Povezite se

Kultura

Društvo redatelja: HRT na javnom pozivu odbio čak 34 hrvatska filma

Objavljeno

-

Društvo hrvatskih filmskih redatelja upozorilo je u petak kako Hrvatska radiotelevizija (HRT) zanemaruje svoje zakonske obveze u vezi hrvatskih filmova, a na svom zadnjem javnom pozivu odbila je njih čak 34, koji su dosad prikazani na 353 festivala i ovjenčani s čak 86 nagrada.

Kako bi se skrenula pozornost na to da “HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji”, na društvenim mrežama se u petak pokreće kampanja “Meni se to gleda, HRT ne da!”.

Inicijativa je potaknuta nakon odluke HRT-a da na javnom pozivu za dokumentarne filmove i serije/serijale – otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), odbije filmove različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja i to, ističu redatelji u priopćenju, “uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da ‘produbljuje jugočetničku naraciju’ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat”.

Kažu kako su među onima “koji ne mogu ne mogu biti prikazani na HRT i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu” dobitnici važnih nagrada, poput Doc Alliance (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka).”

Redatelji pozivanju na kampanju: Meni se to gleda, HRT ne da!

“Kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima ne preostaje ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči:  Meni se to gleda, HRT ne da!”, poručuju redatelji.

Pozivaju javnost da im se pridruži u zahtjevima da se HRT počne pridržavati zakona i ugovora s Vladom Republike Hrvatske, kao i da sva kršenja istih budu sankcionirana.

“Inzistiramo da osobe odgovorne za rezultate spornog javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost”, istaknuli su.

HRT pozivaju da što prije objavi novi javni poziv pridržavajući se temeljnog Zakona o HRT-u i njihova ugovora s Vladom RH, što sada nije slučaj jer “ne nabavlja, ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove”.

Slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma smatraju zadnjom u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT-a donijelo na štetu dokumentarnog filma i cjelokupne audiovizualne zajednice, te se pitaju po čemu to točno HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa.

Kultura

Predsjednica Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju RH

Published

on

Oko 2.500 najmlađih čuvara hrvatske tradicijske baštine, sudionika Dječjih Vinkovačkih jeseni, prošetalo je u nedjelju Vinkovcima, što je promatrao velik broj posjetitelja, među kojima i predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović, koja je Vinkovačkim jesenima dodijelila Povelju Republike Hrvatske.

U sklopu 54. Vinkovačkih jeseni, koje se u Vinkovcima održavaju od 13. do 22. rujna, ulicama i trgovima toga slavonskog grada prošla su djeca iz folklornih skupina iz Hrvatske, BiH i Srbije koja njeguju izvorni hrvatski folklor.

Prije početka svečanog mimohoda, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i i visoka pokroviteljica manifestacije uručila je vinkovačkom gradonačelniku i predsjedniku Organizacijskog odbora 54. Vinkovačkih jeseni Povelju Republike Hrvatske.

“Zahvalna sam svima koji čuvaju ovu tradiciju, posebice Organizacijskom odboru Vinkovačkih jeseni i zato s posebnom čašću Vinkovačkim jesenima predajem Povelju Republike Hrvatske za očuvanje hrvatske tradicijske, kulture i narodnog bogatstva”, istaknula je Grabar-Kitarović ukazavši na potrebu očuvanja tradicijske baštine.

Gradonačelnik Ivan Bosančić posebice se zahvalio članovima brojnih KUD-ova i folklornih skupina koje dolaze na Vinkovačke jeseni, a bez čijeg angažmana i ljubavi prema folkloru i tradiciji, te manifestacije ne bi niti bilo.

“Hvala vam svima što sudjeluje u organizaciji Vinkovačkih jeseni i što se kroz ovih 54 godine Vinkovcima podarili najznačajniju manifestaciju tradicijske kulture u Hrvatskoj”, rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić koji je zjedno s predsjednicom Grabar-Kitarović mimohod promatra iz svečane lože zajedno s ministrom državne imovine Mariom Banožićem, vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem i predsjednikom Gradskog vijeća Vinkovaca Mladenom Karlićem.

Ulicama i trgovima Vinkovaca, od gradske tržnice do velikog šatora na Trgu Vinkovačkih jeseni, u pjesmi i plesu prošlo je oko 2.500 najmlađih članova iz 62 KUD-a i folklorne skupine iz cijele Hrvatske te BiH i Srbije, prikazavši običaje i pjesme kraja iz kojeg dolaze. 

Tijekom boravka u Vinkovcima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitrović susrest će se i s članovima Hrvatske udruge roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Grada Vinkovaca.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Petrinja: Izložba ratnih fotografija Borisa Savića

Published

on

U sklopu Dana sjećanja „1991.“ na sve poginule, nestale umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve Grada Petrinje u Domovinskom ratu u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta Hrvatskog doma danas je otvorena izložba ratnog fotoreportera Borisa Savića.

Izložbu je posjetio i gradonačelnik grada Petrinje Darinko Dumbović koji je tom prigodom kazao:

„U danima sjećanja ove sve fotografije prije svega podsjećaju na sam rat, podsjećaju ustvari na ljude koji su proživjeli ono najteže, a to su te ljudske sudbine i tragedije u Domovinskom ratu. Kad pogledam na svakoj ovoj slici većinu ljudi poznaješ, većinu hrabrih hrvatskih branitelja i svi oni koji su prošli muku Domovinskog rata. Nažalost mnogih nema među nama, ali ostanu uvijek ta velika sjećanja i kada se kroz ova sjećanja gledajući fotografije možemo svih ne samo prisjetiti se, nego prije svega trebamo svima zahvaliti.

Postoje ljudi koji ostavljaju povijest s tom fotografijom poput g. Savića danas ovdje. Postoje i mnoge udruge koje su proistekle iz Domovinskog rata te koje se brinu i skrbe da Dani sjećanja imaju svoju priču od početka do kraja i da se kroz sve one događaje prisjetimo da uvijek ostane trag u našoj podsvijesti kako buduće generacije ne bi ovo proživjele. Iz ovih slika se može jako puno naučiti i vidjeti. Zahvaljujem se Hrvatskom domu kao današnjem domaćinu kroz ove dane da se ima što pokazati kroz samu sliku.

Obično ostane priča, ostane govor, ostane neki tonski zapis, ali ovo je nešto posebno gdje se mi svi koji smo prošli kroz rat i prošli te fleševe koji se javljaju i kad treba i kad ne treba, ali to je uvijek sastavni dio života i uvijek će ostati bar za ovu generaciju koja je proživjela rat jer to ne možemo izblijediti nikada i da one generacije koje dolaze da znaju koja je cijena plaćena i da smo se vratili u devastirani i uništeni grad.“ – kazao je gradonačelnik.

Ratni fotoreporter, Boris Savić rekao je nešto više o izložbi ratnih fotografija:

„Zahvaljujem se gradonačelniku i svim građanima Petrinje da se ovo izloži negdje je li na kraju krajeva Petrinjci su ostali bez kuće, bez grada svog tijekom četiri godine za njih Dani sjećanja nisu neki trenutni event nego trenutno što im je ostalo u sjećanju i da se čisto izvizualizira kako je to izgledalo tih dana i da im tu pomogne ova izložba. Bilo je vrlo napeto, novinarski vrlo izazovno, fotoreporterski na sam vrhunac nečijeg posla. Pričali smo maloprije o tome, to je jedan opus koji je trajao tri- četiri mjeseca pa je onda bilo nekoliko godina se sve svodilo na komunikaciju sa UNPROFOROM i onda naravno Oluja. Ovdje se može vidjeti kako je to izgledalo u daljnjim trenucima. Neki izbor nije vezan za uz neke posebne događaje nego su izvučene fotografije iz samog konteksta tako da nijedna ne predstavlja neku vezanu priču nego je događaj za sebe. Svaki taj događaj mogao bi se upotpuniti s još nekih 10 do 15 slika. Petrinja za razliku od nekih sredina to cijeni, poštuje i drži do toga što je jako bitno tako da jedna komunikacija postoji već neko vrijeme prvenstveno zahvaljujući senzibilitetu gradonačelnika.“ – rekao je Savić.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Predsjednica: U Trci na prstenac ogleda se viteštvo i ponos hrvatskog čovjeka Istre

Published

on

U Trci na prstenac ogleda se viteštvo i ponos hrvatskog čovjeka Istre, istaknula je u nedjelju predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u Barbanu gdje se održava tradicionalna, 44. Trka na prstenac kojoj su nazočili brojni gosti i uzvanici iz hrvatskoga političkog i gospodarskog života.

“U toj se manifestaciji ogleda mirnoća, disciplina, snaga i odlučnost, u nju se ogleda Istra. Upravo Istra po mnogočemu spada među hrvatske krajeve koje su najbliži Hrvatskoj koju želim – a to je Hrvatska u kojoj se dobro i lijepo živi, Hrvatska po mjeri svakog čovjeka”, kazala je predsjednica. Radišnost hrvatskog čovjeka Istre pokazuje, kako je rekla “da se može, da postoji lijek za očajavanje i iseljavanje, da je bolja i bogatija Hrvatska bliže no što se misli, na žalost onih koji nas sustavno uvjeravaju u suprotno”.

 Istaknuvši kako je Istra županija kojoj se mora odati priznanje na ustrajnosti za što većom decentralizacijom i preuzimanjem više odgovornosti za vlastiti razvoj, Grabar- Kitarović je rekla kako su razvoj brenda istre te njegovo povezivanje s autohtonim domaćim proizvođačima te jasna vizija turizma s većom dodanom vrijednošću, rezultati upornog rada i upornosti hrvatskog čovjek Istre.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Trka sjajan primjer velike kulturne baštine Istre i Hrvatske, čestitao je svima koji su oživjeli tu lijepu tradiciju i na taj način evociraju viteštvo, junaštvo i veliku spremnost konjanika i sportaša. 

O značaju te manifestacije za barbanski kraj ali i za cijelu Istru, govorili su obnašatelj dužnosti istarskog župana Fabrizio Radin te načelnik općine Barban Dalibor Paus pohvalivši se kako Trka na prstenac  svake godine privlači sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja.  

Inače, Viteška igra “Trka na prstenac” spominje se u najstarijem sačuvanom zapisu iz 1696. a istarski gradić Barban obnovio ju je 1976. i od tada se održava svake godine, treće nedjelje u kolovozu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr