Povezite se

Vijesti

Divjak: Za najboljih 500 odgojno-obrazovnih djelatnika pet milijuna kuna

Objavljeno

-

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekla je u subotu da će to ministarstvo  500 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika nagraditi s 10 tisuća kuna bruto i za to je u proračunu osigurano pet milijuna kuna.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja u priopćenju navodi kako je otvorilo javni poziv za nagrađivanje najboljih odgojno- obrazovnih djelatnika u 2019./2020. godini te će i ove godine, na temelju Pravilnika o nagrađivanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima, na sam Dan učitelja nagraditi 500 najboljih i to novčanim iznosom od 10.000 kuna bruto.

Ministrica Divjak poručila je kako vjeruje da je ovo sjajna prilika za izvrsne i motivirane učitelje, nastavnike i odgajatelje koji nam svima trebaju biti uzor. „Iznimno je važno nastaviti ovakve aktivnosti jer nagrađivanjem najboljih razbijamo uravnilovku i gradimo kulturu prepoznavanja kvalitete, rada i odgovornosti.“, istaknula je.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja prošle je godine prvi put na Dan učitelja nagradilo 510 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika.

Javni poziv za nagrađivanje otvoren je do 30. lipnja 2020. (https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/natjecaji-196/3729). Prijave će razmatrati Povjerenstvo sastavljeno od učitelja, nastavnika, stručnih suradnika, odgajatelja i ravnatelja ili osoba izabranih u znanstveno-nastavno, umjetničko-nastavno, znanstveno ili nastavno zvanje.

Ministarstvo navodi kako je osnova za nagrađivanje omogućena Pravilnikom o nagrađivanju koji je prvi put donesen uopće.  Pravilnik o nagrađivanju uz Pravilnik o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima, koji je promijenjen nakon pune 23 godine te inicijativu za rastom plaća učitelja te, također prvi put, priznavanje statusa učitelja kao službenih osoba, još su jedna u nizu mjera s ciljem poboljšanja statusa učitelja u društvu, istaknuto je.

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Published

on

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, na Facebooku je objavila da se povlači iz politike i odlazi natrag u akademske vode.

Zahvaljujem svima Vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive.
Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.
Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti. To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.
Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.
Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Published

on

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Koronavirus: SAD na pragu tri milijuna zaraženih, više od 130.000 umrlih

Published

on

Dodao

Nove porazne brojke o raširenosti i pogubnosti koronavirusa stižu u ponedjeljak iz Sjedinjenih Država. Zemlja je na pragu granice od tri milijuna zaraženih, a brojka od 130 tisuća umrlih već je premašena, pokazuju podaci sveučilišta Johnsa Hopkinsa. 

U SAD-u je u ponedjeljak ponovno zabilježeno 55 tisuća novozaraženih. Njihov ukupan broj od početka pandemije sada iznosi 2,93 milijuna.

Dodatno, s 357 novih smrtnih slučajeva, broj umrlih premašio je u ponedjeljak 130 tisuća.  

Sjedinjene Države su u apsolutnim brojevima daleko najpogođenija zemlja koronavirusom, a nekoliko saveznih država, posebno Florida i Teksas, u srpnju obara rekorde u novim slučajevima. Zbog toga je u nekim dijelovima SAD-a obustavljen proces otvaranja i ponovno su uvedene mjere suzbijanja virusa. 

Novo zatvaranje američke ekonomije više nije na dnevnom redu, nakon katastrofalnih brojki o rastu broja nezaposlenih u ožujku i travnju. 

Glavni američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je u ponedjeljak da se još uvijek radi o prvom valu zaraze i da situacija u zemlji “uopće nije dobra”. Pošto je među zaraženima sve veći broj mlađih ljudi, pozvao ih je da virus ne shvaćaju olako. 

“Oni ne smiju misliti da su neranjivi zato što su mladi. I oni se mogu jako razboljeti”, kazao je. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije