Povezite se

Vijesti

Divjak: Svakoj školi u nešto manje od tri godine u prosjeku 1,5 milijuna kuna za reforme

Objavljeno

-

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da će svaka škola u Hrvatskoj u nešto manje od tri godine, za razdoblje 2017.-2020., za reformske procese dobiti oko milijun i pol kuna, što uključuje edukaciju učitelja, udžbenike i opremanje lektirama, informatičkom i drugom opremom.

 Ukupno je to oko dvije milijarde kuna u nešto manje od tri godine za reformske procese u hrvatskim školama i to bez ulaganja u strukovno obrazovanje, a za osnovne škole taj iznos je veći nego za srednje škole i iznosi oko dva milijuna kuna, objasnila je Divjak.

 Ministrica je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja okupila novinare na brifingu kojemu je u središtu pozornosti bilo opremanje škola u kontekstu frontalnog uvođenja cjelovite kurikularne reforme u hrvatske škole od jeseni, odnosno od nove školske 2019./2020. godine.

Digitalizacija u skladu s uzrastom učenika

 Najavila je da će se škole digitalizirati u skladu s uzrastom učenika, a temeljno na nalazima dobivenima iz eksperimentalnih škola i međunarodnih usporedaba. Objasnila je kako to znači da se kod učenika u razrednoj nastavi naglasak stavlja na razvoj fine grafomotorike, pa će tako primjerice tablete upotrebljavati ograničeno za nastavu i grupni rad, odnosno bit će otprilike četiri do pet tableta po razredu.

 Situacija je drukčija u višim razredima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi gdje je načelo: jedan učenik – jedan uređaj (tablet), a tako će se, istaknula je, intenzivirati uporaba digitalnih obrazovnih materijala i sadržaja, te istodobno učenicima dati prilika da nauče odgovorno koristiti tehnologiju za učenje.

 Kada je pak riječ o srednjim školama, nabavljat će se samo udžbenici i uređaji za korisnike zajamčene minimalne naknade, odnosno za učenike slabijeg socijalno-ekonomskog statusa kojih je, napomenula je ministrica, u prosjeku oko tisuću i pol po generaciji. Podsjetila je kako su u osnovnoj školi, koja je u Hrvatskoj obvezna, besplatni udžbenici i uređaji.

 Divjak je dodala kako je poseban naglasak na digitalno neovisnim nastavnicima što znači da će nastavnik koji predaje u razredu, koji će od jeseni ‘biti u reformi’, imati svoje prijenosno računalo, a razredi obvezno projektor ili interaktivnu i pametnu ploču, čime će se omogućiti uporaba različitih sadržaja i multimedijskih elemenata u svim razredima.

 Ministrica je odgovorila i na nekoliko novinarskih pitanja, od kojih i na ono kako su utvrđeni kriteriji za digitalizaciju u skladu s uzrastom učenika, rekavši da su analizirani rezultati iz eksperimentalnih škola gdje je uočena opravdana pedagoška praksa da se u razrednoj nastavi – od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole – tableti koriste manje kako bi učenici mogli razviti finu grafomotoriku – crtati, pisati, računati. U obzir je uzeta i činjenica da su udžbenici radni, odnosno da se u njih piše, a takvi su rezultati i do sada provedenih međunarodnih usporedaba.

Državna matura po novim kurikulumima prvi put 2022.

 Novinare je zanimalo i što zapravo znači “frontalno uvođenje kurukularne reforme jer dio javnosti shvatio da će reforma od jeseni ‘ići’ u sve razrede svih škola”. S tim u vezi ministrica je podsjetila da je, nakon što su objavljeni kurikulumi, utvrđena i dinamika uvođenja reforme.

 Jer, objasnila je Divjak, “ne možete u sve razrede ići odjednom jer se gradivo veže pa se, primjerice, pisana slova uče u drugom razredu, a ne u prvom, pa je zato važno zadržati postupnost i učenicima omogućiti da gradivo svladavaju vežući ga uz prethodno gradivo”.

 Od jeseni, dodaje, reforma, ‘ulazi’ u sve škole, ali razredi u kojima će se od jeseni raditi po novim kurikulumima su: prvi i peti razredi osnovne škole te prirodoslovni predmeti u sedmim razredima osnovne škole, u srednjoj školi to su u gimnazijama svi prvi razredi, a u strukovnim četverogodišnjim školama to su predmeti koji vode prema obveznoj državnoj maturi (hrvatski jezik i strani jezik te matematika).

 Prema utvrđenoj dinamici u školskoj godini 2020./2021. nastava će po novim kurikulumima održavati u prvim, drugim i trećim razredima te petim, šestim i sedmim razredima osnovne škole, kao i u prvim, drugim i trećim razredima srednje škole. Godinu nakon toga još se dodaju četvrti i osmi razredi u osnovnim škola te četvrti razredi u srednjim školama.

 “To pak znači da će se prvi put državna matura po novim kurikulumima održati 2022. i ona će biti prilagođena tim novim sadržajima”, najavila je ministrica Divjak. 

 Potvrdila je kako će se već idući tjedan susresti s ravnateljima škola u sedam hrvatskih gradova i odgovoriti na njihova specifična pitanja, primjerice kako će odabrati udžbenike, koju aplikaciju, kada će se održati edukacije i savjetnički posjeti te koju će opremu dobiti, a koju moraju sami kupiti.

 Ministrica Divjak zaključila je kako su za novu školsku godinu pripremljeni kurikularni dokumenti, odnosno doneseno je 39 novih kurikuluma, u tijeku su edukacije učitelja i nastavnika koje su počele prošle godine i intenziviraju se kako se približava jesen ove godine, a u tijeku su i recenzije novih udžbenika za škole.

Sport

VAR zaživio i u HNL-u

Published

on

Utakmica 4. kola juniorskog prvenstva između Rudeša i Hajduka (0-0) na zagrebačkome stadionu u Kranjčevićevoj ušla je u povijest kao prva u HNL-u u kojoj je upaljen VAR/faH

Utakmica 4. kola juniorskog prvenstva između Rudeša i Hajduka (0-0) na zagrebačkome stadionu u Kranjčevićevoj ušla je u povijest kao prva u HNL-u u kojoj je upaljen VAR. 

Od proljetnog dijela sezone 2019/20 VAR tehnologija će se koristiti u HNL-u. HNS je postupak za uvođenje VAR-a pokrenuo u lipnju prošle godine, a proteklog siječnja su predstavnici FIFA-e i IFAB-a u Zagrebu na inicijalnom sastanku pojasnili sam postupak uvođenja i korištenja video tehnologije u nogometu.

Trošak uvođenja iznosi oko 1,5 milijuna eura, a savez je aplicirao na fond FIFA-e putem kojeg se sufinancira 80 posto troškova. VAR će se koristiti na svim utakmica Prve HNL te u završnici Hrvatskog nogometnog kupa, a prvoligaši su u tu svrhu dužni osigurati posebne prostorije za VAR na stadionima koje koriste.

Prvo korištenje VAR tehnologije u HNL-u

Uz riječkog suca Ivana Bebeka, koji je vodio utakmicu i prvi upotrijebio VAR, u Kranjčevićevoj su bili i pomoćni suci Ivica Modrić i Borut Križarić te četvrti sudac Fran Jović. Ulogu pomoćnog video suca (VAR) odradio je Goran Gabrilo, a njegov asistent bio je (AVAR) je Miro Grgić. Mario Strahonja i Bruno Marić nadgledali su kako video suci rade posao u VAR sobi. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

19. Zagrebačkom žbicom završen Europski tjedan mobilnosti

Published

on

Dodao

Dan bez automobila u okviru Europskog tjedna mobilnosti i ove je godine obilježen biciklističkom vožnjom – Zagrebačkom žbicom. Vožnja biciklima središtem grada startala je sa Zrinjevca, a kao i obično predvodio ju je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Zagreb je do sada napravio 277 kilometara biciklističkih staza i 1500 parkirališnih mjesta za bicikle, a procjena je da bicikle koristi oko 22 000 sugrađana. Trebamo osvijestiti ljude da što više voze bicikl, a ovakve akcije su najbolji mogući način za to, rekao je gradonačelnik.

Cilj vožnje, na trasi dugoj 7 kilometara: Zrinjevac, Zeleni val, Hebrangova, Klaićeva, Republike Austrije, Deželićeva, Masarykova, Teslina, Preradovićeva, Trg P. Svačića, Trg kralja Tomislava, Hatzova, Trg žrtava fašizma, Bauerova, Vlaška, Langov trg, Palmotićeva, Boškovićeva, Zrinjevac, promicanje je tolerancije i prometne kulture među svim sudionicima u prometu.

Zagrebačku žbicu organiziraju: Grad Zagreb – Gradski ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša, Udruga Moj bicikl, Biciklistički klub Opušteno i Pedicab Zagreb, a Mala biciklijada, koja je održana jutros prije Žbice, se održava u organizaciji Grada Zagreba – Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Na državnoj grbači: Troje od četvero Sirijaca u Njemačkoj na socijalnoj pomoći

Published

on

Dodao

Oko tri četvrtine sirijskih imigranata u Njemačkoj prima naknadu za nezaposlene, u cijelosti ili djelomično, objavio je u nedjelju njemački ured za statistiku.

Podaci agencije za zapošljavanje za kolovoz govore da čak 74,9 posto radno sposobnih Sirijaca spada u tu skupinu.

Stopa nezaposlenosti među Sirijcima u lipnju je iznosila 44,2 posto, pet posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Stopa nezaposlenosti ne uključuje ljude koji pohađaju jezični tečaj ili tečaj za integraciju.

Socijalnu pomoć mogu primati oni koji zarađuju premalo da bi platili osnovne životne troškove.

Po dolasku u Njemačku, Sirijci koji su zatražili azil odmah primaju novac od države kao izbjeglice. No, kako se njihove molbe za azil često rješavaju brže od imigranata iz ostalih zemalja, oni puno brže završe nacionalnom sustavu pomoći za nezaposlene.

Među Afganistancima, 43 posto radno sposobnih je primalo naknadu za nezaposlene, a stopa nezaposlenosti u toj skupini je u svibnju iznosila 26 posto.

Afganistanci imaju znatno manje šansi od Sirijaca dobiti izbjeglički status te stoga ne dobivaju automatski pravo na pohađanje jezičnih ili integracijskih tečajeva.

Stopa nezaposlenosti među njemačkim građanima je u istom razdoblju iznosila 4,7 posto, a među strancima 12,7 posto, objavio je ured za statistiku.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije