Povezite se

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna – Cedevita najbolja među velikim tvrtkama

Objavljeno

-

Hrvatska gospodarska komora dodijelila je nagrade Zlatna kuna

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Zagreb, 21.11.2019 – Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je nagrade Zlatna kuna. Nagrade se dodjeljuju u osam kategorija – za mala, srednja i velika trgovačka društva, najuspješnijoj banci i društvu za osiguranje, najboljem post startup-u te za inovaciju i životno djelo. Na slici predsjednik HGK Luka Burilović, predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović s dobitnicima.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje,  što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Plenković uvjerava da hrvatske milijarde u planu za oporavak nisu ugrožene

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak da milijarde eura namijenjene Hrvatskoj u europskom planu za oporavak od koronakrize nisu ugrožene, unatoč primjedbama nekih članica na taj dokument vrijedan 750 milijardi dolara.

Čelnici zemalja članica EU-a u petak će na virtualnom sastanku na vrhu prvi put razgovorati o planu za oporavak “EU sljedeće generacije” i prijedlogu novog sedmogodišnjeg proračuna, ukupno ‘teškima’ 1850 milijardi eura.

Iznosu plana od 750 milijardi eura, koji je predložila Europska komisija (EK), protivi se tzv. štedljiva četvorka – Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska.

Hrvatskoj je u četiri godine namijenjeno više od deset milijardi eura, tri četvrtine bespovratno, a četvrtina kroz povoljne zajmove.

Plenković je uoči sastanka rekao da hrvatske milijarde nisu ugrožene. “Ne. To sigurno ne. Mislim da možemo biti zadovoljni s obzirom da su kriteriji po kojima je radila EK bili prilično sveobuhvatni, a činjenica je i da su dvije najutjecajnije države Njemačka i Francuska podržale prijedlog Ursule von der Layen”, rekao je Plenković novinarima.

“Mislim da će na kraju konačni dogovor biti vrlo blizu ovoga što je danas na stolu. Ne očekujem neka veća odstupanja”, dodao je.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HPB prva banka koja će izdavati Cro kartice, naručeno ih 40.000

Published

on

HPB Izvor: Nacionalno/D.Prša

Prva banka koja će moći izdavati hrvatske turističke (Cro) kartice je Hrvatska poštanska banka (HPB), koja će biti spremna za otvaranje računa i izdavanje kartica počevši od 1. srpnja, doznaje se iz Ministarstva turizma (MINT), iz kojeg iznose i da je naručeno 40 tisuća Cro kartica.

Osim HPB-a, sporazum su nakon provedenog natječaja Ministarstva turizma za poticanje domaće potrošnje u turizmu i ugostiteljstvu do sada potpisale Agram banka te POBA (Podravska banka), te se i za njih može pretpostaviti da će početi izdavati karticu, kažu na upit Hine iz MINT-a, nakon što je Vlada ovog tjedna proširila obuhvat usluga u sklopu te mjere odnosno kartice i najavila početak primjene od 1. srpnja.

“Mjeru će provoditi Ministarstvo turizma u suradnji s poslovnim bankama koje su se prijavile putem javnog poziva. To su PBZ, HPB, OTP, RBA, AGRAM banka, POBA i ERSTE, od kojih je s tri potpisan i sporazum, a očekuje se da će HPB krenuti prvi s izdavanjem. Ostale banke će se priključivati provedbi sukladno svojim mogućnostima i poslovnim odlukama”, napominju iz MINT-a.

Podsjećaju da je o toj mjeri odlučila vlada s ciljem poticanja domaćeg turističkog prometa i potrošnje, čime se zaposlenima omogućuje pristupačniji odmor, kroz povećanje primitaka po osnovi rada i isplatu naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika. Ta je naknada predviđena u iznosu do 2.500 kuna godišnje, kao neoporeziv primitak na koji se ne plaća porez na dohodak.

“Mjera se tehnički provodi putem Hrvatske turističke kartice (tzv. Cro kartica) u obliku elektronskog vaučera s funkcionalnostima platežne debitne kartice, koja glasi na ime radnika i ima rok valjanosti četiri godine te se izdaje pod međunarodnim kartičnim shemama Mastercard i Visa”, iznose iz MINT-a.

Plaćanje usluga tom će karticom, kako dodaju, biti moguće u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge hrane i pića (restorani, kafići, fast food itd.), te u svim smještajnim objektima (hoteli, kampovi, pansioni, privatni smještaj itd.) koji prihvaćaju plaćanje putem bankovnih kartica.

Moći će se plaćati i usluga chartera ili iznajmljivanje plovila, kao i ostale turističke usluge na području Republike Hrvatske putem turističkih agencija. “Svi ugostitelji i drugi pružatelji turističkih usluga koji prihvaćaju plaćanje putem redovnih bankovnih kartica, Visa i Mastercard, moći će primiti uplatu i putem Hrvatske turističke kartice na fizičkom prodajnom mjestu putem POS terminala i nikakva dodatna prijava sa strane pružatelja usluga (ugostitelja, turističke agencije ili charter kompanije) nije potrebna”, objašnjavaju iz tog ministarstva. Ističu i da će se kartica moći koristiti cijele godine, neovisno o sezonama i na području cijele Hrvatske.

Iako ne iznose procjene koliko će se pružatelja usluga uključiti u provedbu te mjere, niti koliko ih se prijavilo za sudjelovanje i sa kakvim popustima koje bi dali korisnicima kartica, iz MINT-a kažu da vjeruju u odaziv i pružatelja usluga i poslodavaca koji će to ponuditi zaposlenicima. “Moguće je i povećanje atraktivnosti same kartice kroz ostvarivanje određenih pogodnosti, neovisno o tome je li radniku isplaćen neoporezivi dio naknade ili ne. Stoga daljnji planovi za razvoj mjere idu u smjeru da se s turističkim sektorom definira odobravanje popusta za plaćanje Cro karticom, kao i proširenje u smislu omogućavanja isplate neoporezive naknade radnicima i u javnom i privatnom sektoru”, kažu iz MINT-a.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije