Izvor: Nacionalno/D.Prša

Nedavno smo pisali da bi se sve škole s manje od 150 učenika trebale ugasiti i pripojiti drugim školama, no ubrzo je stigao odgovor ministrice znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Koliko osnovnih škola u Hrvatskoj trenutno, a koliko bi ih trebalo biti u novoj mreži škola? Što je s glasinama o zatvaranju škola koje imaju manje od 150 učenika?

“Radi se o 859 osnovnih škola, matičnih osnovnih škola, uz te matične škole vezane su područne škole, kojih ima preko tisuću, 1100. To je dobar koncept, s obzirom da se nastavnici mogu razmjenjivati između matičnih i područnih škola i tako ostvarivati svoje norme. Također je za učenike dobro, jer se onda možda učenici nakon prva četiri razreda u područnoj školi mogu prebaciti kasnije u matičnu školu. Pored tih škola, još imamo oko 450 srednjih škola”, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja. 

Za glasine o zatvaranju škola kazala je da su – samo glasine.

“Jedan od tipičnih primjera lažnih vijesti, gdje rijetko tko pročita dokument ili se referira na izvor, nego ‘rekla-kazala’. To je, znači, jedan način, a drugi način je da se to koristi u različite politikanske svrhe. Znači – o nikakvim gašenjima ne govorimo, nego se radi optimizacija mreža škola, koje po zakonu moramo napraviti. Radi se na način da ministarstvo daje određene smjernice i podatke iz državnog pedagoškog standarda. Prvi cilj je da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje, znači opremljene škole, a drugi cilj je da racionalno koriste sredstava iz državnog proračuna, sredstva poreznih obveznika.”

Koliko je škola koje imaju manje od 150 učenika i učenica?

“Recimo da ih ima oko 170, međutim, govorimo o matičnim školama. Područnih škola ima na stotine s manje od 150 učenika. Ali ono što nije dobro je da mi, ako gledamo matične škole, koje bi trebale biti velike i okupljati područne škole – mi imamo 21 matičnu školu koja ima manje od 50 učenika. Pa je pitanje kakva je to matična škola, osim ako se radi o nekom izoliranom mjestu ili na otoku.”

Dakle, riječ je o 21 školi s manje od 50 učenika, koje bi mogle biti pripojene drugim školama?

“Tako je, radi se o pripojenju drugim školama na način da to više ne budu matične škole, nego postanu područne škole neke druge matične škole. Učenici opet idu u istu školu, samo što više neće imati ravnatelja ili tajnika, nego će biti uz neku veliku školu vezane. Naravno, nekima je u interesu da imamo više tog administrativnog kadra, lai nama je u interesu da imamo što više kvalitetnih nastavnika i da djeca imaju kvalitetno obrazovanje.”

Dala je i primjer.

“Na primjer, imamo jedan grad gdje u centru imate četiri škole koje su poluprazne, a na periferiji imate škole koje rade rade u tri smjene. Obaveza je osnivača da upisna područja odredi tako da podjednako imamo učenika u školama i to je također njihova zadaća prema decentraliziranim funkcijama.”

Zašto imamo paradoks da raste broj nastavnika i nastavnika, a pada broj učenika?

“Imamo male škole gdje nastavnici teško mogu ostvariti svoju normu jer su to možda matične škole, imaju premalo sati, pa vi tamo zapošljavate nastavnike. A ako biste okrupnili škole, da imate matičnu školu s više područnih škola, onda bi jedan nastavnik zapravo mogao raditi u više škola temeljem jednog ugovora o radu i tako smo već napravili određenu racionalizaciju. naši razredi su mali, prosječni razred u Hrvatskoj ima 17 učenika. A ako gledaterazrednu nastavu, ondaje taj broj još manji. Prema tome, postoji tendencija da se razredi razbijaju na što manje jedinice kako bi se zadržali nastavnici ili kako bi se zaposlili novi nastavnici.”

Trebaju li nastavnici i ravnatelji strahovati od otkaza? 

“Pa ne baš od otkaza, ali ne može više nitko stajati na mjestu i očekivati da će sve biti kako je. Znači, reforma se radi na dvije razine. Jedna je reforma u razredu, koja mijenja paradigmu načina podučavanja, a s druge strane moramo racionalno koristiti sredstva.”

Koji je rok za novu mrežu škola?

“Sada tek raspravljamo o smjernicama s osnivačima, nakon toga oni dobivaju smjernice, a onda imaju tri mjeseca nama predložiti novu mrežu škola na svom području. Ja apeliram da to stvarno naprave u najboljem interesu učenika.”

Sindikat hrvatskih učitelja napravio je istraživanje – ‘Škola za život’ dobila je dvojku?

“Prije svega, mene čudi da to netko zove istraživanjem, pogotovo znanstvenim istraživanjem. U tom segmentu ne čudi me da Sanja Šprem, koja vodi taj sindikat, ne zna što je znanstveno istraživanje. Koliko je meni poznato, oni su napravili anketu među svojim članovima negdje početkom školske godine, na tristotinjak ljudi. Istovremeno smo mi na 1300 učitelja napravili anketu nakon prvog polugodišta i odmah objavili rezultate, a oni su objavili rezultate nakon šest mjeseci. Mislim da ta anketa nije vjerodostoja, a pogotovo sada nije relevantna.”

Koliko djece u školama nema za topli obrok i kako se to rješava?

“To nije odgovornost ministarstva direktno, ono što mi osiguravamo su radna mjesta kuharica. također, pomažemo oko opremanja škola. Mi nismo subvencioniali to, mi sada opremamo škole, dajemo besplatne udžbenike i opremu svim osnovnoškolcima i subvencioniramo prijevoz. Ovaj drugi dio je na osnivačima, a to su gradovi i županije. Dobivaju preko milijardu kuna godišnje na ime obrazovanja i vidi se razlika od županije do županije.”