Povezite se

Kultura

Društvo redatelja: HRT na javnom pozivu odbio čak 34 hrvatska filma

Objavljeno

-

Društvo hrvatskih filmskih redatelja upozorilo je u petak kako Hrvatska radiotelevizija (HRT) zanemaruje svoje zakonske obveze u vezi hrvatskih filmova, a na svom zadnjem javnom pozivu odbila je njih čak 34, koji su dosad prikazani na 353 festivala i ovjenčani s čak 86 nagrada.

Kako bi se skrenula pozornost na to da “HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji”, na društvenim mrežama se u petak pokreće kampanja “Meni se to gleda, HRT ne da!”.

Inicijativa je potaknuta nakon odluke HRT-a da na javnom pozivu za dokumentarne filmove i serije/serijale – otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), odbije filmove različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja i to, ističu redatelji u priopćenju, “uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da ‘produbljuje jugočetničku naraciju’ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat”.

Kažu kako su među onima “koji ne mogu ne mogu biti prikazani na HRT i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu” dobitnici važnih nagrada, poput Doc Alliance (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka).”

Redatelji pozivanju na kampanju: Meni se to gleda, HRT ne da!

“Kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima ne preostaje ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči:  Meni se to gleda, HRT ne da!”, poručuju redatelji.

Pozivaju javnost da im se pridruži u zahtjevima da se HRT počne pridržavati zakona i ugovora s Vladom Republike Hrvatske, kao i da sva kršenja istih budu sankcionirana.

“Inzistiramo da osobe odgovorne za rezultate spornog javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost”, istaknuli su.

HRT pozivaju da što prije objavi novi javni poziv pridržavajući se temeljnog Zakona o HRT-u i njihova ugovora s Vladom RH, što sada nije slučaj jer “ne nabavlja, ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove”.

Slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma smatraju zadnjom u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT-a donijelo na štetu dokumentarnog filma i cjelokupne audiovizualne zajednice, te se pitaju po čemu to točno HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa.

Kultura

Izložba o agresiji na Osijek otvorena u Budimpešti

Published

on

Zastupnik u Hrvatskom saboru Robert Jankovicz/Izvor: Nacionalno

Svečanim programom u Hrvatskom centru u Budimpešti -HOŠIG u utorak 15. listopada 2019.  otvorena je multimedijska izložba OSIJEK NA UDARU BRUTALNE AGRESIJE, koja je započela intoniranjem mađarske i hrvatske državne himne i odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, civilnim žrtvama i prvom hrvatskom predsjedniku.

Svečanosti otvorenja nazočili su Veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj Mladen Andrlić, suradnica u Veleposlanstvu opumomoćena ministrica Vesna Njikoš Pečkaj , savjetnica Veleposlanika Maja Rosenzweig Bajić, prva tajnica Veleposlanika  Marina Sikora, zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Robert  Jankovics,  glasnogovornik  Hrvatske narodosne zajednice u Mađarskom parlamentu Jozo Solga, voditelj Narodnosnog  glavnog odjela pri Uredu premijera Mađarske Richárd Tircsi i drugi uzvanici.

????????????????????????????????????

Ravnateljica Hrvatske osnovne škole i gimnazije HOŠIG u Budimpešti Ana Gojtan nakon pozdravljanja uzvanika naglasila je da ” ponošću i zahvalnošću prisjećamo se slavnih dana koji su Hrvatskoj donijeli toliko priželjkivanu slobodu i trajni mir. Danas kada tu slobodu uživamo mogla bi se opisati slijedećim citatom:Sloboda je poput sunca, snažnije i bolje od nje nije ništa na svijetu.Neka ovo bude poruka svima nama, prvenstveno mladim naraštajima jer danas se prisjećamo svih onih hrabrih ljudi, muškaraca i žena koji nisu oklijevali braniti svoj dom i Domovinu, koji su nam postali uzorima. Ovdje u HOŠIG-u pratimo uzore i želimo odgajati uzore, mlade koji će imati konkurentno suvremeno znanje, koji će očuvati hrvatsku identitet, koji će biti podjednako opredjeljeni mađarskom i hrvatskom narodu i čiju osobnost obogaćuje dvojna kultura, koju prenose na svom trajnom životnom putu”.

Potom je uslijedila projekcija  dokumentarnog filma o ratnom stradanju hrvatskog grada Osijeka, koji je izazvao buru emocija nazočnih.

 Autor izložbe predsjednik Heroja Osijeka bojnik Zlatko Dernaj  istaknuo je da „Izložba šalje jasno artikulirane poruke o apsurdnosti i strahotama rata, educira o razarajućim posljedicama i ukazuje na važnost  održavanja mira i izgradnje mirne budućnosti za sve građane. Nadam se da će ova izložba potaknuti mladu generaciju učenika ove elitne škole na poštovanje žrtve hrvatskih branitelja i građana u pravednoj borbi za očuvanje nacionalnog identiteta i pobjedničke povijesti hrvatskog naroda“.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Robert  Janković  rekao je: „Mađari koji žive u Hrvatskoj i Hrvati koji živite ovdje u Mađarskoj,  mi smo veliki prijatelji, imamo zajedničku povijest i da su nas strašni događaji i ’56. i ’91. vezali za vjeke vjekova i da je to možda najbolja stvar koja se ovakvih  groznih događaja mogla dogoditi. Ja se nadam, kao što je gospodin bojnik rekao, da će ovo poslužiti svima nama koji smo ovdje, ali i svima onima koji će ovu izložbu pogledati u Pečuhu i drugdje da budemo dovoljno pametni i mudri da se ovakvi događaji više nikada ne ponove“.

Uslijedio je prigodni kulturno umjetnički program, pjesmu Ivana Tolja „Palim svijeću“ recitirala je učenica  gimnazije Maja Šindik, a folkolrne skupina gimnazije „Tamburica“ izvela je plesnu koreografiju na pjesmu Miroslava  Škore „Vrijedilo je“.

Veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić u obraćanju nazočnim istaknuo je „da je ovo važan, pametan i dobro pripremljen događaj. Zahvaljujem se Osječanima ne samo za ’91. i dalje, kao i za ovo što danas nose po svijetu, što su se sjetili Mađarske,  Hrvatica i Hrvata u Mađarskoj. Hvala Vam lijepo, izložba je definitivno danas otvorena, a sada i svečano“.   

Svečanost otvorenja izložbe  zaključena je prigodnom podjelom poklona  domaćinima od strane predsjednika Heroja Osijeka i zajedničkim fotografiranjem uzvanika, gostiju i učenika škole.

Izložba u HOSIG-u u Budimpešti moći će se pogledati do 22. listopada 2019.

Svečanim programom u Hrvatskom centru u Budimpešti -HOŠIG u utorak 15. listopada 2019.  otvorena je multimedijska izložba OSIJEK NA UDARU BRUTALNE AGRESIJE

Ucitavanje vijesti

Kultura

Predsjednica uručila Povelju Republike Hrvatske Prljavom kazalištu

Published

on

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je Povelju Republike Hrvatske zagrebačkom rock bandu Prljavo Kazalište. Na slici Jasenko Houra, Mladen Bodalec, Kolinda Grabar-Kitarović i Tihomir Fileš

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović uručila je u utorak Povelju Republike Hrvatske zagrebačkom rock-sastavu Prljavom kazalištu u povodu 40. obljetnice uspješne glazbene karijere.

“Dodjeljujem vam povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos u promicanje domoljublja, vašeg humanitarnog djelovanja te ugleda rock-glazbe u povodu vaše 40. obljetnice”, rekla je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je da je Prljavo kazalište stvaralo i izvodilo skladbe koje su ostale dio naših osobnih ljubavi i boli, proslava i tugovanja, a posebno posveta majci koja se, kako je rekla, iz okvira tihog opraštanja prelila u gotovo nacionalnu budnicu.

“Niste se bojali dodirnuti i teške ožiljke naše prošlosti kao što ste uvijek bili kritični prema svakodnevici”, rekla je hrvatska predsjednica i dodala da je u oproštaju s onima koji su za Hrvatsku dali život bila i tuga stihova Prljavog kazališta “sa suzama koje smo za njih isplakali”.

U ime Prljavog kazališta na Povelji Republike Hrvatske zahvalio je pjevač Mladen Bodalec, koji je istaknuo kako je to veliko priznanje te da ne zahvaljuje samo u ime banda, nego i u ime tisuću rockera koji, kako je rekao, traže svoje mjesto pod suncem, a nije im lako u konkurenciji s ozbiljnijim oblicima glazb

Ucitavanje vijesti

Kultura

Hanka Paldum obilježila je 45 godina karijere u Vatroslavu Lisinskom u Zagrebu

Published

on

Koncert naziva “Ja vas pjesmom zovem” objedinio je sve najznačajnije muzičke trenutke i pjesme koje su je obilježile kao divu čarobnog glasa i bezvremenski otpjevanih pjesama, naročito sevdalinki koje su obilježile njezin muzički put.

Miljenica publike svojim interpretacijama osvaja cijeli svijet, a upravo u zagrebačkom hramu kulture proslavila je svoju veliku godišnjicu rada.

Diva sevdaha svojom je izvedbom dirnula mnoge posjetitelje, među kojima je bio i gradonačelnik Milan Bandić.

Hanka je primadona bosanske folk-pjesme koja uvijek poseban naglasak stavlja na tradicionalnu muziku, njegujući etno-elemente i nepresušni izvor bogatog opusa sevdalinki kao svoje elementarno obilježje.

Poštujući sevdah, tradiciju i sve ono izvorno što sevdalinka u sebi nosi, Hanka voli i koketiranje s novim aranžmanima. Tako je bilo i u Lisinskom. Hanka je publici priredila neponovljivu muzičku čaroliju.

Bit je to svakako koncert o kojem će se još dugo pričati. Koncert kakav jedna ovakva umjetnica zaslužuje. A zaslužuje ga i njezina publika.

Uostalom, jubilej od 45 godina neprekidnog rada, stotine snimljenih pjesama, preko 30 objavljenih nosača zvuka, glas koji osvaja punih 45 godina istim žarom na sceni, to je ona posebna vrsta umjetnika koja je velikim slovima upisana na muzičkom estradnom nebu.

Nacionalno/Hayat

Ucitavanje vijesti

Najčitanije