Povezite se

Kultura

Društvo redatelja: HRT na javnom pozivu odbio čak 34 hrvatska filma

Objavljeno

-

Društvo hrvatskih filmskih redatelja upozorilo je u petak kako Hrvatska radiotelevizija (HRT) zanemaruje svoje zakonske obveze u vezi hrvatskih filmova, a na svom zadnjem javnom pozivu odbila je njih čak 34, koji su dosad prikazani na 353 festivala i ovjenčani s čak 86 nagrada.

Kako bi se skrenula pozornost na to da “HRT zanemaruje svoje zakonske obveze bez ikakvih sankcija, ne poštuje kvote prikazivanja europskih i hrvatskih audiovizualnih djela, ne poštuje autorska prava filmskih autora i općenito nastavlja s destruktivnim odnosom prema hrvatskoj kinematografiji”, na društvenim mrežama se u petak pokreće kampanja “Meni se to gleda, HRT ne da!”.

Inicijativa je potaknuta nakon odluke HRT-a da na javnom pozivu za dokumentarne filmove i serije/serijale – otkup prava emitiranja (licenca od 15. ožujka do 15. travnja 2019.), odbije filmove različitih autora i poetika, producenata i sufinancijera, među kojima je i Ministarstvo branitelja i to, ističu redatelji u priopćenju, “uz problematiziranje njihova trajanja te krajnje uvredljive objede na račun autora i producenata, poput one da ‘produbljuje jugočetničku naraciju’ iz recenzije za film nagrađen na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsat”.

Kažu kako su među onima “koji ne mogu ne mogu biti prikazani na HRT i nisu dovoljno dobri za emitiranje na javnom medijskom servisu” dobitnici važnih nagrada, poput Doc Alliance (Srbenka, Nebojša Slijepčević), posebno priznanje DocLeipziga (Na vodi, Goran Dević), ali i najvišeg državnog umjetničkog priznanja za filmsku umjetnost – nagrade Vladimir Nazor (također Srbenka).”

Redatelji pozivanju na kampanju: Meni se to gleda, HRT ne da!

“Kako se već punih mjesec dana HRT oglušuje čak i na apel ministrice kulture da taj problem riješi, hrvatskim filmskim autorima ne preostaje ništa drugo nego pozvati hrvatsku javnost da javnom medijskom servisu poruči:  Meni se to gleda, HRT ne da!”, poručuju redatelji.

Pozivaju javnost da im se pridruži u zahtjevima da se HRT počne pridržavati zakona i ugovora s Vladom Republike Hrvatske, kao i da sva kršenja istih budu sankcionirana.

“Inzistiramo da osobe odgovorne za rezultate spornog javnog poziva ubuduće ne budu uključene u slične postupke i procese, kao i da zbog iznesenih uvreda snose odgovornost”, istaknuli su.

HRT pozivaju da što prije objavi novi javni poziv pridržavajući se temeljnog Zakona o HRT-u i njihova ugovora s Vladom RH, što sada nije slučaj jer “ne nabavlja, ni ne emitira hrvatska djela u zakonski određenim postocima, niti ne koproducira hrvatska djela, ne nabavlja, proizvodi niti koproducira istraživačke dokumentarne filmove”.

Slučaj s odbijanjem otkupa 34 hrvatska filma smatraju zadnjom u nizu sramotnih odluka koje je aktualno vodstvo HRT-a donijelo na štetu dokumentarnog filma i cjelokupne audiovizualne zajednice, te se pitaju po čemu to točno HRT ispunjava misiju i ulogu javnog medijskog servisa.

Kultura

Plenković: Podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim dvorima s izaslanstvom Viteškoga alkarskog društva Sinj, koje je na čelu sa Stipom Jukićem, predsjednikom Društva, i Boškom Ramljakom, alkarskim vojvodom, upoznalo Vladu s tijekom priprema za ovogodišnju 305. Sinjsku alku.

Predsjednik VAD-a Stipe Jukić zahvalio je Vladi i premijeru Plenkoviću na dosadašnjoj financijskoj potpori u realizaciji projekata važnih za funkcioniranje Alkarskog društva, kao i kontinuiranoj financijskoj pomoći vezanoj za rad Muzeja Sinjske alke i Alkarske ergele.

Predsjednik Vlade Plenković izrazio je zahvalnost Viteškom alkarskom društvu i Gradu Sinju na trudu i naporima koje ulažu u Alku te naglasio kako podupirući Sinjsku alku promoviramo hrvatsku kulturnu baštinu, vrijednosti i nacionalni identitet.

Predsjednik Vlade kazao je da će Vlada i dalje putem Ministarstva kulture i drugih resora kontinuirano nastaviti financijski podržavati programske djelatnosti Muzeja i projekte Viteškoga alkarskog društva.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Koncert Zagrebačke filharmonije u zagrebačkom Zoološkom vrtu

Published

on

Dvama nastupima u subotu na Labuđem otoku Zagrebačka filharmonija počela je ciklus koncerata u Zoološkom vrtu grada Zagreba, a riječ je o prvom koncertu u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, izvijestili su iz Zoološkog vrta.

“U večerašnjim su koncertima uživali i ljudi i životinje. Vjerujemo kako će naše goste i stanovnike Zoološkog vrta jednako oduševiti i glazbene poslastice koje nam Zagrebačka filharmonija priprema tijekom lipnja. Ovi su koncerti i svojevrsna glazbena uvertira u proslavu Dana Grada Zagreba. Svi smo posebno bili ganuti kad su Vrtom odjeknuli taktovi pjesme ‘Moj Zagreb, tak imam te rad'”, rekao je tim povodom ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba Damir Skok.

Koncert popularne klasike na Labuđem otoku u izvedbi Zagrebačke filharmonije bio je prvi koncert nekog orkestra u Zagrebu nakon popuštanja mjera uvedenih zbog epidemije koronavirusa, a među nekoliko stotina posjetitelja pratio ga je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Koncerti Zagrebačke filharmonije na Labuđem otoku u ZOO vrtu

Zadovoljstvo zbog ponovnog nastupa nakon dva i pol mjeseca izrazio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch. “Koncerti pod vedrim nebom sa sobom povlače i određenu simboliku – donose svjetlo na kraju tunela, a umjetnosti dajemo novi dah. Drago nam je da smo upravo ovdje jer Zoološki vrt grada Zagreba uskoro slavi 95., a mi na jesen 150. rođendan“, dodao je.

Filharmonija će sutra na Labuđem otoku održati još dva koncerta, a  na istom mjestu s koncertima će nastaviti subotom tijekom lipnja.

Posebno atraktivan program za građane iz ZOO-a najavljuju za rođendan Vrta u subotu 13. lipnja.

Ucitavanje vijesti

Kultura

Matica srpska opet pokušava prisvojiti hrvatsku književnu baštinu

Published

on

Matica Hrvatska/Facebook

Ministarstvo kulture pridružilo se u petak ocjeni Matice hrvatske iznesenoj u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske te ističe da je riječ o oglednom primjeru još jednog posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom i pokušaju njezina prisvajanja.

“Ovaj novi incident ogledni je primjer još jednog pokušaja posezanja za hrvatskom kulturom i tradicijom, a temelji se na jezično-kulturnom imperijalizmu koji je inaugurirao Vuk Karadžić tezom po kojoj su svi štokavci Srbi. Iako znanstveno osporena i u praksi neprimjenjiva, ta je teza bila i ostala temelj srpske nacionalne integracijske ideologije”, ističu na upit Hine iz Ministarstva kulture.

Dodaju da su brojni hrvatski autori koji su se našli na popisu Deset vekova srpske književnosti, stvarali u okrilju hrvatske književnosti, smatrajući sebe njezinim dionicima.

Ministarstvo kulture se, kako navode, pridružuje ocjeni koju je Matica hrvatska iznijela u Izjavi o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske kojom je reagirala na nedavno objavljivanje djela Marina Držića u ediciji Deset vekova srpske književnosti.

“Matica hrvatska rasvijetlila je bit problema s različitih razina, jasno upozorivši na nedopustivost i neodrživost takvog prisvajanja tuđe kulturne baštine. S obzirom da se prisvajanja hrvatske kulturne baštine učestalo ponavljaju, i druge hrvatske kulturne institucije, kao i povjesničari književnosti i jezikoslovci jasno su iznijeli osudu takvog čina”, zaključuju iz Ministarstva.

Središnjica Matice hrvatske i svi njezini ogranci bili su zabrinuti i ojađeni zbog postupka Matice srpske koja je ovih…

Objavljuje Matica hrvatskaPetak, 8. svibnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije