Povezite se

Gospodarstvo

Dubrovnik: UNESCO-ova konferencija “Sinergija materijalne i nematerijalne baštine“

Objavljeno

-

Konferencija „Sinergija materijalne i nematerijalne baštine“, povodom dvije za Dubrovnik važne UNESCO-ove obljetnice – 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, održava se ovog petka na dubrovačkom sveučilištu.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu konferencije istaknuo je da Hrvatska, kao Mediteranska i srednjoeuropska država, posjeduje brojna i raznovrsna kulturna i prirodna dobra, a golema kulturna i  umjetnička tradicija svojim razmjerima i značenjem ima dimenzije nacionalne povijesti koja se može mjeriti i s mnogo većim zemljama nego što je Hrvatska.

“Dubrovnik u našoj povijesti ima svoje posebno mjesto i njegovi velikani. Grad je sa svojom političkom i kulturnom poviješću zauzeo privilegirano, gotovo mitsko mjesto, u hrvatskoj nacionalnoj tradiciji, a zlatnim je slovima upisan i na  kulturnoj karti svijeta”, naglasio je.

Podsjetivši da je Dubrovnik 1979. godine došao na Popis svjetske baštine te je prije deset godina Festa svetoga Vlaha upisana na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, Plenković je rekao kako to govori o univerzalnim i međunarodnim dimenzijama Dubrovnika. Istaknuo je i da se taj grad kroz svoju bogatu i raznoliku baštinu, kroz tisućljetno trajanje i povijesne mijene, uspješno očuvao do današnjih dana i postao vjerni svjedok minulih vremena. 

Plenković je naglasio i važnost Feste svetoga Vlaha koja kontinuirano traje od kraja 10. stoljeća i koja je zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike i vrsnoću izričaja. “Tako je čvrsto oblikovala lokalni i nacionalni kulturni pejzaž svestranim pojavnostima, povezujući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu prožimljujućom kršćanskom i duhovnom dimenzijom”, kazao je.

Istaknuo je kako je našoj zemlji bila posebna čast da smo od 2013. do 2017. godine bili članicom prestižnog Odbora za svjetsku baštinu rekavši da je to bila potvrda naše izvrsnosti na području zaštite prirodne i kulturne baštine te je svjedočila i o visokom ugledu koji uživamo u UNESCO-vim stručnim tijelima na području međunarodne kulturne suradnje.

Navevši kako je Hrvatska prva dala financijsku potporu Fondu za obnovu uništene baštine Malija najavio je i hrvatsku potporu UNESCO-vim naporima u obnovi Mosula u Iraku.

Plenković je rekao i da, u okviru Europske godine kulturne baštine, hrvatsko Povjerenstvo za UNESCO zajedno s UNESCO-m i EU priprema  europski forum mladih o baštini kojem je glavni cilj obrazovanje o svjetskoj baštini i umrežavanje za bolju zajedničku budućnost.

Osim premijera Plenkovića, uvodne govore održali su i ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, direktor za kulturu i urgentna stanja UNESCO-a Lazare Eloundou, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Konferencija, koja se održava u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske  i Grada Dubrovnika te suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Sveučilišta u Dubrovniku, ugostila je brojne UNESCO-ove strane i domaće stručnjake koji su govorili o temama kulturne baštine u opasnosti i poslijeratne obnove, održivog upravljanja i povijesne jezgre Dubrovnika – 40 godina poslije te o Festi svetoga Vlaha i provedbi Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Sudjelovali su govornici iz sjedišta UNESCO-a u Parizu, iz Poljske, Kolumbije, Jamajke i Hrvatske.

Gosti iz UNESCO-ove središnjice i povjerenstava iz više zemalja sudjelovat će u petak navečer na posebnom svečanom koncertu, kao i na Festi svetog Vlaha u Gradu, a obići će i stonske zidine te Konavle.  

Gospodarstvo

Ugovori o sufinanciranju EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 21 milijun kuna

Published

on

Dubrovnik - Ugovori o sufinanciranju projekata EU u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Devet ugovora o sufinanciranju EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, vrijedna gotovo 21 milijun kuna, uručili su u petak resorni ministri predstavnicima lokalne vlasti na svečanosti u dubrovačkoj Gradskoj vijećnici.

 Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić uručio je osam ugovora vrijednih 19,6 milijuna kuna, od kojih je najveći onaj za županijsku regionalnu agenciju DUNEA u vrijednosti 14,4 milijuna kuna.

 Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić uručio je 1,25 milijuna kuna vrijedan ugovor o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području dijela aglomeracije Malostonski zaljev u Općini Slivno na dionici Klek – Repić – Duboka, a koji su prethodno potpisali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktorica Odvodnje Slivno d.o.o. Ivana Mađor.
 Pavić je podsjetio da je Dubrovačko-neretvanska županija s 5,3 milijarde kuna izuzetno uspješna u povlačenju sredstava iz fondova EU, od čega 51 milijarda u mandatu aktualne Vlade.
 „To dovoljno govori koliko ova Vlada i svi skupa ulažemo dodatnu snagu kako bismo ugovaranje podigli na najvišu moguću mjeru. Danas posebno ističem 14,4 milijuna kuna našem regionalnom koordinatoru DUNEA-i, što je ključ daljnjeg razvoja ove županije. Gledamo i prema novoj financijskoj perspektivi i očekujemo nove prijedloge projekata gradova i općina“, rekao je Pavić.
 Ministar Ćorić istaknuo je kako će se ostvarenjem projekta u Općini Slivno izgraditi sustav odvodnje do granice s BiH, a s druge strane je potrebno dovršiti još 700 metara.
 „Područje odvodnje Općine Slivno i svih mjesta prema Neumu će se nakon desetljeća trajno riješiti. Općina je napravila neizmjerno velik napor za pripremu dokumentacije. Sjeverni dio županije učinio je puno na rješavanju sustava odvodnje i navodnjavanja“, dodao je Ćorić.
 Grad Dubrovnik dobio je sredstva za projekt „Re-Du“ – provedbu Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika (104 023,50 kuna) te za energetske obnove zgrada u OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda (230.200,97 kuna) te OŠ Ivana Gundulića (2.392.953,36 kuna). 

 Sredstva su dobili i Grad Opuzen (Izgradnja II. faze komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni u Opuzenu – 1.942.837,89 kuna), Općina Kula Norinska (Izgradnja parkinga pored OŠ Kula Norinska – 100.000 kuna), Općina Zažablje (Centar aktivnosti mladih u zajednici – 150.000 kuna), Općina Ston (Izgradnja vodovodnih i kanalizacijskih sustava – 300.000 kuna) te Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA (projekt „Znanjem do EU fondova“ – 14.439. 271,54 kuna).

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Na Zagreb VINOcom-u 300 izlagača

Published

on

Međunarodni festival vina i kulinarstva Zagreb VINOcom

Dvodnevni Međunarodni festival vina i kulinarstva 14. Zagreb VINOcom otvoren je u petak u hotelu Esplanade okupivši više od 300 izlagača, većinom vinare, proizvođače delicija, trgovce i kuhare iz Hrvatske i Europe, koji će do subote predvečer predstavljati svoje proizvode te pripremati vrhunska jela.

Uz kupljenu ulaznicu posjetiteljima se na 14. Zagreb VINOcomu nude mogućnosti kušanja raznih vrsta vina, ove godine više od 200, brojnih sireva, pršuta, kulena i slatkih delicija, a stručna i druga publika mogu poslušati i predavanja na desetak stručnih eno-gastro radionica.

“Zagreb VINOcom jedan je od najstarijih festivala u Hrvatskoj koji promovira vino, hranu i općenito kulturu stola. Drago nam je da se i ove godine odazvao velik broj vinara i drugih izlagača, a vjerujemo i da biti i dosta posjetitelja, čija ćemo očekivanja nadam se ispuniti kao i prethodnih godina”, kazao je na otvorenju osnivač i direktor festivala Ivan Dropuljić.

Naglasio je i zadovoljstvo što je ove godine zemlja-partner Slovačka, čija se tri vinara predstavljaju na festivalu, i s čijim se predstavnicima razgovara o promociji hrvatskih vina u toj zemlji.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević na otvorenju je istaknuo važnost takvih manifestacija za promociju vinarstva i vina, kulinarstva i dobre hrane, ocjenivši da je to dobro i za međunarodnu prepoznatljivost. 

“Vrhunska vina koja predstavlja VINOcom etablirana su na globalnim vinskim kartama, a naši vinari nose odličja najprestižnijih svjetskih natjecanja. Kao prostorno mala zemlja možemo biti ponosni na više od 120 autohtonih sorti vina i na mozaik od četiri vinske regije, od kojih svaka, Slavonija i hrvatsko Podunavlje, Dalmacija, Istra i središnja bregovita Hrvatska, ima svoje sortne i položajne specifičnosti”, kazao je Kovačević.

Poručio je i da trebamo biti ponosni na naše vinare, jer obogaćuju eno gastronomsku ponudu, stvaraju vrhunski turistički proizvod i daju izravan doprinos izvan sezonskoj ponudi i produženju turističke sezone.

“Vinarima moramo dati dodatni vjetar u leđa, posebice u marketingu i promociji, te se ‘obračunavati’ sa sivom ekonomijom i prekomjernim uvozom, ali i smanjiti administraciju i ubrzati procedure za dobivanje sredstava EU fondova i vinske omotnice”, smatra Kovačević.

Važnost VINOcom-a naglasio je i pomoćnik ministrice poljoprivrede Zdravko Tušek, dok je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić kazala da je to odlična uvertira u predstojeći Advent.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna – Cedevita najbolja među velikim tvrtkama

Published

on

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Zagreb, 21.11.2019 – Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je nagrade Zlatna kuna. Nagrade se dodjeljuju u osam kategorija – za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo. Na slici predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s dobitnicima.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije