Konferencija „Sinergija materijalne i nematerijalne baštine“, povodom dvije za Dubrovnik važne UNESCO-ove obljetnice – 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, održava se ovog petka na dubrovačkom sveučilištu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu konferencije istaknuo je da Hrvatska, kao Mediteranska i srednjoeuropska država, posjeduje brojna i raznovrsna kulturna i prirodna dobra, a golema kulturna i umjetnička tradicija svojim razmjerima i značenjem ima dimenzije nacionalne povijesti koja se može mjeriti i s mnogo većim zemljama nego što je Hrvatska.
“Dubrovnik u našoj povijesti ima svoje posebno mjesto i njegovi velikani. Grad je sa svojom političkom i kulturnom poviješću zauzeo privilegirano, gotovo mitsko mjesto, u hrvatskoj nacionalnoj tradiciji, a zlatnim je slovima upisan i na kulturnoj karti svijeta”, naglasio je.
Podsjetivši da je Dubrovnik 1979. godine došao na Popis svjetske baštine te je prije deset godina Festa svetoga Vlaha upisana na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, Plenković je rekao kako to govori o univerzalnim i međunarodnim dimenzijama Dubrovnika. Istaknuo je i da se taj grad kroz svoju bogatu i raznoliku baštinu, kroz tisućljetno trajanje i povijesne mijene, uspješno očuvao do današnjih dana i postao vjerni svjedok minulih vremena.
Plenković je naglasio i važnost Feste svetoga Vlaha koja kontinuirano traje od kraja 10. stoljeća i koja je zadržala svoje tradicionalne i prepoznatljive odlike i vrsnoću izričaja. “Tako je čvrsto oblikovala lokalni i nacionalni kulturni pejzaž svestranim pojavnostima, povezujući materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu prožimljujućom kršćanskom i duhovnom dimenzijom”, kazao je.
Istaknuo je kako je našoj zemlji bila posebna čast da smo od 2013. do 2017. godine bili članicom prestižnog Odbora za svjetsku baštinu rekavši da je to bila potvrda naše izvrsnosti na području zaštite prirodne i kulturne baštine te je svjedočila i o visokom ugledu koji uživamo u UNESCO-vim stručnim tijelima na području međunarodne kulturne suradnje.
Navevši kako je Hrvatska prva dala financijsku potporu Fondu za obnovu uništene baštine Malija najavio je i hrvatsku potporu UNESCO-vim naporima u obnovi Mosula u Iraku.
Plenković je rekao i da, u okviru Europske godine kulturne baštine, hrvatsko Povjerenstvo za UNESCO zajedno s UNESCO-m i EU priprema europski forum mladih o baštini kojem je glavni cilj obrazovanje o svjetskoj baštini i umrežavanje za bolju zajedničku budućnost.
Osim premijera Plenkovića, uvodne govore održali su i ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek, direktor za kulturu i urgentna stanja UNESCO-a Lazare Eloundou, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić te gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.
Konferencija, koja se održava u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Dubrovnika te suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije i Sveučilišta u Dubrovniku, ugostila je brojne UNESCO-ove strane i domaće stručnjake koji su govorili o temama kulturne baštine u opasnosti i poslijeratne obnove, održivog upravljanja i povijesne jezgre Dubrovnika – 40 godina poslije te o Festi svetoga Vlaha i provedbi Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Sudjelovali su govornici iz sjedišta UNESCO-a u Parizu, iz Poljske, Kolumbije, Jamajke i Hrvatske.
Gosti iz UNESCO-ove središnjice i povjerenstava iz više zemalja sudjelovat će u petak navečer na posebnom svečanom koncertu, kao i na Festi svetog Vlaha u Gradu, a obići će i stonske zidine te Konavle.