Povezite se

Vijesti

Dodijeljene stipendije za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj

Objavljeno

-

U Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske u Zagrebu održano je svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju učenja hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj za akademsku godinu 2019./2020.

Potpisivanju ugovora pristupio je 81 polaznik tečaja hrvatskog jezika Croaticum, pripadnik hrvatskog naroda s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, među kojima ima i njihovih supružnika, kao i prijatelja hrvatskog naroda i Republike Hrvatske koji njeguju hrvatski identitet i promiču kulturno zajedništvo. Ugovore polaznicima dodijelio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. U svom obraćanju istaknuo je kako bez jezika sve ono što se zove identitet i pripadnost narodu ne može opstati, niti se može nadomjestiti.

„Ovo je najbolji način da očuvate i razvijate identitetske vrijednosti za one koji će tek doći.“ Državni tajnik najavio je i skorašnje izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu upućenog u saborsku proceduru, izrazivši uvjerenje kako će taj korak s pravne strane doprinjeti lakšem stjecanju državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda u domovini svojih predaka, ali i povezivanju iseljenih Hrvata s domovinom.

„Svu pomoć koja će vam trebati možete tražiti u Središnjem državnom uredu čija će vam vrata uvijek biti otvorena“, poručio je Milas polaznicima tečaja, poželjevši im uspješno rješavanje svih prepreka te koristan i ugodan boravak u Hrvatskoj. Programom učenja hrvatskoga jezika želi se učvrstiti povezanost te promicati zajedništvo iseljene i domovinske Hrvatske, a naročito pružiti potpora svima onima koji su se odlučili ili će se odlučiti na trajni boravak u Republici Hrvatskoj.

Središnji državni ured pruža pomoć pri rješavanju svih pitanja od važnosti za nesmetan, koristan i ugodan boravak u Republici Hrvatskoj koja su vezana uz djelokrug tijela državne uprave. Stipendija za učenje hrvatskog jezika u Republici Hrvatskoj uključuje podmirenje troškova tečaja hrvatskog jezika kao i troškove subvencionirane prehrane te odgovarajuću naknadu troškova smještaja i za osobne potrebe polaznika tečaja Za učenje hrvatskoga jezika u 2019./20. odobreno je 260 stipendija (250 za učenje u RH i 10 za internetsko učenje) za ukupno 180 kandidata – budućih polaznika (170 za RH i 10 za internetsko učenje).

Osim u Zagrebu, nastava se održava i na Filozofskom fakultetu u Splitu, Rijeci te od ove akademske godine i u Osijeku. U razdoblju od 2012. do 2017. ukupno je odobreno 1446 stipendija za 1035 polaznika. Dobitnici stipendija za učenje hrvatskog jezika u ovoj akademskoj godini dolaze iz dvadesetak zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom, među kojima su i dalje najbrojniji oni iz Južne Amerike. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Vijesti

Turska “invazija” nije u skladu s međunarodnim pravom

Published

on

Dodao

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je tursku vojnu ofenzivu protiv kurdske milicije YPG u sjevernoj Siriji ocijenio kao “invaziju koja nije u skladu s međunarodnim pravom”.

Odgovarajući na tursku tvrdnju da je međunarodno pravo na strani Ankare Mass je za njemačku javnu televiziju u subotu navečer rekao: “Nakon svega što znamo i svega što je sama Turska navela kao svoj pravni temelj, mi ne možemo dijeliti takvo stajalište”.

“Ne vjerujemo da je napad na kurdske postrojbe ili kurdske milicije legitiman po međunarodnom pravu”, rekao je Maas za televiziju ZDF.

“Ako nema temelja u međunarodnom pravu za takvu invaziju, onda ona nije u skladu s međunarodnim pravom”, odgovorio je Maas na pitanje krši li Turska međunarodne zakone svojom vojnom intervencijom.

Također je upozorio Ankaru na mogućnost gubitka europskog financiranja po dogovoru o zadržavanju sirijskih izbjeglica u Turskoj.

“Također se ne slažemo da se izbjegli uslijed sirijskog građanskog rata koji su sada u Turskoj kasnije šalju na sjeveroistok Sirije u tu sigurnosnu zonu, moguće protiv njihove volje”, rekao je Maas.

Ta se pitanja moraju raspraviti s Turskom, i u vezi sa sporazumom o izbjeglicama, “jer nećemo plaćati za stvari za koje vjerujemo da nisu legitmne ili legalne”, rekao je njemački ministar.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Published

on

Dodao

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije