Povezite se

EU

Dubravka Šuica će primati plaću od 110.000 kuna mjesečno

Objavljeno

-

HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka Šuica službena jekandidatkinja za povjerenicu Europske komisije te je već obavila i razgovor s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, prenosi Dnevnik.hr.

Još uvijek se ne zna koji će resor Šuica dobiti, razgovori sa šeficom Komisije o tome su počeli. Ono što se zna da sve članice lobiraju da dobiju one važnije gospodarske, financijske, energetske te će biti zanimljivo kako će u cijeloj toj priči proći Hrvatska.

Šezdesetdvogodišnja Dubrovkinja političku karijeru započela je u rodnom gradu. Kao profesorica engleskog i njemačkog jezika radila je u obrazovnim ustanovama. Godine 2001. postaje gradonačelnica Dubrovnika i na toj je dužnosti provela sljedećih osam godina, odnosno dva mandata. Krajem 2017. godine izjavila je kako joj je najdraže bilo voditi grad. “To je bila izvršna funkcija i bilo je najteže, ali najdraže”, kazala je tada.

Politički put nastavlja nekoliko godina poslije u Europskom parlamentu, u tri je navrata osvojila mjesto zastupnice. Članica je niza odbora. “Zaista je to jedan vrlo heterogen posao, nema radnog vremena”, izjavila je prošle godine.

Nakon izbora ove godine postala je i potpredsjednica kluba zastupnika Europskih pučana, HDZ-ove europske političke grupacije. A sada bi trebala doći na mjesto povjerenice Europske komisije.

Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova za Šuicu ima samo riječi hvale. “Ima najveće iskustvo, ima upravo taj legitimitet, tri puta je birana, osoba s takvim iskustvom, s takvim životopisom i briljatnom karijerom ima podršku”, kazao je ministar. Sa stranačkim liderima uvijek je bila u dobrim odnosima.

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić smatra da je Šuica dobar kandidat. Sljedećih pet godina šefica će joj biti nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen s kojom je već razgovarala.

Šuica će kao članica njezine vlade, odnosno kao europska povjerenica na godinu zarađivati više od milijun i 300 tisuća kuna neto, odnosno više od 110 tisuća kuna na mjesec, piše Dnevnik.hr.

EU

Orban: Mađarska je naučila da se ne mora svidjeti “umornoj briselskoj eliti”

Published

on

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u nedjelju u obraćanju naciji kako je Budimpešta naučila da se ne mora svidjeti “umornoj briselskoj eliti”, ističući da je Mađarska budućnost Europe.

“U posljednjih deset godina naučili smo da Europa nije u Bruxellesu”, rekao je premijer, a prenijela mađarska novinska agencija MTI. “Europa smo mi i mi se ne moramo svidjeti umornoj briselskoj eliti… U prošlosti smo mislili da je Europa naša budućnost ali danas znamo da smo mi budućnost Europe”.

Orban je već dulje vrijeme u sukobu s Bruxellesom, te napada i EU i Europsku pučku stranku (EPP) u kojoj je njegova stranka Fidesz suspendirana.

“Imamo problema s EU i ti problemi proizlaze iz različitog pristupa kako izgraditi Europu”, rekao je Orban na konferenciji europske krajnje desnice početkom veljače u Rimu. 

Europski parlament je ove godine kritizirao Mađarsku zbog nazadovanja pravne države u toj zemlji.

Orbanova stranka Fidesz je od ožujka 2019. suspendirana u Europskoj pučkoj stranci (EPP). Ove godine suspenzija je produljena.

Orban je u nedjelju također izrazio zadovoljstvo što je Mađarska našla “zajedničke temelje” sa susjednim zemljama, Hrvatskom, Slovačkom, Slovenijom i Srbijom i u poziciji je s njima ući u širu suradnju i stvarati saveze.

“Povijest je ponovno dala narodima središnje Europe šansu da izgrade novi savez utemeljen na njihovim vlastitim nacionalnim interesima, koji bi nam omogućio da se branimo od prijetnji i s istoka i sa zapada”, kazao je mađarski šef vlade.

On je istaknuo da činjenice pokazuju da posljednja dekada predstavlja najuspješnijih deset godina u posljednjih sto godina mađarske povijesti.

“Naša zemlja zna da Mađarska dolazi prva”, kazao je Orban.

Rekao je i da su “prava nasilnih kriminalaca postala važnija donositeljima odluka od prava građana koji poštuju zakon”.

“Oni su spremni braniti počinitelje umjesto žrtava”, kazao je. “Taj opasni fenomen je sada stigao i od Mađarske i mi smo u ozbiljnim raspravama i međunarodnim sporovima”.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković vjeruje da će vladine i europske politike okrenuti demografske trendove

Published

on

Dodao

Hrvatski premijer Andrej Plenković u nedjelju je pri susretu s Hrvatima u Muenchenu izrazio uvjerenje da će kombinacija europskih i vladinih politika promijeniti demografske trendove i smanjiti iseljavanje iz Hrvatske.

Hrvatska od ulaska u EU 2013. bilježi pojačano iseljavanje stanovništva, uključujući u Njemačku.

Plenković je s iseljenim Hrvatima bio na misi u Muenchenu gdje je u subotu i nedjelju sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti.

“Negativni prirodni priraštaj ima pola zemalja EU-a, a kada se to u zemljama srednje i istočne Europe pomiješa s mogućnošću slobode kretanja onda se to osjeti”, izjavio je premijer novinarima.

Dodao je da kohezijska politika EU-a mora državama poput Hrvatske omogućiti da ulove korak s razvijenijim članicama.

“Nacionalna demografska politika, stambena politika, politika poreznog rasterećenja, otvaranja prema mladima… mi ćemo s njima nastaviti i vjerujemo da će to sve skupa promijeniti trendove”, istaknuo je.

Obećao je da će se njegova vlada nastaviti boriti protiv korupcije, koju Hrvati ističu kao jedan od razloga za iseljavanje u inozemstvo.

“Dosta toga se napravilo, ali uvijek postoje određeni slučajevi koji daju opću percepciju koja nekada kod hrvatskih građana često i s pravom ostavlja dojam da ta borba protiv korupcije mora biti snažnija”, smatra Plenković

“To će biti naša važna zadaća i u idućem mandatu”, dodao je premijer i predsjednik HDZ-a kojega ove godine čekaju stranački i parlamentarni izbori.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković brani vladavinu prava kao temelj “Europe koja štiti”

Published

on

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.  

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije