Povezite se

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna – Cedevita najbolja među velikim tvrtkama

Objavljeno

-

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Zagreb, 21.11.2019 – Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je nagrade Zlatna kuna. Nagrade se dodjeljuju u osam kategorija – za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo. Na slici predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s dobitnicima.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.

Gospodarstvo

Sabor: Od 1. siječnja uvoznici moraju prijaviti opasne smjese koje uvoze

Published

on

Dodao

Bez većeg zanimanja, u nazočnosti 15-ak zastupnika, Hrvatski sabor u petak je raspravio zakonski prijedlog po kojemu će od 1. siječnja iduće godine uvoznici morati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijaviti opasne smjese ili kemikalije koje uvoze jer će u suprotnom platiti visoke novčane kazne.

HDZ je zakon ocijenio “dobrim “, a zastupnik te stranke Vlatko Kopić apostrofira kako uvozniku koji ne prijavi opasne tvari prijeti novčana kazna od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Mostov Miro Bulj opetuje kako je Austrija zabranila glifosat, opasnu tvar koja uzrokuje najteža oboljenja, a Hrvatska to još nije učnila. U SAD-u su brojne tužbe oboljelih od tumora, dokazano je da je to otrovna tvar, kaže zastupnik i pita tko u Hrvatskoj  kontrolira njegov uvoz?
Od 1. siječnja iduće godine, uvoznici koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne za zdravlje ljudi, obvezni su o tome informirati HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije (PCN portal). HZJZ će, pak, bez odgode staviti te informacije na raspolaganje Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Za uvoznike koji tako ne postupe, zapriječene su kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o provedbi Uredbe br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se mijenjaju i ukidaju tri europske Direktive, a koje je Sabor u petak raspravio. 
 

(Hina) 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Vukovaru tvrtka Enikon Aerospace otvara pogon komponenti za zrakoplovnu industriju

Published

on

Izvor: Radio Vukovar

Predsjednik Uprave tvrtke Enikon Aerospace Marko Josip Andrijanić i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potpisali su u utorak Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Poslovno industrijskom centru čime će u proizvodnji komponenti interijera putničkih i poslovnih zrakoplova kroz tri godine biti zaposleno 200 radnika.

“Raduje me suradnja s Vukovarom u kojem planiramo proširiti naše poslovanje“, izjavio je Andrijanić, navodeći kako Enikon Aerospace više od 40 godina proizvodi interijere za komercijalne i privatne zrakoplove na više lokacija: u SAD-u, Njemačkoj, Zagrebu a uskoro i u Vukovaru. Ta tvrtka, dodao je, surađuje i sa jednim od najveći dobavljača dijelova zrakoplova za Airbus i Boeing.

 Uz izravnu “višemilijunsku investiciju” i zapošljavanje oko 200 radnika, Andrijanić je otvorio mogućnost poslovne suradnje sa lokalnim poduzetnicima i dobavljačima u različitim segmentima.

 Zahvalio je gradonačelniku Penavi i svim operativcima koji su profesionalnim pristupom omogućili širenje poslovanja tvrtke na Slavoniju i Vukovar.

 Vukovarski pogon otvorit će se u drugom kvartalu 2020., ulagat će se etapno, a budući će radnici, od NKV radnika do inženjera, obvezno prolaziti tvrtkine treninge, najavio je izvršni potpredsjednik tvrtke Jakov Barišić. 

“Škole za naš posao nema, radnike ćemo obučavati i svi će prolaziti interne treninge u našim pogonima u Hrvatskoj i inozemstvu“, rekao je Barišić dodavši da će radnička primanja biti iznad hrvatskog prosjeka.

 Najavio je da će do pune zaposlenosti doći u roku od tri godine, kada će s proizvodnih traka dnevno izlaziti do 1.500 različitih dijelova i komponenti za avioindustriju. 

 Gradonačelnik Penava naglasio je kako je posljednjih godina u Vukovaru stvoreno poslovno okruženje koje je dovelo do otvaranja novih, tehnološki naprednih industrija, poput farmaceutske ili IT sektora, a sada i  zrakoplovne industrije.

 “Kao grad ponudili smo što imamo, a to su pouzdanost, transparentnost i otvorenost te maksimalno povoljne uvijete“, rekao je Penava.

  Podsjetivši na predratna vremena, kada je Vukovar imao oko 45.000 stanovnika i 29.000 radnih mjesta, Penava je naveo da danas ima oko 20.000 stanovnika, a da je zaposlenost prešla brojku od 10.000.

  Naglasio je kako 200 novih radnih mjesta puno znači, ali da zadnjih godina problem Vukovara nisu samo radna mjesta.

 “Nezaposlenost je prestala biti problem, naš problem je mali broj stanovnika i kvaliteta i broj radno sposobnih ljudi“, rekao je i naglasio kako Vukovaru trebaju tvrtke poput Enikoma, s novim pristupom, tržišno konkurentne i tvrtke s izvoznim proizvodnjom.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

“Zelenu” i “plavu” Hrvatsku povezati svakodnevnom zračnom linijom

Published

on

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić najavio je u ponedjeljak kako će se povezivanje ‘zelene’ i ‘plave’ Hrvatske pokušati potaknuti uspostavom cjelogodišnje svakodnevne izravne zračne linije Osijek-Dubrovnik te distributivnog centra za slavonske proizvode u Dubrovniku.

 Dobroslavić je to izjavio nakon sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem u dubrovačkoj palači Ranjina, istaknuvši da će se suradnja najviše razvijati na području turizma i poljoprivrede.

 “Naše županije jesu jako udaljene, ali gaje međusobno razumijevanje. Već smo određene poteze povukli pa se u našim hotelima mogu konzumirati razni slavonski proizvodi, ali smo se dogovorili da ćemo raditi u dva smjera. Zrakoplovnom linijom bi gospodarstvenici planirali poslovanje, a stanovnici juga Hrvatske, ali i turisti mogli posjetiti istočnu Slavoniju”, rekao je.

 Najavio je kako će Vladi, Ministarstvu turizma i Croatia airlinesu uputiti inicijativu da se ova projekt i ostvari, a pokušat će osnovati i distributivni centar za proizvode iz Slavonije kako bi bili dostupniji građanima, ali i hotelijerima.

 Župan Galić podsjetio je kako suradnja dviju županija traje još od ratnih dana, a danas je u praksi vrlo dobra.

 “Naši proizvodi već godinama stižu na jug Hrvatske, a s juga Hrvatske dolaze nama u Slavoniju. Sve je to znak dobre suradnje. Nama je prijevoz kroz Hrvatsku opteretio cijenu proizvoda i nastojat ćemo to riješiti povezivanjem, ili zrakoplovnom linijom ili izvedbom koridora VC“, rekao je Galić.

 Župani su prethodno u dubrovačkom Gospinom polju podijelili pet tona jabuka udrugama i ustanovama s područja najjužnije hrvatske županije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije