Documenta osudila napad Šešeljevih pristaša na aktiviste u Beogradu

Šešelj poručio da je došao provocirati režim a ne zastrašivati Hrvate

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta osudila je u četvrtak napad pristaša Vojislava Šešelja na aktiviste za zaštitu ljudskih prava koji su prisustvovali promociji njegove knjige u kojoj negira genocid u Srebrenici.

“U srijedu navečer, 5. veljače, u prostorijama Općine Stari grad u Beogradu, Vojislav Šešelj je promovirao svoju novu knjigu u kojoj negira genocid u Srebrenici. Na promociju je došlo i šestero aktivista iz organizacija za zaštitu ljudskih prava koji su prisutnima ponudili dosje ‘Zločini nad Hrvatima u Vojvodini'”, stoji u objavi Documente.

Aktiviste su fizički napali Šešeljevi radikali, bacili ih na pod te na njegovu naredbu ih izbacili iz dvorane.

Aktivisti su članovi Fonda za humanitarno pravo, Foruma ZFD, Inicijative mladih za ljudska prava i Žene u crnom, a dosje koji su dijelili okupljenima prethodno je objavio Fond za humanitarno pravo u Beogradu.

Među napadnutima su bile i osnivačica Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić i direktorica Foruma ZFD Nataša Govedarica.

“Napadači su bili mladi ljudi, odrasli poslije rata ali očito u okruženju zatrovanim mržnjom i nacionalističkom netrpeljivošću. Taj sramotni i kukavički napad samo je zadnji primjer koji pokazuje koliko je važno pošteno suočavanje s prošlošću, kako bi se spirala mržnje prekinula i ne prenosila na slijedeće generacije”, navode u objavi iz Documente.

Dodaju da se u ovom slučaju radi o Srbiji, ali slični incidenti događaju se i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

“O hrabrosti, dosljednosti i predanosti naših kolegica i kolega, koji su ovom prilikom bili žrtve napada, ne treba posebno ni govoriti. Naša podrška njihovom radu je neupitna. Pritom od vladajućih političkih struktura zahtijevamo zaustavljanje nasilja pod plaštom domoljublja, kao i kritičko suočavanje s odgovornošću za ratove i počinjene zločine”, poručili su iz Documente.

Podršku napadnutima, osim Documente, potpisali su neki mirovni aktivisti te stručnjaci, povjesničari i analitičari poput Žarka Puhovskog, Hrvoja Klasića i Dražena Lalića.