Povezite se

Gospodarstvo

Do 2023. u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna

Objavljeno

-

Od 2019. do 2023. u željezničku infrastrukturu planira se uložiti 9,3 milijarde kuna, od čega se 59 posto odnosi na projekte sufinancirane iz EU.

U HŽ Infrastrukturi (HŽI) kažu da je sadašnji investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu najveći u povijesti Hrvatske napominjući da je ta tvrtka jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava Europske unije. Radi se na 18 kapitalnih projekata u višegodišnjem razdoblju, navodi dnevnik.

Od toga su četiri projekta u fazi izgradnje. Najbliže završetku radova i puštanju u promet jest pruga Gradec – Sveti Ivan Žabno. A to je prva nova pruga koja je izgrađena u Hrvatskoj nakon punih 50 godina.

U HŽI-ju Večernji list doznaje da bi ta pruga mogla biti puštena u promet 1. rujna. Radovi na toj pruzi, vrijedni 193,5 milijuna kuna, počeli su u prosincu 2015. Na pruzi se trenutačno provodi tehnički pregled za svih pet građevinskih dozvola. Sljedeći tjedan, otkrivaju u HŽI-ju, predat će zahtjev Agenciji za sigurnost željezničkog prometa za puštanje pruge u uporabu.

Radovi na pruzi Dugo Selo – Križevci, pak, kasne oko dvije godine i to, kako navode u HŽI-ju, zbog stečaja podizvođača radova, nelikvidnosti ostalih članova konzorcija, problema s projektnom dokumentacijom kao i zbog problema pri rješavanju imovinskopravnih odnosa.

Radovi, vrijedni 1,2 milijarde kuna, na toj pruzi počeli su u srpnju 2016., a predviđeni je rok njihova završetka veljača 2022. U tijeku su radovi i na pruzi Zabok – Zaprešić, vrijedni 529 milijuna kuna te na projektu razvoja multimodalne platforme u Luci Rijeka i povezivanja s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata u vrijednosti 220,7 milijuna kuna, navodi dnevnik.

Trenutačno su četiri velika projekta u fazi javne nabave. Za prugu Križevci – Koprivnica – državna granica, čiji prihvatljivi troškovi iznose 297 milijuna eura, od čega je 85 posto sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), uložene su bile tri žalbe na natječajnu dokumentaciju.

Zadnju od njih jučer je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave usvojila. Za prugu Vinkovci – Vukovar pak nakon što je odabran izvođač radova – španjolska tvrtka Comsa koja je ponudila 376,3 milijuna kuna, uložene su dvije žalbe koje se još rješavaju. Za projekt Zagrebačko pristanište u luci Rijeka, vrijedan 31,6 milijuna eura, prije nekoliko dana potpisan je ugovor s izvođačem radova SŽ – Železniško gradbeno podjetje Ljubljana. Na nadmetanju za prugu Zagreb – Savski Marof pak pristigla samo jedna ponuda, i to konzorcija Swietelsky – Dalekovod u iznosu od 379 milijuna kuna.

U HŽI-ju kažu da ta ponuda premašuje procijenjenu vrijednost radova te da će se nakon konzultacija sa Svjetskom bankom, čijim se kreditom financira taj projekt, donijeti odluka o poništenju nadmetanja ili odabiru izvođača.

Veliki projekti izgradnje i modernizacije dionica koji su u fazi projektiranja i izrade studijske dokumentacije su Dugo Selo – Novska, Hrvatski Leskovac – Karlovac, Škrljevo – Rijeka – Jurdani, Oštarije – Škrljevo, Karlovac – Oštarije, Lepoglavska spojnica, čvorište Zagreb, Oštarije – Knin, Knin – Split i Okučani – Vinkovci, piše Večernji list.

Gospodarstvo

Hrvati vole traktore!

Published

on

U 2019. godini u stanicama za tehnički pregled ukupno su novoregistrirana 1.762 traktora što je za 533 komada ili 43,4 posto više nego godinu ranije, objavila je Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u Hrvatskoj.

Budući je u tom razdoblju 579 komada novoregistriranih Belarus traktora izašlo iz Hrvatske (ne rade na području Hrvatske) stvarno je za naše tržište novoregistrirano (bez Belarusa) 1.183 traktora ili 246 više nego u 2018. godini ističu iz Udruge.

Napominju kako je lanjski broj novoregistriranih traktora za hrvatsko tržište gotovo duplo manji nego u 2008. godini kada je novoregistrirano 2.120 traktora.

Tadašnji uzrok povećanoj prodaji su poticaji kroz kapitalna ulaganja i operativne programe iz vlastitih sredstava, a uzrok lanjskom povećanju prodaje su potpore iz EU-ova programa ruralnog razvoja, pojašnjavaju iz Udruge.

Navode i da je najprodavaniji traktor lani bio John Deere s 215 traktora (18,2 posto ukupne prodaje bez Belarusa). Slijedi Lamborghini sa 125 komada ili 10,6 posto tržišnog udjela, zatim Deutz sa 103 komada traktora i potom New Holland sa 85 traktora.

Iz Udruge ističu kako je u 2019. godini primjetan porast prodaje traktora manjih snaga, a očekuju i rekordan porast prodaje rabljenih traktora, no to će, kažu, biti predmet detaljnije analize u slijedećem izvještaju.

Porast prodaje traktora manjih snaga rezultat je poticaja iz EU Fonda za ruralni razvoj za male poljoprivrednike iz 15.000 eura potpore, navode iz Udruge.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Potrebni obrasci za preuzete poslove Ureda državne uprave:

Published

on

Dodao

Craft – vrhunsko zanatsko pivo – polako osvaja hrvatske znalce, a 80-ak proizvođača tog piva koje se u nas počelo znatnije proizvoditi tek prije pet godina sanja o većem tržišnom kolaču i porastu tržišnog udjela sa sadašnjih dva do tri posto na deset posto za nekoliko godina.

Uspoređivati obično industrijsko lager pivo s craft pivom isto je kao uspoređivati parizer s vrhunskim pršutom, odgovorit će prosječni pivski znalac na pitanje koja je razlika između industrijskog lagera i vrhunskog crafta. Prošlo je nešto više od pet godina otkad je otvorena prva craft pivovara u Hrvatskoj. Craft ili zanatsko pivo polako je ali postojano osvajalo tržište, a danas, prema podatcima predsjednika Grupacije malih nezavisnih pivovara Hrvatske Kreše Marića, ima 80-ak malih pivovara koje ga proizvode. 

U Hrvatskoj se, inače, na godinu popiju 83 litre piva po stanovniku, uključujući turiste (Česi su rekorderi sa 143 litre), a proizvede ga se oko 3,4 milijuna hektolitara (po tome smo na 22. mjestu u EU). Tijekom velikih sportskih natjecanja, poput sadašnjeg Europskog prvenstva u rukometu, potrošnja se piva kod hrvatskog puka udvostruči u odnosu prema “običnim” danima. 

Potrošnja i proizvodnja crafta – zanatskog piva iznosi od dva i tri posto u odnosu prema ukupnoj potrošnji i proizvodnji, kaže Marić i dodaje kako je od 2013. do danas ta proizvodnja otvorila najmanje 400 radnih mjesta.

“Dok neke velike pivovare otpuštaju radnike, crafteri ih zapošljavaju”, kaže Marić i dodaje kako ne misli da su mali nezavisni pivari trn u oku onima velikima.

“Craft pivarstvo diže vrijednost cijelog pivarstva, njegov imidž i kompletnu industriju, pa u zadnje vrijeme i velike pivovare sve češće počinju proizvoditi craft piva”, ističe. 

Iako su craftovi i u nas sve poznatiji, oni nemaju ni približnu moć oglašavanja kao veliki pivari. Reklamiraju se usmenom predajom, na festivalima i predavanjima, nerijetko izravno upoznaju potrošače s onim što rade. Osim toga, uz manjak reklame, njihov je proizvod – jer je prvorazredan, s najboljim sastojcima –  znatno skuplji od običnog lagera. To je nerijetko nepremostiva zapreka prosječnome hrvatskom kupcu, no pravim znalcima nijedna cijena nije previsoka. 

Bogatija tržište bolje reagiraju – u Italiji, gdje prije deset godina nije bilo nijedne, kaže Marić, više je od tisuću malih nezavisnih pivovara, a u Sloveniji ih je više od 130. 

“Craft se može piti u svako doba dana, uglavnom se ne pije u velikim količinama i za nj se može primijeniti ona stara reklama ‘pij malo – pij dobro’. Vjerujem da će za par godina tržišni udjel crafta dostići desetak posto, naravno tu računam i na male nezavisne proizvođače i na velike pivovare koje će se znatnije posvetiti craftu. U međuvremenu bi se trebali razviti lanci distribucije i otvoriti specijalizirane prodavaonice koje će naš proizvod držati na hladnome i tamnom mjestu. Treba uspostaviti hladni lanac… Držanje craft piva na toplim policama nije rješenje, ali valjda će se i to promijeniti”, ističe Marić.

Po njegovu mišljenju, proces osnutka malih nezavisnih pivovara nije završio pa njihovu ekspanziju možemo očekivati i sljedećih nekoliko godina. Istina, neke od njih su u međuvremenu propale, ali i dalje ih se više otvara nego zatvara. 

Matija Mrazek suosnivač je Varionice (uz Davora Simičića), jednog od prvih proizvođača hrvatskog crafta. Godine 2014. postavljeni su temelji za craft pivarstvo, tada su se otvarale neke od danas najjačih tvrtaka. Počeli su u malom iznajmljenom prostoru u Međimurju, a lani su se preselili u veliki u Pisarovini, vrijedan dvanaest i pol milijuna kuna, s tim da su iz europskog fonda “Konkurentnost i kohezija” nepovratno dobili 4,8 milijuna ili 45 posto ukupne investicije. Nova hala prostire se na tisuću metara četvornih, a kapacitet joj je 40.000 litara piva na mjesec. Danas za proizvode Varionice zna svaki poznavatelj craft piva. 

“Tržište craft piva se širi iako su njegovi ljubitelji često orijentirani na lokalne proizvođače. Još je dosta prostora za napredak. Nama prodaja ide dobro, najviše smo orijentirani na Zagreb, gdje se naš proizvod nudi u ugostiteljskim objektima, a u zadnje vrijeme sve više i u trgovačkim centrima”, rekao je Mrazek. 

Istaknuo je da zbivanja vezana uz craft teku u dobrom smjeru te da u SAD-u, nakon 40-ak godina proizvodnje, craft ne uzima više od 20-ak posto tržišta.  

Cijenu proizvoda, u koju su ukalkulirani prvorazredni sastojci te radna snaga, vidi kao ograničavajući čimbenik za brži i bolji razvoj. 

“Nekome, doduše, uopće nije bitno što pije i pije najjeftinije pivo, ali bolji poznavatelji ne gledaju na cijenu jer znaju što dobivaju. Nisu svi potrošači isti, neki su, naravno, više platežne moći, a ostali će si priuštiti craft pivo kad im to financije dopuste”, istaknuo je Mrazek. 

Pionir craft scene u Hrvatskoj Andrej Čapka, direktor Zmajske pivovare, također je istaknuo da smo malo tržište. Zmajska pivovara osnovana je 2013. godine, a danas ima 14 zaposlenih. I Čapka očekuje stabilan rast i razvoj crafta u sljedećih nekoliko godina.

“Tržište postaje sve zrelije iako u idućim godinama ne treba očekivati ekspanziju kakva se događala zadnjih pet godina. Craft će rasti iz godine u godinu, ali više ne takvom brzinom”, rekao je Čapka i zaključio da je još “dosta prostora za napredak”.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

DIV preuzeo norveško brodogradilište Kleven Verft

Published

on

DIV grupa preuzela je norveško brodogradilište Kleven Verft, potvrđeno je Hini iz DIV-a.

Sporazum o preuzimanju brodogradilišta Kleven Verft je potpisan i trebao bi se realizirati u idućih nekoliko tjedana, rekli su Hini iz DIV grupe.

Obavijest i preuzimanju norveškog brodogradilišta u ponedjeljak su objavili norveški mediji.

Generalni direktor Klevena Kjetil Bollestad rekao je da je sretan što je tvrtka dobila »novog i solidnog vlasnika«.

»Kroz teško razdoblje uspjeli smo isporučiti fantastične brodove, kao i iskoristiti visoku stručnost. Sada ćemo, zajedno s novim vlasnicima, dugoročno razmišljati i dalje se razvijati. Ovo će biti novo i uzbudljivo razdoblje za sve zaposlenike tvrtke Kleven«, rekao je Bollestad, a prenose mediji.

Vlasnik i direktor DIV Grupe Tomislav Debeljak izjavio je kako mu je drago što je potpisan ugovor koji otvara priliku za suradnju dviju dugih i uspješnih tradicija brodogradnje.

Kazao je da će povezivanje s Brodosplitom stvoriti »pozitivan sinergijski učinak u svim segmentima poslovanja, uključujući ugovaranje i financiranje izgradnje novih plovila, kao i dizajn, izgradnju trupa i posebno opremanje budućih novih gradnji«.

»Zbog ove pozitivne sinergije očekujem i niže troškove izgradnje i značajno niže troškove za financiranje novih projekata«, rekao je.

Kleven, koji je razmotrio nekoliko kupaca prije nego je prihvatio ponudu DIV-a, će nakon kupnja zadržati ime Kleven Verft.

Financijski detalji sporazuma nisu objavljeni.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije