Povezite se

Gospodarstvo

Dumbović: “Ponosi smo na svoju autohtonu pasminu banijsku šaru svinju, ona je ponos cijelog ovog kraja, to je kontinuitet dobrih strategija dobrih gospodarskih politika”

Objavljeno

-

U Petrinji, u Ulici Mije Srnaka (na prostoru kod Nogometnog igrališta Gavrilović) Udruga uzgajivača svinja „Banijska šaraˮ, u suradnji s Gradom Petrinjom organizirala je 4. smotru Banijske šara svinje na kojoj su posjetitelji mogli vidjeti desetak boksova u kojima je bila izložena ova autohtona petrinjska pasmina.

Smotru je posjetio i Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje:

Darinko Dumbović na 4. Smotri banijske šare svinje

„Kada pogledamo sve ove izložbene primjerke to je dobra stvar i ono što kroz krajeve lijepe naše Domovine možemo vidjeti da svaka regija se ponosi na svoju autohtonu pasminu. Mi smo dobili treću pasminu banijske šare svinje što je na ponos cijelog ovog kraja to se nikada ovdje nije dogodilo ali to je kontinuitet dobrih strategija dobrih gospodarskih politika za ono što je tradicionalno u ovom gradu i u ovom krajevima zanimljivo. Hvala svima onima koji uzgajaju svima onima koji danas žele ostati u ovom prostoru koji je naočigled ponekad i devastiran međutim tu su trajne vrijednosti ljudi koji imaju svoj karakter i sve ono što treba imati i odgovornost prema životu koji tu zajednički živimo, hvala im.

Znamo da je Petrinja tradicionalno ratarsko i stočarsko područje znamo da ćemo u dogledno vrijeme poticaje dignuti i na više razine. Želimo da se uključi i priključi još više njih, mi smo ovdje imali strategiju Gavrilovića koji nema ni jednu farmu i tražili smo izlaz da nam on bude partner međutim njega to nije zanimalo, građani Petrinje moraju znati da njega zanima uvoz da ga ne zanima ono što je autohtono zato smo se okrenuli prema onima koji su najsamostalniji slojevi društva i koji žele proizvesti i svaki proizvođač će imati veliki poticaj i kroz benefite koje Grad će dizati zajedno u sinergiji s Županijom jer bi Županija trebala dati jedan veći doprinos ovdje ove pasmine a da ne govorimo sa razine države, Vlade i resornih ministarstva.“– rekao je gradonačelnik Dumbović.

Ante Marić, privremeni pročelnik Upravnog odjela Grada Petrinje za gospodarstvo, poljoprivredu i imovinu, ovom prigodom je istaknuo:

„Ovo je 4. smotra banijske šare svinje i prva nakon što je pasmina priznata prošle godine. Mi smo naročito ponosni to je treća hrvatska autohtona pasmina mi smo godinama se borili za taj projekt on je rezultirao priznavanjem pasmine. Posao tu ne staje naš sljedeći posao je rad na selekciji na poboljšanju genetskih kvaliteta i rad na brendiranju proizvoda od ove svinje ona se već sada pokazala i proširila i na ostala područja u Hrvatskoj postoji veliki interes za uzgoj ove svinje praktično se ne može proizvesti ženskih uzgojno valjanih grla koliki je interes za nabavkom ove svinje. Ona je pokazala, to smo mi znali i prije, ali sada su se uvjerili i ostali karakteristike proizvodne koji su praktično na razini suvremenih svinja ali je zadržala kvalitetu izvornih tradicijskih svinja i ja bih rekao ima bolje karakteristike i od turopoljske svinje i od crne slavonske svinje.

Ovdje opet možemo vidjeti kvalitetne primjerke od odojaka, krmača, nerastova, nazimica i ove godine smo pokušali širiti izložbu i na ostale pasmine pa imamo jedan boks crne slavonske svinje kako bi postupno ova izložba postala izložba autohtonih pasmina svinja u Republici Hrvatskoj.

Grad Petrinja je ove godine dao dodatno obol, povećao je iznose poticaja za banijsku šaru tako za svako uzgojno valjano grlo daje 1.500 kuna po grlu što je uz državni poticaj ove godine značajan stimulans uzgajivačima banijske šare svinje da dodatno imaju jedan razlog polako prelaziti na tu pasminu.“ – zaključio je pročelnik Marić.

Posjetitelji i izlagači također su mogli uživati i u degustaciji domaćih kobasica ove autohtone pasmine jedinstvene za prostor Banovine.

Gospodarstvo

Tri modela za spas Croatia Airlinesa

Published

on

Dodao

Konzultanti, PBZ i DBV koji su angažirani na pronalaženju strateškog partnera i modela dokapitalizacije Croatia Airlinesa (CA) do kraja godine trebaju predložiti rješenje za spas hrvatske nacionalne aviokompanije, piše u utorak Večernji list.

Konzultanti trenutačno razrađuju tri modela, koji uključuju zračne luke, mirovinske fondove i ACI. Jedan od modela je, kažu za dnevnik dobro upućeni u rad savjetnika, da se stvori holding hrvatskih zračnih luka i Croatia Airlinesa. Drugo rješenje je da mirovinski fondovi preuzmu CA i zračne luke, a treća je mogućnost da mirovinci uz hrvatsku aviokompaniju preuzmu i ACI.

Pri tome bi u holding ušle sve zračne luke koje su u većinskom državnom vlasništvu – Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek, osim zagrebačkog aerodroma koji je pod koncesijom.

Tih šest zračnih luka uključeno je i u model s mirovincima. U njima država ima udjele od po 55 posto, a ostalo drže županije i jedinice lokalne samouprave.

CA je gubitaš koji je lani bio u minusu 82,9 milijuna kuna, a sve zračne luke, osim osječke, posluju s dobiti. Ukupna dobit tih pet zračnih luka koje su u plusu za 2018. iznosi 213,1 milijun kuna, a gubitak ZL Osijek bio je 266.900 kuna.

Sugovonici Večernjeg lista kažu da bi se s tim holdingom spojile kompanije koje se inače međusobno “hrane” jer CA čini dobar dio prometa tih aerodroma tijekom cijele godine, a pogotovo zimi.

Spajanje zračnih luka i CA, kažu upućeni, bilo bi i političko pitanje jer se u nekim gradovima protive toj ideji. Dobit zračnih luka je mamac i za mirovince da uz gubitašku nacionalnu aviokompaniju zauzvrat preuzmu i te zlatne koke i njima zajednički upravljaju, donosi Večernji list.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina kupila 10 posto zagrebačke burze

Published

on

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici.

Taj je vlasnički paket stoga vrijedan 7,64 milijuna kuna, a tvrtka Eunex C, u vlasništvu Malezijca Zong Xin Yeapa, ostala je vlasnik 9,99 posto dionica Zagrebačke burze, navodi dnevnik.

Zong Xin Yeap malezijski je poslovni čovjek koji se posljednjih godina bavi i kriptovalutama, a direktor njegove tvrtke u Hrvatskoj bio je Milan Horvat iz Fime Plus, koji je početkom ove godine napustio tu poziciju kako ne bi otežao proces dobivanja dozvole. On, naime, još nije drugostupanjski oslobođen optužbi za sudjelovanje u aferi Spice, pa je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), da je ostao direktor Eunexa C, mogla suspendirati proces.

Prema tadašnjem Zakonu o tržištu kapitala, regulator je morao odobriti stjecanje udjela u Zagrebačkoj burzi iznad 20 posto, a nakon što je Hanfa u kolovozu objavila da obustavlja postupak davanja odobrenja Eunexu C, Milan Horvat je rekao da je Eunex, ustvari, odustao od zahtjeva za stjecanje kvalificiranog udjela.

Kao razlog je naveo da su zahtjevi vezani uz dokumentaciju koje je Hanfa postavila bili takvi da bi za dovršetak svega toga trebalo mnogo vremena, možda i godinu dana, a u međuvremenu bi nekima od dokumenata istekao rok.

Horvat, koji je još u kontaktu s malezijskim investitorom, rekao je Jutarnjem listu rekao da je Eunex C odlučio prodati svoje dionice zbog toga što je promjenom zakona određeno da se prag za odobrenje stjecanja udjela u vlasništvu Zagrebačke burze spustio na 10 posto.

Fina se, kako piše Jutarnji list, na kupovinu dionica Zagrebačke burze odlučili kako bi potakli daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Ericsson Nikola Tesla proslavio 70. obljetnicu poslovanja

Published

on

Ericsson Nikola Tesla (ERNT) obilježio je u četvrtak 70 godina svog poslovanja, a tom je prigodom predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknula kako je ta kompanija već godinama pozitivan primjer hrvatskog gospodarstva.

“Možemo biti ponosni što imamo takvu kompaniju u sektoru koji je ključan za razvoj tehnologija”, istaknula je Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja 70. obljetnice poslovanja ERNT-a. Dodala je da takve kompanije podižu razinu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Kazala je i da treba pritom istaknuti stručnost i inovativnost njezinih zaposlenika. “Stručnjaci poput vas naša su snaga i konkurentska prednost i poticaj svima nama”, poručila je, dodavši da su znanje, izvrsnost, inovativnost i društvena odgovornost odlike te kompanije, a to je ono što Hrvatskoj treba.

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević

Predsjednica ERNT-a Gordana Kovačević navela je da je ta kompanija prva na listi domaćih izvoznika znanja. Njihovi stručnjaci, navela je, doprinose razvoju ICT-ja te tako promoviraju Hrvatsku i njezine ljude.

Podsjetila je da je kompanija u svojoj 70-godišnjoj povijesti prošla opsežno restrukturiranje na putu transformacije do kompanije znanja. “I to se putovanje nastavlja…”, izjavila je, kazavši i da je kompanija usmjerena na budućnost i otvaranje novih prilika, da stalno istražuje i razvija nova rješenja te se profilirala kao snažan razvojno-istraživački centar.

Kovačević je izrazila nadu da će predsjedanje Vijećem EU-a Hrvatskoj otvoriti nove prilike za istraživanje i razvoje te za jačanje konkurentnosti u ICT sektoru. 

Čestitajući ERNT-u na toj obljetnici, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat istaknuo je važnost ulaganja u istraživanje i razvoj. Iznio je podatak da je u zadnje tri godine u to područje u Hrvatskoj uloženo 9,8 milijardi kuna, pri čemu je u 2018. taj iznos dosegnuo 3,7 milijardi kuna, što je 18,7 posto više nego u godini ranije. U ovoj godini, procjenjuje, ulaganje u istraživanje i razvoj dosegnut će jedan posto BDP-a.

Od 1949. do danas

Kompanija Ericsson Nikola Tesla potječe iz nekadašnjeg poduzeća Nikola Tesla, osnovanog 31. listopada 1949. godine u Zagrebu. Tada je zapošljavala 113 radnika, a njeno prvo sjedište je bilo u maloj radionici u Palmotićevoj ulici. Početkom 1950-ih Tesla je preselio na sadašnju lokaciju u Krapinskoj ulici, nakon čega su stvoreni preduvjeti za prostorni i poslovni rast te početak serijske proizvodnje.

Odlučivši se za proizvodnju automatskih crossbar centrala, Tesla je još 1953. potpisala s Ericssonom licencni ugovor i time postao jedan od prvih Ericssonovih licencnih partnera u svijetu. Krajem pedesetih počinju i prvi izvozni poslovi kompanije i to za tadašnji SSSR. 

Tijekom svih godina postojanja kompanija je bila jedan od najvećih isporučitelja telekomunikacijskih rješenja u srednjoj i istočnoj Europi. 

Početkom 1990-tih godina započinju opsežne aktivnosti na pretvorbi i privatizaciji, dotada društvenog poduzeća. Naposljetku je Ericsson s Hrvatskim fondom za privatizaciju 1995. godine potpisao ugovor o kupnji 49,07 posto dionica Tesle i tako postao najveći pojedinačni vlasnik kompanije. 

Osnivačka skupština dioničkog društva Ericsson Nikola Tesla je održana 13. svibnja 1995. godine, a uz Ericssonov udio, mali dioničari stječu vlasništvo nad 49,98 posto kompanije dok 0,95 posto ostaje u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju. Ime kompanije spoj je imena dvaju velikana – Larsa Magnusa Ericssona, osnivača i prvog vlasnika Ericssona i Nikole Tesle, hrvatskog znanstvenika i izumitelja svjetskog glasa.

Kompanija se u zadnjih dvadesetak godina profilirala kao isporučitelj suvremenih ICT proizvoda, rješenja, softvera i usluga te ravnopravno s ostalim članovima Ericssona posluje u području suvremenih komunikacijskih tehnologija te sudjeluje u kreiranju svjetskih komunikacijskih trendova.

Ericsson Nikola Tesla dugo je već u vrhu domaće ICT industrije, danas zapošljava više od 3.200 uglavnom visokoobrazovanih zaposlenika, a njih više od 1.500 radi u najvećem domaćem razvojno-istraživačkom centru te kroz izvoz znanja kompanija zauzima prvo mjesto među hrvatskim izvoznicima. 

Procjenjuje se da je tijekom 70 godina kroz kompaniju prošlo više od 20 tisuća zaposlenika. 

Prema posljednjem financijskom izvješću, Ericsson Nikola Tesla u prvih je devet mjeseci ostvario 80,8 milijun kuna konsolidirane neto dobiti, što je rast od 29,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Prihodi od prodaje u prvih su devet mjeseci iznosili 1,25 milijardi kuna i porasli su 16 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 24,4 posto, usluge za Ericsson 60,6 posto, dok ostala izvozna tržišta sudjeluju s 15 posto.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije