Povezite se

Gospodarstvo

Dumbović: “Ponosi smo na svoju autohtonu pasminu banijsku šaru svinju, ona je ponos cijelog ovog kraja, to je kontinuitet dobrih strategija dobrih gospodarskih politika”

Objavljeno

-

U Petrinji, u Ulici Mije Srnaka (na prostoru kod Nogometnog igrališta Gavrilović) Udruga uzgajivača svinja „Banijska šaraˮ, u suradnji s Gradom Petrinjom organizirala je 4. smotru Banijske šara svinje na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti desetak boksova u kojima je bila izložena ova autohtona petrinjska pasmina.

Smotru je posjetio i Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje:

Darinko Dumbović na 4. Smotri banijske šare svinje

„Kada pogledamo sve ove izložbene primjerke to je dobra stvar i ono što kroz krajeve lijepe naše Domovine možemo vidjeti da svaka regija se ponosi na svoju autohtonu pasminu. Mi smo dobili treću pasminu banijske šare svinje što je na ponos cijelog ovog kraja to se nikada ovdje nije dogodilo ali to je kontinuitet dobrih strategija dobrih gospodarskih politika za ono što je tradicionalno u ovom gradu i u ovom krajevima zanimljivo. Hvala svima onima koji uzgajaju svima onima koji danas žele ostati u ovom prostoru koji je naočigled ponekad i devastiran međutim tu su trajne vrijednosti ljudi koji imaju svoj karakter i sve ono što treba imati i odgovornost prema životu koji tu zajednički živimo, hvala im.

Znamo da je Petrinja tradicionalno ratarsko i stočarsko područje znamo da ćemo u dogledno vrijeme poticaje dignuti i na više razine. Želimo da se uključi i priključi još više njih, mi smo ovdje imali strategiju Gavrilovića koji nema ni jednu farmu i tražili smo izlaz da nam on bude partner međutim njega to nije zanimalo, građani Petrinje moraju znati da njega zanima uvoz da ga ne zanima ono što je autohtono zato smo se okrenuli prema onima koji su najsamostalniji slojevi društva i koji žele proizvesti i svaki proizvođač će imati veliki poticaj i kroz benefite koje Grad će dizati zajedno u sinergiji s Županijom jer bi Županija trebala dati jedan veći doprinos ovdje ove pasmine a da ne govorimo sa razine države, Vlade i resornih ministarstva.“– rekao je gradonačelnik Dumbović.

Ante Marić, privremeni pročelnik Upravnog odjela Grada Petrinje za gospodarstvo, poljoprivredu i imovinu, ovom prigodom je istaknuo:

„Ovo je 4. smotra banijske šare svinje i prva nakon što je pasmina priznata prošle godine. Mi smo naročito ponosni to je treća hrvatska autohtona pasmina mi smo godinama se borili za taj projekt on je rezultirao priznavanjem pasmine. Posao tu ne staje naš sljedeći posao je rad na selekciji na poboljšanju genetskih kvaliteta i rad na brendiranju proizvoda od ove svinje ona se već sada pokazala i proširila i na ostala područja u Hrvatskoj postoji veliki interes za uzgoj ove svinje praktično se ne može proizvesti ženskih uzgojno valjanih grla koliki je interes za nabavkom ove svinje. Ona je pokazala, to smo mi znali i prije, ali sada su se uvjerili i ostali karakteristike proizvodne koji su praktično na razini suvremenih svinja ali je zadržala kvalitetu izvornih tradicijskih svinja i ja bih rekao ima bolje karakteristike i od turopoljske svinje i od crne slavonske svinje.

Ovdje opet možemo vidjeti kvalitetne primjerke od odojaka, krmača, nerastova, nazimica i ove godine smo pokušali širiti izložbu i na ostale pasmine pa imamo jedan boks crne slavonske svinje kako bi postupno ova izložba postala izložba autohtonih pasmina svinja u Republici Hrvatskoj.

Grad Petrinja je ove godine dao dodatno obol, povećao je iznose poticaja za banijsku šaru tako za svako uzgojno valjano grlo daje 1.500 kuna po grlu što je uz državni poticaj ove godine značajan stimulans uzgajivačima banijske šare svinje da dodatno imaju jedan razlog polako prelaziti na tu pasminu.“ – zaključio je pročelnik Marić.

Posjetitelji i izlagači također su mogli uživati i u degustaciji domaćih kobasica ove autohtone pasmine jedinstvene za prostor Banovine.

Gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće općinama dvije milijarde kuna manje

Published

on

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna.

Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan.

To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.

Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije