Povezite se

Vijesti

Divjak: Ne gasimo škole s manje od 150 učenika, nego ravnatelje i tajnice

Objavljeno

-

Nedavno smo pisali da bi se sve škole s manje od 150 učenika trebale ugasiti i pripojiti drugim školama, no ubrzo je stigao odgovor ministrice znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Koliko osnovnih škola u Hrvatskoj trenutno, a koliko bi ih trebalo biti u novoj mreži škola? Što je s glasinama o zatvaranju škola koje imaju manje od 150 učenika?

“Radi se o 859 osnovnih škola, matičnih osnovnih škola, uz te matične škole vezane su područne škole, kojih ima preko tisuću, 1100. To je dobar koncept, s obzirom da se nastavnici mogu razmjenjivati između matičnih i područnih škola i tako ostvarivati svoje norme. Također je za učenike dobro, jer se onda možda učenici nakon prva četiri razreda u područnoj školi mogu prebaciti kasnije u matičnu školu. Pored tih škola, još imamo oko 450 srednjih škola”, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja. 

Za glasine o zatvaranju škola kazala je da su – samo glasine.

“Jedan od tipičnih primjera lažnih vijesti, gdje rijetko tko pročita dokument ili se referira na izvor, nego ‘rekla-kazala’. To je, znači, jedan način, a drugi način je da se to koristi u različite politikanske svrhe. Znači – o nikakvim gašenjima ne govorimo, nego se radi optimizacija mreža škola, koje po zakonu moramo napraviti. Radi se na način da ministarstvo daje određene smjernice i podatke iz državnog pedagoškog standarda. Prvi cilj je da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje, znači opremljene škole, a drugi cilj je da racionalno koriste sredstava iz državnog proračuna, sredstva poreznih obveznika.”

Koliko je škola koje imaju manje od 150 učenika i učenica?

“Recimo da ih ima oko 170, međutim, govorimo o matičnim školama. Područnih škola ima na stotine s manje od 150 učenika. Ali ono što nije dobro je da mi, ako gledamo matične škole, koje bi trebale biti velike i okupljati područne škole – mi imamo 21 matičnu školu koja ima manje od 50 učenika. Pa je pitanje kakva je to matična škola, osim ako se radi o nekom izoliranom mjestu ili na otoku.”

Dakle, riječ je o 21 školi s manje od 50 učenika, koje bi mogle biti pripojene drugim školama?

“Tako je, radi se o pripojenju drugim školama na način da to više ne budu matične škole, nego postanu područne škole neke druge matične škole. Učenici opet idu u istu školu, samo što više neće imati ravnatelja ili tajnika, nego će biti uz neku veliku školu vezane. Naravno, nekima je u interesu da imamo više tog administrativnog kadra, lai nama je u interesu da imamo što više kvalitetnih nastavnika i da djeca imaju kvalitetno obrazovanje.”

Dala je i primjer.

“Na primjer, imamo jedan grad gdje u centru imate četiri škole koje su poluprazne, a na periferiji imate škole koje rade rade u tri smjene. Obaveza je osnivača da upisna područja odredi tako da podjednako imamo učenika u školama i to je također njihova zadaća prema decentraliziranim funkcijama.”

Zašto imamo paradoks da raste broj nastavnika i nastavnika, a pada broj učenika?

“Imamo male škole gdje nastavnici teško mogu ostvariti svoju normu jer su to možda matične škole, imaju premalo sati, pa vi tamo zapošljavate nastavnike. A ako biste okrupnili škole, da imate matičnu školu s više područnih škola, onda bi jedan nastavnik zapravo mogao raditi u više škola temeljem jednog ugovora o radu i tako smo već napravili određenu racionalizaciju. naši razredi su mali, prosječni razred u Hrvatskoj ima 17 učenika. A ako gledaterazrednu nastavu, ondaje taj broj još manji. Prema tome, postoji tendencija da se razredi razbijaju na što manje jedinice kako bi se zadržali nastavnici ili kako bi se zaposlili novi nastavnici.”

Trebaju li nastavnici i ravnatelji strahovati od otkaza? 

“Pa ne baš od otkaza, ali ne može više nitko stajati na mjestu i očekivati da će sve biti kako je. Znači, reforma se radi na dvije razine. Jedna je reforma u razredu, koja mijenja paradigmu načina podučavanja, a s druge strane moramo racionalno koristiti sredstva.”

Koji je rok za novu mrežu škola?

“Sada tek raspravljamo o smjernicama s osnivačima, nakon toga oni dobivaju smjernice, a onda imaju tri mjeseca nama predložiti novu mrežu škola na svom području. Ja apeliram da to stvarno naprave u najboljem interesu učenika.”

Sindikat hrvatskih učitelja napravio je istraživanje – ‘Škola za život’ dobila je dvojku?

“Prije svega, mene čudi da to netko zove istraživanjem, pogotovo znanstvenim istraživanjem. U tom segmentu ne čudi me da Sanja Šprem, koja vodi taj sindikat, ne zna što je znanstveno istraživanje. Koliko je meni poznato, oni su napravili anketu među svojim članovima negdje početkom školske godine, na tristotinjak ljudi. Istovremeno smo mi na 1300 učitelja napravili anketu nakon prvog polugodišta i odmah objavili rezultate, a oni su objavili rezultate nakon šest mjeseci. Mislim da ta anketa nije vjerodostoja, a pogotovo sada nije relevantna.”

Koliko djece u školama nema za topli obrok i kako se to rješava?

“To nije odgovornost ministarstva direktno, ono što mi osiguravamo su radna mjesta kuharica. također, pomažemo oko opremanja škola. Mi nismo subvencioniali to, mi sada opremamo škole, dajemo besplatne udžbenike i opremu svim osnovnoškolcima i subvencioniramo prijevoz. Ovaj drugi dio je na osnivačima, a to su gradovi i županije. Dobivaju preko milijardu kuna godišnje na ime obrazovanja i vidi se razlika od županije do županije.”

Politika

Plenković: Omogućili smo glasovanje u četiri puta više domova za starije

Published

on

Predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak da postoje dva načela – pravo glasa i zaštite zdravlja – vezano uz situaciju da pojedini građani zbog epidemije koronavirusa neće moći glasati, ali i da je omogućeno glasovanje u četiri puta više domova za starije, 83.

“Smatram da ustavno pravo – da građani imaju pravo birati – treba biti glavno načelo, to je ono što je najvažnije. Drugo, da moramo voditi računa o zdravlju naših sugrađana. Treće, da smo u odnosu na ranije situacije omogućili glasovanje u četiri puta više domova za starije nego što je bilo inače”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje je li DIP trebao angažirati više članova biračkih odbora da se svima omogući njihovo ustavno pravo.

Nije prvi put da oni koji boluju od zaraznih bolesti ne glasaju, treba naći balans

Dodao je da je prije bilo omogućeno glasovanje u oko 25 domova, a sada u 83. Postoje i brojni mali privatni domovi, gdje je ključan element i prethodne registracije i prijave o tome gdje će ti ljudi glasati. Važno je, ističe Plenković, da u daljnjoj komunikaciji DIP pojasni na koji način može omogućiti tim građanima da glasaju.

Također, ne vjeruje da postoji prostor za osporavanje izbornog rezultata ako ostane preporuka da zaraženi koronavirusom ne mogu glasati.

“Moramo biti realni uz svo uvažavanje ove situacije. Nije ovo prvi put da ljudi koji boluju od zarazne bolesti neće glasati na nekim izborima, nije ovo prva takva situacija da se s njom nismo susreli. Treba naći adekvatan balans i omogućiti što većem broju naših građana da iskoriste svoje biračko pravo”, poručio je Plenković.

U sučeljavanju očekujem argumentiraniju raspravu, zabrinut sam SDP-ovom retorikom

Vezano za sutrašnje završno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Davorom Bernardićem, rekao je da očekuje argumentiranu raspravu, ali i možda malo argumentiraniju nego što je bila prošli put. Zabrinjavajućim je nazvao pokušaj SDP-ove koalicije da upozorava na korupciju, lopovluk i fašizam.

“Zabrinut sam za takvu retoriku nekoga tko pretendira dobiti povjerenje hrvatskih birača da upravlja zemljom u ovako izazovnim vremenima. Ovo je vrijeme za pouzdane, odgovorne, stručne iskusne ljude koji će na temelju dosadašnjih postignuća nastaviti rad i gospodarski rast”, rekao je Plenković.

Vezano za kampanju, rekao je da su sve poruke HDZ-a bile konzistentne, temeljene na činjenicama i da nisu bazirane na floskulama, neutemeljenim napadima ili rješenjima koja nemaju pokriće u zakonskom i financijskom smislu.

HDZ će biti relativni pobjednik izbora 

Što se tiče predizbornih anketa, rekao je da su one i u izborima 2016. davale prednost lijevoj koaliciji te da će HDZ biti relativni pobjednik ovih izbora. Cilj da dođu do rezultata kojeg su imali 2016. je realan, ambiciozan i pokazuje karakter HDZ-a kakvog on vodi četiri godine i koji je jasan i precizan u vrijednosnom smislu, ističe Plenković.

“Zato bi bilo dobro da ovi s kao lijeve liberalne opcije, koji tako lakonski puštaju u eter riječ fašizam, neka oni to malo pojasne na koga misle. Tko su ti netolerantni, isključivi, fašisti na koje misli SDP? Ja bih to volio čuti”, poručio je.

SDP-ovu kampanju na čijim plakatima i spotovima nema nikoga od njih nazvao je jedinstvenim primjerom “političke kamuflaže lidera SDP-a”. 

Škoro pretendira biti iskonskiji HDZ-ovac nego što je

Vezano za predsjednika Domovinskog pokreta Miroslava Škoru, rekao je da je bio član HDZ-a i da je nastupao za novac u kampanjama HDZ-a, a da sada “pretendira biti veći i iskonskiji HDZ-ovac nego što je i koji u nastupima ima osebujne definicije domoljublja”. 

Dodao je da su oko njega okupljeni ljudi koji su bili dojučerašnji članovi HDZ-a ili ljudi koji su u izbornim utakmicama s njima bili u partnerstvu. 

“To je grupacija koja gleda da bude nekakva alternativa, ne znam čemu točno. Sve bitno što je trebalo riješiti u hrvatskoj u pogledu suverenizma, državotvorstva i domoljublja je apsolvirano u vrijeme predsjednika Tuđmana i vodstva HDZ-a devedesetih godina”, poručio je Plenković, dodavši da teme prošlosti nisu rješenje za budućnost. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Koalicija ‘Desna liga’ predstavila u Šibeniku listu za IX. izbornu jedinicu

Published

on

Karlo Starčević

Čelnici HSP-a Karlo Starčević i Neovisnih za Hrvatsku Bruna Esih predstavili su u četvrtak u Šibeniku listu koalicije ‘Desna liga’ za IX. izbornu jedinicu.

‘Hrvatska je opljačkana, hrvatska obitelj razorena, a hrvatska mladež protjerana’, rekao je Karlo Starčević, prvi na listi ‘Desne lige’ u IX. izbornoj jedinici.

Upitavši je li to naša budućnost, dodao je kako su oni jedina koalicija u Hrvatskoj koja vodi politiku bez tutora.

Bruna Esih rekla je kako su u koaliciji ljudi koji su spremni na politiku bez kompromisa.

Oni koji su spremni na kompromise proživljavat će isto ono što i zadnjih 20 godina. Pozivam birače da ovaj put biraju sadržaj, a ne ambalažu. Birajte kulturu života, a kulturu smrti smo odbacili sa željom za potpunom zabranom podbačaja. Mi smo protiv uvođenja eura, za smanjenje javne uprave i za stvaranje treće federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, rekla je Esih.

Naglasila je da njihova koalicija Desna liga ne brine puno o saborskim mandatima.

“Nama je do Hrvatske i hrvatskog naroda. Ovu listu smo sastavili jer mislimo da nosimo nešto različito i bolje od drugih političkih opcija. Bez obzira na mandate šaljemo poruku da smo na raspolaganju hrvatskom narodu i da imaju pravu opciju na izborima”, rekla je Bruna Esih.

Ipak, naglasila je, Desna liga očekuje tri saborska mandata na razini države.

Ucitavanje vijesti

Ličko-senjska županija

HDZ izgubio većinu u Gradskom vijeću Grada Gospića: Zbog nezadovoljstva napustilo ga pet vijećnika

Published

on

Izvor: Lika online

Petero vijećnika gospićkoga Gradskog vijeća izašlo je u četvrtak iz Kluba vijećnika HDZ-HSS-HSP AS i nezavisne liste uz obrazloženje da od danas djeluju kao Klub nezavisnih vijećnika i HSS-a iako je dvoje od tih vijećnika i dalje u članstvu HDZ-a.

U priopćenju za javnost poručili su da predsjednik Gradskog vijeća Petar Radošević (HDZ) od danas više nema njihovu “bezuvjetnu podršku”.

“Unatoč našim nastojanjima   prema povjereniku HDZ – a Ivici Radoševiću i  predsjedniku Gradskog vijeća kako bi se Klub HDZ – a, HSS-a, HSP AS i nezavisne  liste  sastajao  dva, tri dana prije svake sjednice Gradskog vijeća da  analizira sve točke dnevnog reda  kako bi argumentirano mogli glasovati, naša nastojanja nisu prihvaćena.

Kako se i danas kao i nebrojeno puta do sada  ponovila ista situacija, a tiče se vrlo bitnih točaka dnevnog reda (nova imenovanja, dodatna zaduženja….) povjerenik HDZ – a Ivica Radošević  ponovno nije smatrao potrebnim sazvati Klub kako bi mogli zauzeti stav oko  točaka dnevnog reda, a koje se tiču  daljnjeg zaduženja i financijskih opterećenja Grada Gospića.”

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Gospića nema više bezuvjetnu podršku

“Nezadovoljni višegodišnjom situacijom i ne funkcioniranjem kluba HDZ-a i koalicijskih partnera odlučili smo istupiti iz istoga. Od danas djelujemo kao posebni Klub nezavisnih vijećnika i HSS- a te napominjemo da predsjednik Gradskog vijeća Petar Radošević više nema našu bezuvjetnu podršku.

Još jednom napominjemo da je nefunkcioniranje kluba rezultiralo zapravo izostajanjem političkih stavova, nemogućnosti argumentirane rasprave  kao bitni instrumenti političke borbe koja ima za cilj  unapređenje kvalitete života i razvoja  našeg grada te je to razlog našeg izlaska iz Kluba HDZ –a i koalicijskih partnera.  Na kraju napominjemo da smo spremni  kao novi Klub nezavisnih vijećnika i HSS – a poduprijeti na Gradskom vijeću sve dobre projekte koji su u interesu građana ovog grada.”

Ivan Bronzović
Jadranka Pejnović
Vlatka Devčić-Stilinović
Marijan Brkljačić
Zdravko Župan ( HSS )

Ucitavanje vijesti

Najčitanije