Hina

Potezom pera ministra financija u Hrvatskoj je izbrisano gotovo milijardu i pol dugova za nešto više od 150 tisuća građana.

Vladinu odredbu u djelo su provodile jedinice lokalne samouprave, očigledno bez jasnih smjernica. Tako su u Zagrebu otpisani dugovi svima, pa i bogatašima, dok je u Splitu pravo na otpis dobila samo 21 osoba. Za razliku od Zagreba, u općini Podstrana kraj Splita repova nema. Oprošteno je oko 112 tisuća kuna u 84 ovrhe – redom građanima kojima je pomoć potrebna.

“Znamo imenima i prezimenima koji su to ljudi. Mi smo vidjeli da to ima smisla i mi smo to proveli. Nismo imali nikakvih prigovora i nismo uočili, recimo čitao sam kroz medije neka zvučna imena, dakle, mi u Podstrani nismo primijetili da je netko zvučan, da je dobrog stanja da je bio na tom spisku”, ističe Mladen Bartulović, gradonačelnik Podstrane.

Prema podacima Porezne uprave na razini Hrvatske ovom mjerom je obuhvaćeno oko 150.000 Hrvata, a oprošteno je ukupno oko milijardu i 330 milijuna kuna duga.

No, da socijalna mjera za pomoć blokiranima nije zaživjela ravnopravno dokazuje i nelogična geografska raspodjela.

Zagreb je dugove otpisao automatizmom pa je gotovo 30 tisuća građana dobilo oprost od ukupno 250 milijuna kuna. S druge strane, u cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji mjerom je obuhvaćeno nešto više od 12 tisuća građana. U gradu Splitu, gdje se trebao podnijeti zahtjev, oprost duga dobio je tek 21 građanin.

Takav nesrazmjer državna tajnica u ministarstvu uprave objašnjava ovako:

“Vi znate da je i pitanje samog registra tvrtki koje se nalaze na nekom području, a djeluju na drugom području pa je naravno i tu sigurno pitanje realnosti stvarnog troška je li on nastao u nekoj maloj općini, velikom gradu”, kaže Josipa Rimac. No, Rimac zaboravlja da se ne radi o broju dugovanja nego broju dužnika i to najviše prema tvrtkama kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Zakon je socijalna mjera, ali za pravedniju provedbu potreban je imovinski cenzus.

“Vlada to nije mogla napravit zato šta je to neprovedivo. To bi trebalo dvije godine, tri da se provede”, ističe Bandić.

No, ako Porezna uprava ima uvid i u porezne kartice i u blokirane račune, nije jasno zašto za povezivanje dva popisa trebaju godine, piše RTL.