Državni tajnik Tugomir Majdak o hrvatskoj poljoprivredi nakon preuzimanja predsjedanja Vijećem EU

Svjedoci smo brojnih zbivanja preuzimanjem Hrvatske predsjedanjem Vijećem EU, no mnogi još uvijek nisu dovoljno upoznati što to u stvari znači za našu zemlju, poglavito što će to značiti za hrvatsku poljoprivredu. O tome je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak dao intervju Jutarnjem listu.

Od našeg screeninga 2005. godine u radnoj sam komunikaciji sa administracijom EU. Kao glasnogovornik našeg ministarstva nastupao sam na sastancima Posebnog odbora za poljoprivredu, sudjelovao na sastancima Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) iznoseći hrvatska stajališta. Na razini Ministarstva poljoprivrede četiri godine vodim kolegij EU u okviru kojeg se odobravaju naša stajališta za radne skupine  i odbore Komisije i Vijeća. U 2019. godini vodio sam brojne bilateralne sastanke te sudjelovao na stručnim skupovima, kaže državni tajnik Tugomir Majdak.

Na upit što drži kao prioritet za razvoj hrvatske poljoprivrede kako bi se što bolje iskoristila prigoda      kao domaćina predsjedanja Majdak kaže:

„Nastavak pregovora i dogovor oko prijedloga Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), ovisno da li će biti postignut dogovor o višegodišnjem financijskom okviru, kao i prijelazna uredba, kako bi se ostvario kontinuitet u provedbi i plaćanjima potpora poljoprivrednicima u slučaju kašnjenja u usvajanju paketa ZPP-a. OPG-ovi, mladi poljoprivrednici i demografija, inovacije u poljoprivredi, razvoj biogospodarstva te rasprava o okviru za provedbu Zelenog sporazuma („Green deal“) nezaobilazne su teme našeg presjedanja“, kaže Majdak.

Na konstataciju da je premijer Andrej Plenković primio Janusa Wojciechowskog, povjerenika EK za poljoprivredu kojom prilikom su se složili da je veliki značaj na OPG-ovima, Majdak je pojasnio:

„ Negativan trend gašenja poljoprivrednih gospodarstava, a prije svega OPG-ova, na razini EU i RH nameće potrebu posebne pozornosti prema ovom organizacijskom obliku. Novi ZPP aaaomogućuje zemljama članicama pa tako i Hrvatskoj da u budućem Strateškom planu definiraju kvalitetne kriterije kako bi OPG-ovi dobili šansu bržeg razvoja, kroz povećanje njihove konkurentnosti ai produktivnosti“.

Da li Hrvatska može očekivati veće financijske potpore od EU s čim bi mogla postati konkurentnija na tržištu Majdak objašnjava na ovaj način:

Pred nama je izvor definiranja onih intervencija, prije svega u strateškim sektorima, koji će generirati rast i razvoj te neophodna radna mjesta vezana prije svega za proizvodnju. S pristupom da kroz Strateški plan posebno ciljamo na ulaganja i sredstva namijenjena za modernizaciju a i razvoj poljoprivrede u odnosu na pojedine mjere koje smo do sada provodili, poput onih u području lokalne infrastrukture, vjerujem kako možemo u konačnici ostvariti više sredstava za poljoprivredne projekte nego do sada, dakle pametnije programirati.

Što je na sve to rekao povjerenik Wojciechowski ?

Povjerenik Wojciechowski je posebno naglasio da će se založiti da Kohezijski fond preuzme ulogu financiranja infrastrukturnih projekata u ruralnom području u većoj mjeri nego do sada, dakle povjerenik ne podržava financiranje EU sredstvima onih projekata koji predstavljaju „likvidaciju“ poljoprivredne proizvodnje.

Državni tajnik Tugomir Majdak izložio je i svoje viđenje o tome u što bi smo trebali više, nego do sada  ulagati…

Mladi poljoprivrednici bili bi puno uspješniji u svojim projektima, te njima planiramo dati prostor i u buduće, a predložit ćemo i neke bolje kriterije za njih. Hrvatska želi napraviti iskorak u budućoj provedbi eko-shema, uz nužan naglasak na ekološki proizvod kao rezultat proizvodnje. Novi povjerenik podržava naše opredjeljenje. Infrastrukturne projekte u poljoprivrednoj proizvodnji planiramo vezati uz održive modele poslovnog udruživanja poljoprivrednika u proizvođačke organizacije a svakako treba nastaviti sa projektima navodnjavanja.

Na upit gdje je u stvari naša prilika u „Zelenim ambicijama“ koje podupire ZPP a mnogi se protiv toga bune, Majdak kaže:

Na prvi pogled Zeleni sporazum kod mnogih izaziva asocijacije na povećane zahtjeve u poljoprivrednoj proizvodnji, ali držim da on pruža veliku mogućnost za razvoj manjih ekonomija, prije svega kroz buduće investicije u ovom području. Moguće je generirati snažniji inovativni zahvat i pojačani dohodak u poljoprivredi, kompenzaciju prihoda, pogotovo u stočarskoj proizvodnji, gdje je potrebno osmisliti dodatne intervencije.

Izrada nove Strategije razvoja agrara ?

Strategija će pružiti okvir za povećanje konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i produktivnosti njihove proizvodnje, uz povećanje obujma primarne poljoprivredne proizvodnje, a time i rast i razvoj prerađivačke industrije. Strategija daje i odgovor na koji način isplativije plasirati hrvatske poljoprivredne proizvode na tržišta. Cilj je svakako i povećanje izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Kako se planira riješiti problem sa novim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu na koji se žale i „veliki i mali“?

Zakon je trenutno u provedbi, a u pripremi su određene izmjene kako bi provedba bila uspješnija na terenu. Ciljevi će i dalje biti usmjereni prema razvoju stočarske proizvodnje, mladim i domicilnim OPG-ovcima, dosadašnjim posjednicima koji uspješno ostvaruju gospodarski program, te očuvanju plodnosti i okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta.

Što je za vas oranje? Kakvi su Hrvati orači u svjetskoj konkurenciji? Pitamo vas to jer ste bili predsjednik Svjetske oračke organizacije (WPO) od 2012. do 2015. godine…

Za agronoma je poljoprivreda poziv, a meni oranje predstavlja i izazov kako prikazom znanja i vještina poljoprivrednika poboljšati produktivnost proizvodnje te uredno obraditi polja. Hrvatski orači nalaze se u „zlatnoj sredini“ najboljih svjetskih orača, što treba pohvaliti.

Nacionalno/Jutarnji list/Zlatko Šimić