 29. godišnjica stradanja hrvatskih policajaca u Baranji

Published

on

Kod spomen obilježja ispred zgrade Policijske postaje Beli Manastir u četvrtak je odana počast hrvatskim policajcima poginulima 13. kolovoza 1991., koje su iz zasjede ubili pripadnici bivše JNA i srpskih pobunjenika.

Inače, prije 29 godina, u srpnju 1991., dogodio se prvi napad tromblonima na Policijsku postaju Beli Manastir.

Nakon toga počela su svakodnevna granatiranja policijske postaje i blokiranje vitalnih prometnica. Zbog toga, hrvatske vojne i redarstvene snage donijele su odluku o premještanju policijske postaje u mjesto Petlovac, a nakon toga preko Valpova u Osijek.

Tog 13. kolovoza 1991., prilikom obavljanja policijskih zadaća u blizini tvrtke Remont u Belom Manastiru, iz zasjede su ubijeni policajci Marjan Kuzman i Zoran Sinanović, a ranjen Darko Maltar, koji su bili u redovitoj kontroli prometa.

Nakon toga upućena je pomoć pripadnika Specijalne jedinice policije iz Osijeka, kojoj je postavljena zasjeda između mjesta Uglješ i Čeminac.

Tom je prilikom ubijen Vidoja Marić, a ranjeni su Mirko Pongrac i Josip Županić.

U počast poginulima vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici MUP-a na čelu sa zamjenikom glavnog ravnatelja policije Jozom Šukerom, PU osječko-baranjske, Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije, Grada Belog Manastira, baranjskih općina te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

U belomanastirskoj crkvi Svetog Martina služena je misa zadušnica.

Ujedno je obilježena i 29. godišnjica ustroja Hrvatske policije u Baranji, te 24 godine od uspostave mirne reintegracije i povratka u matičnu Policijsku postaju Beli Manastir.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Na Čukuru kod Hrvatske Kostajnice odana počast snimatelju Gordanu Ledereru

Published

on

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik "Slomljeni pejzaž" okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur, kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije.

Svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” na brdu Čukur okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je i sam sudjelovao u ratnim operacijama kada je teško ranjen Lederer.

Medved: Lederer je prepoznao svoju ulogu i kamerom svjedočio istinu

“Na današnji dan, prije 29 godina, ovdje nije bilo ovako mirno. Taj dan su srpske formacije, izvršavajući velikosrpsku politiku, imale za cilj ući u Hrvatsku Kostajnicu i počiniti zlo kakvo su prije toga počinile u Pounju. Taj dan je Gordan Lederer prepoznao svoju ulogu i kamerom je svjedočio istinu, što se događa u Pounju i na ulazu u Hrvatsku Kostajnicu, te s kolikim domoljubljem branitelji brane hrvatska mjesta”, rekao je ministar Medved.

Podsjetio je i kako su, nakon što je Gordan ranjen, branitelji učinili sve kako bi spasili život dragog prijatelja, ali u tome nisu uspjeli.

Snajperski hitac u snimatelja HRT-a Gordana Lederera prije 29 godina na brdu Čukur kod Hrvatske Kostajnice, zaustavio je njegovo srce, ali nije zaustavio širenje istine o Domovinskom ratu, poruka je sa svečanosti kojom je obilježena godišnjica njegove pogibije. U organizaciji HRT-a i grada Hrvatska Kostajnica, svečanost uz spomenik “Slomljeni pejzaž” okupila je članove obitelji Lederer, državne dužnosnike, njegove prijatelje, članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i druge. Među njima je bio i ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

“Danas svjedočimo koliko je važno sačuvati tu istinu koju je snimao Lederer i drugi naši ratni snimatelji. Danas mu iskazujemo zahvalu za sve što je učinio za svoju domovinu Hrvatsku”, rekao je ministar Tomo Medved.

Dodao je kako Vlada čini goleme napore kako bi se odalo priznanje i poštovanje svim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, a istodobno se nastoji odati odgovarajuće priznanje svim ratnim izvjestiteljima koji su dali svoj doprinos da istina o Domovinskom ratu i velikosrpskoj agresiji obiđe svijet.

Murić: Ledererov pejzaž je slomljen, ali, zahvaljujući i njemu – nije slomljena Hrvatska

Iskazujući zahvalnost i poštovanje Gordanu Ledereru, izaslanica Predsjednika Republike i savjetnica predsjednika za ljudska prava i civilno društvo Melita Murić rekla je da su upravo snimatelji i novinari HRT-a dali najveći doprinos širenju istine o Domovinskom ratu.

“Svi su oni, perom mikrofonom i kamerom branili Hrvatsku. Ledererov je pejzaž slomljen, ali nije slomljena Hrvatska, zahvaljujući i njemu. Njihova pogibija neizostavni su dio povijesti Domovinskog rata”, rekla je Murić. 

Lederer je, kako je rekla, uz policajce i vojnike obišao najopasnija hrvatska bojišta, izlažući se opasnosti kako bi njegove snimke bile što vjerodostojnije.

O doprinosu Gordana Lederera da se čuje i vidi istina, još su govorili sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, ravnatelj PJ tehnologije HRT-a Zvonimir Jukica i kostajnički gradonačelnik Dalibor Biščan.

Uz spomenik Ledereru, koji slovi kao jedan od najupečatljivijih spomenika iz Domovinskog rata, vijence su položili i svijeće zapalili Ledererva supruga Ana, a zajednički vijenac državnih tijela položili su Melita Murić, Tomo Medved i pukovnik Ivan Radić u ime Ministarstva obrane. Položeni su i vijenci Sisačko-moslavačke županije, Zbora ratnih izvjestitelja, gradova i općina, te udruga iz Domovinskog rata, a vijenac je položio i saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović.

Zajedničku molitvu za Gordana Lederera i druge poginule u Domovinskom ratu predvodio je kostajnički pater Stjepan Jambrošić.

Godišnjica Ledererove pogibije obilježena je u organizaciji HRT-a i Grada Hrvatske Kostajnice.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Gotovina: Jači smo i bolji ljudi, spremni promišljati i raditi za bolje sutra

Published

on

Umirovljeni general pukovnik Ante Gotovina poručio je u srijedu iz Knina povodom 25. obljetnice Oluje da smo kroz naučene lekcije iz povijesti postali jači i bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra.

“Kroz naučene lekcije iz naše burne i bremenite povijesti jači smo, bolji ljudi, spremni s optimizmom promišljati i raditi danas za bolje sutra”, poručio je Gotovina sa središnje svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. 

Govoreći kao predstavnik branitelja, prisutnima je čestitao blagdan i spomendan, istaknuvši je da je Oluja, od koje je prošlo četvrt stoljeća, odredila budućnost domovine, početak kraja rata te uspostavu mira na ovim prostorima.

“Hrabrost, požrtvovnost, upornost i zajedništvo naših ljudi od početka Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra obrane Gojka Šuška, te svih načelnika Glavnog stožera, bile su presudne odlike da u posebno nepovoljnim i teškim ratnim okolnostima gradimo hrvatsku vojsku, spremnu i sposobnu obraniti se, okončati nametnuti rat i stvoriti pretpostavku za trajni mir”, poručio je.

Strahote rata u kolektivnoj svijesti naroda i temelju hrvatske državnosti

Gotovina je kazao da su strahote rata, godine patnji i stradanja nevinih, žrtve života mladih vojnika i onih koji su izgubili svoje zdravlje, u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda, ugrađeni u temelje hrvatske državnosti.

“S ponosom i tugom sjećamo se naših prijatelja, poginulih i umrlih suboraca, s dubokim poštovanjem pozdravljam vas, drage obitelji”, naveo je.

Poručio je kako se Hrvatska u 25 godina života u miru i sigurnosti, razvija i gradi u modernu europsku demokraciju, socijalno pravednu državu koja brine o najmanjima i najpotrebitijima, državu u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju sigurnost i slobode, jednaka prava i jednake obveze.

“Zajedništvom svih nas, od prvih na čelu do najmanjih, ostvarit ćemo postavljene ciljeve i znat ćemo odgovoriti na sve izazove vremena kojeg živimo. Na tom putu želim nam uspjeh uz Božju pomoć”, zaključio je Gotovina.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije