Dumbović na HRT-u o Intervencijskom planu i Europskim fondovima

U sklopu jučerašnje emisije na HRT 4 „Studio 4“ urednika i voditelja Petra Vlahova gdje su gostovali Marko Jelić, gradonačelnik Grada Knina i Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje govorilo se o Intervencijskom planu i ostalim aktualnostima vezanima za Europske fondove. Izdvajamo najznačajnije dijelove o kojima je govorio petrinjski gradonačelnik.

„Grad Petrinja je u koheziji prvi koja provlači 431 miliona za našu Aglomeraciju, to  je jedna ogromna i velika cifra za našu Aglomeraciju koja na kraju krajeva dovodi do toga da imamo standard i tu se možemo pohvaliti. Međutim provedba je  nešto drugo i to traje dvije godine. U svakom slučaju, pilot-projekt  zahvaća one probleme u gradovima koji su ratom pogođena područja koja trajno zaostaju u razvoju i tu smo mi kao Grad još prije tri godine krenuli intenzivno u pripremu Intervencijskog plana i sve ono što smo stavili kroz onaj dio problema i problematike samoga Grada i  područja u kojem živimo, a to mislim prije svega na socijalnu infrastrukturu i problematiku, gospodarsku infrastrukturu koja je vezana na društvenu infrastrukturu. Imamo tri segmenta, jedan segment je  koji je vrlo važan, a to je Grad na Kupi u kojem želimo imati „Grad kao dnevni boravak“  gdje ulažemo 40.000,00 miliona kuna i ono što nam je izuzeto važno je komunalna infrastruktura u poduzetničkoj zoni gdje sad već idemo u provedbu. Natječaj je završio i povlačimo 27 miliona kuna, u realizaciji i već sad smo gotovi sa 35 miliona kuna iz Intervencijskog plana. Za Grad Petrinju je odvojeno oko 206 miliona kuna. Mogu reći sa velikim zadovoljstvom da mladi ljudi koji rade na tom projektu, na samom Intervencijskom planu su pripremili za 100 miliona kuna gotovih projekata, znači dozvola koje ćemo aplicirati ove godine. Naš proračun je inače 70 miliona kuna i on je sam sebi svrha. Prošle godine smo ga usvojili za 350 miliona kuna, znači s Intervencijskim planom smo ga digli za otprilike 200 miliona kuna.“ – u uvodnom dijelu rekao je Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje.

„Hrvatske sredine nisu dovoljno povukle novca iz EU fondova, za razliku od Poljske koja je dobar primjer. Mislim da oni nisu zakomplicirali sebi sami život. Hrvatska si je zakomplicirala život u samom startu. Moje mišljenje je da Hrvatska nije nikada imala strategiju, što znači mladi čovjek u Hrvatskoj, što su to bili pretpristupni fondovi koji su trebali operativno odrediti da Hrvatska digne milijardu eura kredita da mladi čovjek ostane u Hrvatskoj, živjeti, raditi, pripremiti se još prije 10 godina za pretpristupne fondove, to jest za ove EU fondove kako bi se oni, na kraju krajeva mogli izučiti i educirati i biti plaćeni iz tih istih Europskih fondova.Financiram 20 ljudi iz Europskih fondova sve na jednom projektu, što u 10% što u 20% što u 100%. Znači nisu na teretu u gradskom proračunu i biti će sve manje i manje dok god bude projekt trajao do 2024. godine. Mladi čovjek vozi 120 na sat, mi koji smo stariji vozimo 60 na sat, znači ne možemo pratiti tu energiju silnu koja je dobro došla. Ali bez iskustva nema ništa da se ne bi krivo shvatilo.“ – nadodao je Dumbović.

„Šume su priprodno bogatstvo koje je uvijek pripadalo Gradu Petrinji i koje je u našem okruženju. Kada je nešto u okruženju onda bi trebalo vodit, na neki način, puno bolju i kvalitetniju brigu . Obično volim reći da sve ono što se radi iz precentralizirane države, da se baš ne vidi sve iz Zagreba prema lokalnim jedinicama baš onako kako bi trebalo. Mislim da moramo neke stvari promjeniti, zakon je jako važan i jako je važno ono što ne želimo biti kolonija , kolonija za eksplantiranje drvne mase, a da bi čisti proizvod i poluproizvodi odlazili iz naše kvote. Očekujem da u budućnosti sve one kvote koje bi trebale pripasti za radna mjesta da ostanu na područjima gdje imamo šumu, a ne da sa našom šumom razvijamo već razvijene, a mi koji smo nerazvijeni dobivamo samo, recimo, pet posto po kubiku drveta. Taj dio postotka bi se trebao dignuti na 30 posto i mislim da bi zakonska regulativa trebala donjeti prirodno bogatstvo jer mi živimo u tom okruženju kojeg netko eksploatira na nakin koji nije korektan.  Počeli smo razgovore sa Hrvatskim šumama i Vladom i mislim da smo na dobrom putu , ako ne budemo bili na dobrom putu morat ćemo im dati doznanja da devastaciju nećemo prihvatiti na način kao što je to do sad. Ne mislim devastaciju Hrvatskih šuma baš, ali svih ostalih šuma koje su u privatnom vlasništvu . U Kotar šumi u Petrinji se 20 000 kubika hrasta lužnjaka ove godine reže i prolazi kraj naša tri pilara onda se postavlja pitanje. Imamo 300 ljudi koji rade u toj industriji. Mi želimo jačati onu tradicionalnu industriju koja je na našem području. Gradovi Knin, Vukovar, Beli Manastir, pa mogu reći i Glina, Dvor, Kostajnica, svi imamo iste probleme. Saborski sam zastunik šeste iznorne jedinice i želim artikulirati sve probleme. Na 10 kvadratnih kilometara nestalo je 50 000 radnih mjesta, Željezara, Rafinarija, Finel, Slavijatrans, Gavrilović. Moramo si postaviti pitanje kako se okrenuti, koji su to primjeri europske dobre prakse, kako se boriti protiv metropolizacije. Svi imamo neku metropolu koja nam odvuče ljude, kako ostati u malim sredinama kao što je Petrinja. Tu je Grad na Kupi, moramo biti jedna turistička destinacija. Mislim da imao dobre resurse, najjači resursi su ljudi, nažalost to su ovi mladi ljudi koji odlaze i njih moramo zaustaviti kako god znamo i ono što nam je Bogom dano, a to su prirodne ljepote, ne smiju se devastirati na ovakav način nego usmjeriti na gospodarsku granu.“  – zaključio je Dumbović.