Povezite se

Politika

Dr.sc. Vlatka Vukelić: U Lijepoj našoj jedino žrtve komunističkih progona nemaju svoj spomendan

Objavljeno

-

Piše: Dr.sc. Vlatka Vukelić

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima obilježava se svake godine 23. kolovoza. U Hrvatskoj bi taj dan trebao biti posvećen pojedincima, civilima i organizacijama koji su bili žrtve komunističkog režima kao Dan žrtava komunizma. To su jedine žrtve u Hrvatskoj koje nemaju svoj spomendan, a procjene su da je samo na Bleiburgu, posredno ili neposredno stradalo oko 500 000 ljudi.

Već sam prije 3 godine unutar Domoljubne koalicije predložila tadašnjim koalicijskim partnerima službeno uvođenje obilježavanja spomendana na žrtave komunizma, no ova ideja u strukturama vlasti postane i ostane aktualna samo krajem kolovoza.

Moj zahtjev je temeljen na uvažavanju rezolucije Europskog parlamenta iz 2009. i Deklaracije Hrvatskog sabora iz 2006. godine o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog sustava u Hrvatskoj, a držeći se preporuke EU Parlamenta kako svaka zemlja treba prilagoditi način obilježavanja svojoj povijesti i tradiciji.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe odlučno osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja su počinili totalitarni komunistički režimi te izražava suosjećanje, razumijevanje i priznanje za žrtve tih zločina, no Hrvatska se u toj osudi zadržala za sada samo na demagoškoj razini.

Van pameti je da Skupština Vijeća Europe vjeruje da žrtve zločina totalitarnih komunističkih režima koje su još žive, ili njihove obitelji, zaslužuju sućut, razumijevanje i priznavanje njihovih patnji, dok većina hrvatskih građana koji su osjetili tešku ruku ovog represivnog sustava još uvijek nema zadovoljštinu čak niti na razini emocije, a da ni ne spominjemo konfiskaciju zemljišta s čime su dandanas suočeni potomci protjeranih i ubijenih Zrinjana.

Skupština Vijeća Europe pozvala je i sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude.

Zar nama participiranje u tijelima Europske unije i sudjelovanje unutar sustava velike europske obitelji služi samo kako bi smo što uspješnije participirali u njezinim fondovima i financijskim projektima? Zar ne možemo nešto naučiti od suvremene Europe, koja je davno raskrstila s avetima prošlosti kao što su fašizam, nacizam i komunizam?

Neosporna je činjenica da su tijekom i nakon 1945. godine napravljeni najstrašniji zločini u povijesti hrvatskog naroda. Nikako se jedan zločin ne može opravdati drugim zločinom. Za zločine partizana i komunista na čelu sa Titom nad hrvatskim narodom nema opravdanja, a žalosti činjenica kako za zločine u vrijeme komunističke vladavine od 1945. do 1990. do danas nitko nije odgovarao.

Želja da razumno i društveno korisno elaboriramo obilježavanje ovakva spomendana treba nas ujediniti ne samo kao političare i javne osobe s istim ili sličnim svjetonazorom, već i kao vizionare koji su dužni novim naraštajima hrvatskoga društva objasniti višegodišnju raspravu o životu u jednom totalitarnom sustavu kakav je u Hrvatskoj postojao.

Ova je činjenica često zlorabljena, često potpuno krivo interpretirana, ali je povijesna istina ta da je komunizam u Hrvatskoj bio totalitarni sustav tijekom kojega su mnogi nedužni građani bili represivno gonjeni, osuđivani na montiranim sudskim procesima i pogubljivani na temelju nedokazanih radnji protiv države i sistema.

Smjena političkih generacija je u tijeku, interes i znanje da se o ovom izuzetno važnom problemu za hrvatsko društvo progovori postoji, a društveni okvir konačno je spreman za ozbiljan dijalog.

Vratimo našim brojnim utamničenim i ubijenim sunarodnjacima, njihovim obiteljima i svim ostalim žrtvama komunističkog režima dignitet i odajmo im pijetet kakav zaslužuju, jer su svojom žrtvom djelomice utjecali i na to da danas živimo u samostanoj, slobodnoj i suvreneoj domovini. Danas moramo htjeti promijeniti tu stvarnost i Danom žrtava komunističkog režima omogućiti njihov spomendan, ma gdje god ima se kosti u lakoj hrvatskoj zemljici nalazile.

Politika

Miro Bulj: “Mesić je kriminalac i krivokletnik”

Published

on

Saborski zastupnik Most-a Miro Bulj oglasio se preko Facebook stranice vezano za odluku splitskog Općinskog suda u slučaju bivšeg predsjednika Stipe Mesića. Miro Bulj nije štedio riječi.

“Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu Hrvatske od velikosrpske agresije. Očekujem da se nakon ove presude zbog ratnog profiterstva prema Mesiću usmjere i tijela kaznenog progona.

Ponosan sam što je na inicijativu Mosta, koju sam osobno predložio, ukinut ured ovom kriminalcu i krivokletniku. Nikad neću zaboraviti koliki je otpor tome pružao HDZ na čelu s Tomislavom Karamarkom koji mu je bio u suradnik u Uredu predsjednika”, napisao je Bulj.

Sud u Splitu potvrdio da je bivši predsjednik Mesić otuđio čekove koje mu je naša emigracija dala u Australiji za obranu…

Objavljuje Miro BuljSrijeda, 20. studenoga 2019.

Ucitavanje vijesti

Politika

Gradsko vijeće Kutine – dvojica SDP-ovaca i nezavisna vijećnica ušli u Bandićevu stranku

Published

on

Izvor: Facebook

Prelaskom dvojice vijećnika SDP-a i nezavisne vijećnice u Gradskom vijeću Kutine u  Stranku rada i solidarnosti Milana Bandića, ta je stranka postala najjača u Gradskom vijeću, rečeno je u srijedu navečer na konferenciji za novinare u Kutini na kojoj je bio i Bandić.

 U Stranku rada i solidarnosti prešli su dosadašnji SDP-ovi gradski vijećnici  Miodrag Mišljen i Darko Kousek, te nezavisna vijećnica Marieta di Gallo.

 U Gradskom vijeću Kutine, koje ima 22 člana, na vlasti je koalicija predvođena HDZ-om.

 Damir Petravić, vijećnik Bandićeve Stranke rada i solidarnosti, koja sada u Kutini ima četiri gradska vijećnika, rekao je da se njihova  stranka neće niskim čvrsto povezivati ili koalirati, već će surađivati sa strankama koje podržavaju njihove programe. 

 S obzirom da sada imaju četiri vijećnika i da su postali najbrojnija stranka u kutinskom Gradskom vijeću, napomenuo je da se može očekivati preslagivanje snaga.

 Novim članovima svoje stranke, zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti Milan Bandić uručio je stranačke majice i prigodne darove. Naglasio je kako je zadovoljan što stranci prilaze mladi jer, dodao je, ‘najbolji je spoj iskustva i mladosti’.

 “Za 4,5 godine koliko stranka djeluje, zadržali smo vlast u Zagrebu, a idemo i dalje. S 11 zastupnika u Hrvatskom saboru smo treća politička opcija u Hrvatskoj. Na sljedećim lokalnim i parlamentarnim izborima očekujemo još bolje rezultate, a imamo i planove za 6. izbornu jedinicu, Sisačko-moslavačku županiju, Sisak i Kutinu. Želimo pomoći drugim gradovima i općinama, kako bi se u njima živjelo kao i u Zagrebu, gdje je stopa nezaposlenosti samo tri posto. Na duge pruge isplati se jedino puno delati, jer 30 posto predstavlja talent, a 70 posto šljakanje”, izjavio je Bandić.

Osvrnuvši se na skorašnje predsjedničke izbore 22. prosinca, Bandić je ponovio da njegova Stranka rada i solidarnosti, koja nema svog kandidata, nije imala veliki izbor, pa su odlučili podržati aktualnu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović za još jedan predsjednički mandat.  

Ucitavanje vijesti

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Published

on

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije