Povezite se

Vijesti

Divjak: Ne gasimo škole s manje od 150 učenika, nego ravnatelje i tajnice

Objavljeno

-

Nedavno smo pisali da bi se sve škole s manje od 150 učenika trebale ugasiti i pripojiti drugim školama, no ubrzo je stigao odgovor ministrice znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Koliko osnovnih škola u Hrvatskoj trenutno, a koliko bi ih trebalo biti u novoj mreži škola? Što je s glasinama o zatvaranju škola koje imaju manje od 150 učenika?

“Radi se o 859 osnovnih škola, matičnih osnovnih škola, uz te matične škole vezane su područne škole, kojih ima preko tisuću, 1100. To je dobar koncept, s obzirom da se nastavnici mogu razmjenjivati između matičnih i područnih škola i tako ostvarivati svoje norme. Također je za učenike dobro, jer se onda možda učenici nakon prva četiri razreda u područnoj školi mogu prebaciti kasnije u matičnu školu. Pored tih škola, još imamo oko 450 srednjih škola”, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja. 

Za glasine o zatvaranju škola kazala je da su – samo glasine.

“Jedan od tipičnih primjera lažnih vijesti, gdje rijetko tko pročita dokument ili se referira na izvor, nego ‘rekla-kazala’. To je, znači, jedan način, a drugi način je da se to koristi u različite politikanske svrhe. Znači – o nikakvim gašenjima ne govorimo, nego se radi optimizacija mreža škola, koje po zakonu moramo napraviti. Radi se na način da ministarstvo daje određene smjernice i podatke iz državnog pedagoškog standarda. Prvi cilj je da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje, znači opremljene škole, a drugi cilj je da racionalno koriste sredstava iz državnog proračuna, sredstva poreznih obveznika.”

Koliko je škola koje imaju manje od 150 učenika i učenica?

“Recimo da ih ima oko 170, međutim, govorimo o matičnim školama. Područnih škola ima na stotine s manje od 150 učenika. Ali ono što nije dobro je da mi, ako gledamo matične škole, koje bi trebale biti velike i okupljati područne škole – mi imamo 21 matičnu školu koja ima manje od 50 učenika. Pa je pitanje kakva je to matična škola, osim ako se radi o nekom izoliranom mjestu ili na otoku.”

Dakle, riječ je o 21 školi s manje od 50 učenika, koje bi mogle biti pripojene drugim školama?

“Tako je, radi se o pripojenju drugim školama na način da to više ne budu matične škole, nego postanu područne škole neke druge matične škole. Učenici opet idu u istu školu, samo što više neće imati ravnatelja ili tajnika, nego će biti uz neku veliku školu vezane. Naravno, nekima je u interesu da imamo više tog administrativnog kadra, lai nama je u interesu da imamo što više kvalitetnih nastavnika i da djeca imaju kvalitetno obrazovanje.”

Dala je i primjer.

“Na primjer, imamo jedan grad gdje u centru imate četiri škole koje su poluprazne, a na periferiji imate škole koje rade rade u tri smjene. Obaveza je osnivača da upisna područja odredi tako da podjednako imamo učenika u školama i to je također njihova zadaća prema decentraliziranim funkcijama.”

Zašto imamo paradoks da raste broj nastavnika i nastavnika, a pada broj učenika?

“Imamo male škole gdje nastavnici teško mogu ostvariti svoju normu jer su to možda matične škole, imaju premalo sati, pa vi tamo zapošljavate nastavnike. A ako biste okrupnili škole, da imate matičnu školu s više područnih škola, onda bi jedan nastavnik zapravo mogao raditi u više škola temeljem jednog ugovora o radu i tako smo već napravili određenu racionalizaciju. naši razredi su mali, prosječni razred u Hrvatskoj ima 17 učenika. A ako gledaterazrednu nastavu, ondaje taj broj još manji. Prema tome, postoji tendencija da se razredi razbijaju na što manje jedinice kako bi se zadržali nastavnici ili kako bi se zaposlili novi nastavnici.”

Trebaju li nastavnici i ravnatelji strahovati od otkaza? 

“Pa ne baš od otkaza, ali ne može više nitko stajati na mjestu i očekivati da će sve biti kako je. Znači, reforma se radi na dvije razine. Jedna je reforma u razredu, koja mijenja paradigmu načina podučavanja, a s druge strane moramo racionalno koristiti sredstva.”

Koji je rok za novu mrežu škola?

“Sada tek raspravljamo o smjernicama s osnivačima, nakon toga oni dobivaju smjernice, a onda imaju tri mjeseca nama predložiti novu mrežu škola na svom području. Ja apeliram da to stvarno naprave u najboljem interesu učenika.”

Sindikat hrvatskih učitelja napravio je istraživanje – ‘Škola za život’ dobila je dvojku?

“Prije svega, mene čudi da to netko zove istraživanjem, pogotovo znanstvenim istraživanjem. U tom segmentu ne čudi me da Sanja Šprem, koja vodi taj sindikat, ne zna što je znanstveno istraživanje. Koliko je meni poznato, oni su napravili anketu među svojim članovima negdje početkom školske godine, na tristotinjak ljudi. Istovremeno smo mi na 1300 učitelja napravili anketu nakon prvog polugodišta i odmah objavili rezultate, a oni su objavili rezultate nakon šest mjeseci. Mislim da ta anketa nije vjerodostoja, a pogotovo sada nije relevantna.”

Koliko djece u školama nema za topli obrok i kako se to rješava?

“To nije odgovornost ministarstva direktno, ono što mi osiguravamo su radna mjesta kuharica. također, pomažemo oko opremanja škola. Mi nismo subvencioniali to, mi sada opremamo škole, dajemo besplatne udžbenike i opremu svim osnovnoškolcima i subvencioniramo prijevoz. Ovaj drugi dio je na osnivačima, a to su gradovi i županije. Dobivaju preko milijardu kuna godišnje na ime obrazovanja i vidi se razlika od županije do županije.”

Svijet

Otvoren tradicionalni Hrvatski bal u Beču

Published

on

Ilustracija

Tradicionalni 29. Hrvatski bal u organizaciji Austrijsko-hrvatske zajednice za kulturu i šport otvoren je u subotu navečer u svečanoj dvorani  Arcotela Wimberger u Beču.

Bal je okupio oko 350. Hrvata iz Beča i cijele Austrije, njihove goste iz Hrvatske  te prijatelje Austrijance i pokrovitelje te priredbe.

Zaželjevši im prigodom otvorenja bala dobrodošlicu, predsjednik  Austrijsko-hrvatske  kulturne  zajednice  za kulturu i šport Mate Ružić naglasio je da je bal postao mjesto druženja i zabave  Hrvata i njihovih gostiju u austrijskoj metropoli.

U ime Središnjeg državnog ureda  za Hrvate izvan RH goste je pozdravila savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskoga iseljeništva Croatiana Orešković naglasivši da je bal lijepa svečanost, koja je uz druženje, susrete i dogovore o budućoj suradnji i  potvrda zajedništva u očuvanju kulture i običaja naših ljudi, koje je potrebno prenositi na mlađe naraštaje Hrvata izvan Hrvatske.

Austrijska zajednica za kulturu i sport u Beču  osnovana je 1990. godine i koordinira dvanaestak hrvatskih udruga s više od 3000 članova i jedna je od najvećih zajednica Hrvata u Austriji.

Predsjednica za kulturu Zajednice i organizacijskog odbora za organizaciju bala Jadranka Vincek kazala je da je bal postao tradicija okupljanja Hrvata u Beču te da  se organizacijom bala  kao i drugih kulturnih i sportskih manifestacija  čuva  hrvatska vlastitost, jezik , kultura i običaji  u Austriji. Najavila je, da će  se u lipnju obilježiti 30 obljetnica osnutka Zajednice. 

Bal je jedan od najvažnijih  godišnjih kulturnih priredbi te zajednice.

Ovogodišnji  bal održava se pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH,  hrvatskog veleposlanstva u Austriji i Bečkog gradonačelnika Beča  Michaela Ludwiga.

U glazbenom dijelu priredbe nastupili su  tamburaški sastav Gazde i Duo Domižana te kulturno umjetničko društvo  Bosanska Posavina i kulturno umjetničko društvo Busovača iz Beča.

Ucitavanje vijesti

EU

Dvoje mrtvih, 58 zaraženih koronavirusom u Italiji

Published

on

Broj zaraženih koronavirusom u Italji porastao je na gotovo 60, uključujući dvoje umrlih, a epidemija se širi prema financijskom središtu Milanu. 

Vlasti u sjevernim talijanskim regijama s najviše zaraženih, Lombardiji i Venetu, zatvorile su škole i zabranile javna događanja. Kompanija Luxottica u čijem je vlasništvu Ray-Ban i banka UniCredit rekle su radnicima koji žive u najpogođenijim područjima da ostanu kod kuće. 

Lombardija i Veneto predstavljaju industrijsko srce Italije i zajedno ostvaruju 30 posto talijanskog BDP-a. 

76-godišnja žena, pozitivna na koronavirus, pronađena je mrtva u četvrtak svom domu, 50 kilometara južno od Milana. Drugi smrtni slučaj je 78-godišnji muškarac koji je preminuo u bolnici blizu Padove u petak navečer. 

Muškarčeva supruga i kći su među 12 ljudi zaraženih koronavirusom u regiji Veneto gdje vlasti razmatraju otkazivanje karnevala u Veneciji. 

Guverner Lombardije Attilio Fontana kaže da je u regiji 46 zaraženih, uključujući muškarca koji se trenutno nalazi u bolnici San Raffaele u Milanu. Milano ima 1.4 milijuna stanovnika a trenutno se u njemu odvija Tjedan ženske mode.

Prvi slučaj koronavirusa zabilježen je u Codognu, gradiću jugoistočno od Milana. 

Pacijent je 38-godišnji muškarac koji se razbolio nakon susreta s prijateljem koji je posjetio Kinu. Njegovo stanje je stabilno, rekle su vlasti. 

“Svi oni koji su pozitivni na virus su oni koji su 18. i 19. veljače imali kontakta s bolnicom u Codognu”, rekao je član regionalne vlade Giulio Gallera. Dodao je da je u protekla dva dana u tom području pregledano 259 ljudi i da ih je 35 pozitivno na koronavirus. 

“Stopa zaraze od 13 posto je vrlo visoka”, dodao je. 

Oko 50.000 stanovnika Codogne i obližnjih mjesta preporučen je ostanak kod kuće. Zabranjena su javna okupljanja, uključujući odlazak na mise i nogometne utakmice, a škole i trgovine su zatvorene. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Ministar Beroš: “Očekujem koronavirus u Hrvatskoj. Moramo se pripremiti!”

Published

on

Jedan od petero Hrvata koji rade na kruzeru Diamond Princes na kojem je, nakon Kine, najveće žarište koronavirusa, sinoć je stigao u Zagreb. Iako nema simptome bolesti zbog opreza je smješten u novoosnovanu karantenu u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti.

“On je doista zbog radnih aktivnosti bio u kontaktu s raznim osobama pa i onima koje su oboljele. I njegova je ideja bila da zbog svoje sigurnosti i sigurnosti svoje obitelji bude pod nadzorom. Koliko je ovo dobrodošlo, pokazuju zbivanja u Italiji”, rekao je u RTL-u Danas ministar zdravstva Vili Beroš.

Dodaje da ovakav oprez nije pretjeran: “Ulog je prevelik: ulog je njegovo zdravlje, zdravlje njegove obitelji i zdravlje nacije”. Ministar zdravstva kaže da preporučenu karantenu nitko neće moći odbiti.

S talijanskim kolegom još se nije uspio čuti jer tamo traje krizni sastanak.

“Jasno je da trebamo iz sata u sat pratiti situaciju jer se ona vrlo brzo mijenja. Putem našeg veleposlanika dogovoreno je da budemo stalno u kontaktu.

“Situacija u Italiji odredit će naš smjer”

U Italiji se bolest pojavila u pokrajinama Veneto i Lombardija, popularnom odredištu Hrvata. Što se preporučuje našim ljudima koji planiraju ići tamo?

“Kolege tamo predlažu otkazivanje javnih priredbi. Ako se to potvrdi kod njih, i mi ćemo tako postupiti. Pratimo situaciju iz sata u sat. Ako sutra bude mirnije, i mi ćemo ići u tom smjeru”, kazao je Beroš. Istaknuo je da se razmatra i kako će izgledati povratak Hrvata koji su trenutačno tamo.

“Epidemiološka slika u Italiji za nekoliko sati odredit će naše poteze”, rekao je Beroš.

Širenje bolesti je, kaže, apsolutno nemoguće spriječiti: “Očekujem da će se koronavirus u dogledno vrijeme pojaviti u Hrvatskoj. Mi se samo moramo pripremiti”.

Ipak, smrtnost nije velika. “Ona je oko dva posto, a to je manje od običnog virusa gripe. U tom kontekstu nema bojazni, no ponavljam, riječ je o novom virusu, novoj bolesti. Vjerujem da neće mutirati, ali moramo biti oprezni”, istaknuo je Beroš.

Nacionalno/N1

Ucitavanje vijesti

Najčitanije