Povezite se

Vijesti

Divjak: Svakoj školi u nešto manje od tri godine u prosjeku 1,5 milijuna kuna za reforme

Objavljeno

-

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u petak da će svaka škola u Hrvatskoj u nešto manje od tri godine, za razdoblje 2017.-2020., za reformske procese dobiti oko milijun i pol kuna, što uključuje edukaciju učitelja, udžbenike i opremanje lektirama, informatičkom i drugom opremom.

 Ukupno je to oko dvije milijarde kuna u nešto manje od tri godine za reformske procese u hrvatskim školama i to bez ulaganja u strukovno obrazovanje, a za osnovne škole taj iznos je veći nego za srednje škole i iznosi oko dva milijuna kuna, objasnila je Divjak.

 Ministrica je u petak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja okupila novinare na brifingu kojemu je u središtu pozornosti bilo opremanje škola u kontekstu frontalnog uvođenja cjelovite kurikularne reforme u hrvatske škole od jeseni, odnosno od nove školske 2019./2020. godine.

Digitalizacija u skladu s uzrastom učenika

 Najavila je da će se škole digitalizirati u skladu s uzrastom učenika, a temeljno na nalazima dobivenima iz eksperimentalnih škola i međunarodnih usporedaba. Objasnila je kako to znači da se kod učenika u razrednoj nastavi naglasak stavlja na razvoj fine grafomotorike, pa će tako primjerice tablete upotrebljavati ograničeno za nastavu i grupni rad, odnosno bit će otprilike četiri do pet tableta po razredu.

 Situacija je drukčija u višim razredima u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi gdje je načelo: jedan učenik – jedan uređaj (tablet), a tako će se, istaknula je, intenzivirati uporaba digitalnih obrazovnih materijala i sadržaja, te istodobno učenicima dati prilika da nauče odgovorno koristiti tehnologiju za učenje.

 Kada je pak riječ o srednjim školama, nabavljat će se samo udžbenici i uređaji za korisnike zajamčene minimalne naknade, odnosno za učenike slabijeg socijalno-ekonomskog statusa kojih je, napomenula je ministrica, u prosjeku oko tisuću i pol po generaciji. Podsjetila je kako su u osnovnoj školi, koja je u Hrvatskoj obvezna, besplatni udžbenici i uređaji.

 Divjak je dodala kako je poseban naglasak na digitalno neovisnim nastavnicima što znači da će nastavnik koji predaje u razredu, koji će od jeseni ‘biti u reformi’, imati svoje prijenosno računalo, a razredi obvezno projektor ili interaktivnu i pametnu ploču, čime će se omogućiti uporaba različitih sadržaja i multimedijskih elemenata u svim razredima.

 Ministrica je odgovorila i na nekoliko novinarskih pitanja, od kojih i na ono kako su utvrđeni kriteriji za digitalizaciju u skladu s uzrastom učenika, rekavši da su analizirani rezultati iz eksperimentalnih škola gdje je uočena opravdana pedagoška praksa da se u razrednoj nastavi – od prvoga do četvrtog razreda osnovne škole – tableti koriste manje kako bi učenici mogli razviti finu grafomotoriku – crtati, pisati, računati. U obzir je uzeta i činjenica da su udžbenici radni, odnosno da se u njih piše, a takvi su rezultati i do sada provedenih međunarodnih usporedaba.

Državna matura po novim kurikulumima prvi put 2022.

 Novinare je zanimalo i što zapravo znači “frontalno uvođenje kurukularne reforme jer dio javnosti shvatio da će reforma od jeseni ‘ići’ u sve razrede svih škola”. S tim u vezi ministrica je podsjetila da je, nakon što su objavljeni kurikulumi, utvrđena i dinamika uvođenja reforme.

 Jer, objasnila je Divjak, “ne možete u sve razrede ići odjednom jer se gradivo veže pa se, primjerice, pisana slova uče u drugom razredu, a ne u prvom, pa je zato važno zadržati postupnost i učenicima omogućiti da gradivo svladavaju vežući ga uz prethodno gradivo”.

 Od jeseni, dodaje, reforma, ‘ulazi’ u sve škole, ali razredi u kojima će se od jeseni raditi po novim kurikulumima su: prvi i peti razredi osnovne škole te prirodoslovni predmeti u sedmim razredima osnovne škole, u srednjoj školi to su u gimnazijama svi prvi razredi, a u strukovnim četverogodišnjim školama to su predmeti koji vode prema obveznoj državnoj maturi (hrvatski jezik i strani jezik te matematika).

 Prema utvrđenoj dinamici u školskoj godini 2020./2021. nastava će po novim kurikulumima održavati u prvim, drugim i trećim razredima te petim, šestim i sedmim razredima osnovne škole, kao i u prvim, drugim i trećim razredima srednje škole. Godinu nakon toga još se dodaju četvrti i osmi razredi u osnovnim škola te četvrti razredi u srednjim školama.

 “To pak znači da će se prvi put državna matura po novim kurikulumima održati 2022. i ona će biti prilagođena tim novim sadržajima”, najavila je ministrica Divjak. 

 Potvrdila je kako će se već idući tjedan susresti s ravnateljima škola u sedam hrvatskih gradova i odgovoriti na njihova specifična pitanja, primjerice kako će odabrati udžbenike, koju aplikaciju, kada će se održati edukacije i savjetnički posjeti te koju će opremu dobiti, a koju moraju sami kupiti.

 Ministrica Divjak zaključila je kako su za novu školsku godinu pripremljeni kurikularni dokumenti, odnosno doneseno je 39 novih kurikuluma, u tijeku su edukacije učitelja i nastavnika koje su počele prošle godine i intenziviraju se kako se približava jesen ove godine, a u tijeku su i recenzije novih udžbenika za škole.

Svijet

Trump: Nema potrebe za karantenom u New Yorku

Published

on

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je ipak odustao od ideje da zbog pandemije koronavirusa u čitavoj saveznoj državi New York uvede karantenu nakon što je ona naišla na velike kritike javnosti.

“Karantena neće biti potrebna”, poručio je Trump putem twittera.

Broj umrlih od koronavirusa u SAD-u raste velikom brzinom, sada je potvrđeno već više od 2,100 smrtnih slučajeva što je više no dvostruko od broja umrlih prije samo dva dana.

Ranije u subotu Trump je najavio mogućnost uvođenja karantene za New York, New Jersey i Connecticut, no kritičari su tu ideju odmah proglasili nemogućom jer bi uzrokovala kaos u regiji koja je gospodarski motor SAD-a i u kojoj živi 10 posto stanovnika čitave zemlje koji sudjeluju sa 12 posto u ukupnom bruto domaćm proizvodu.

“Kada biste počeli stvarati zidove među regijama u čitavoj zemlji to bi bilo kontraproduktivno, potpuno ne-američki”, rekao je guverner New Yorka Andrew Cuomo za CNN.

Trump je stoga ublažio retoriku te najavio kako će od Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) zatražiti da se izda “snažan naputak za putovanja” koje bi trebali provoditi guverneri triju spomenutih država.

Neke su savezne države već započele sa zaštitnim mjerama kada su u pitanju putnici koji dolaze iz New Yorka, koji je najveće žarište zaraze u SAD-u. Tako su Florida i Rhode Island izdali naređenja da putnici koji dođu iz New Yorka moraju u samoizolaciju ukoliko žele ostati, dok Pennsylvania i Zapadna Virginia traže od došljaka iz New Yorka da pristanu na dobrovoljnu karantenu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

SAD: Broj umrlih veći od 2,000, među žrtvama i dijete mlađe od godinu dana

Published

on

Broj umrlih od koronavirusa u Sjedinjenim Američkim Državama u subotu je prešao brojku od 2,000, dok je zaraženo više od 120,000 osoba, objavilo je sveučilište Johns Hopkins.

Prema posljednjim podacima Johns Hopkinsa, broj potvrđenih slučajeva zaraze u SAD-u je 121,117, dok je umrlo 2,010 osoba.

Najmlađa žrtva u SAD-u imala manje od godinu dana, objavio je guverner države Illinois JB Pritzker.

“Imam vrlo tužnu vijest. Među umrlima u posljednja 24 sata je i vrlo maleno dijete. Znam kako je vrlo teško prihvatiti takvu vijest”, izjavio je Pritzker.

Odjel za zdravstvo države Illinois nije naveo je li umrlo dijete patilo od drugih bolesti.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Koronavirus usmrtio više od 30.000 u svijetu, dvije trećine u Europi

Published

on

Pandemija koronavirusa usmrtila je od prosinca, kada je izbila u Kini, najmanje 30.003 ljudi u svijetu od čega dvije trećine u Europi, piše agencija France presse na temelju službenih podataka do subote navečer.

Više od 640.770 zaraženih službeno je dijagnosticirano u 183 zemalja i teritorija od početka epidemije. Od tog broja najmanje je njih 130.600 do danas izliječeno. 

Broj dijagnosticiranih ne odražava potpunu stvarnost jer velik broj zemalja testira samo slučajeve zaprimljene u bolnici.

Prema podacima koje je agencija prikupila do subote u 20 sati, od petka u isto vrijeme potvrđeno je 3.417 novih smrti te 68.734 novozaraženih u svijetu.

Najteže je stradala Italija koja je u subotu premašila broj od 10.000 umrlih s ukupno 10.023 umrla, što je 889 novih smrti u zadnja 24 sata.

Slijedi je Španjolska s 5.690 umrlih (+832) i te dvije zemlje bilježe gotovo tri četvrtine svih umrlih u Europi. 

Francuska ima 2.314 mrtvih i 37.575 zaraženih. Velika Britanija premašila je broj od tisuću mrtvih, kao i Grčka. 

Kontinentalna Kina ima 3.295 mrtvih i 81.394 zaraženih, a slijedi Iran s 2.517 mrtvih i 35.408 zaraženih. 

Kina je od petka na subotu imala 54 nova slučaja i tri smrti. Ukupno je 74.971 izliječenih. 

Po broju  zaraženih sada su prve Sjedinjene Države sa službeno potvrđenih 115.547 zaraženih, od čega je 1.891 umrlih, a 921 osoba je ozdravila.

Od petka do subote u isto vrijeme, Brunej, Togo, Šri Lanka,Katar i Jordan objavili su prve smrti na svome tlu izazvane koronavirusom. 

Kontinenti

Europa je sama imala u subotu do 20 sati 21.334 urmlih na 351.877 zaraženih.

Azija je imala potvrđenih 3.742 umrlih na 103.943 zaraženih.

Na Bliskom istoku zabilježene su 2.592  smrti od 43.414 zaraženih.

Sjedinjene Države i Kanada zabilježile su 1.950 umrlih od 120.981 zaraženih.

Latinska Amerika i Karibi registrirali su 242 umrlih na 12.315 zaraženih.

Afrika je zabilježila 128 umrlih i 4.103 zaraženih, a Oceanija 15 smrti i 4.145 zaraženih. 

Agencija AFP objavljuje podatke na temelju informacija Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i vlasti pojedinih država.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije