Povezite se

Vijesti

Divjak: Ne gasimo škole s manje od 150 učenika, nego ravnatelje i tajnice

Objavljeno

-

Nedavno smo pisali da bi se sve škole s manje od 150 učenika trebale ugasiti i pripojiti drugim školama, no ubrzo je stigao odgovor ministrice znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.

Koliko osnovnih škola u Hrvatskoj trenutno, a koliko bi ih trebalo biti u novoj mreži škola? Što je s glasinama o zatvaranju škola koje imaju manje od 150 učenika?

“Radi se o 859 osnovnih škola, matičnih osnovnih škola, uz te matične škole vezane su područne škole, kojih ima preko tisuću, 1100. To je dobar koncept, s obzirom da se nastavnici mogu razmjenjivati između matičnih i područnih škola i tako ostvarivati svoje norme. Također je za učenike dobro, jer se onda možda učenici nakon prva četiri razreda u područnoj školi mogu prebaciti kasnije u matičnu školu. Pored tih škola, još imamo oko 450 srednjih škola”, kazala je ministrica znanosti i obrazovanja. 

Za glasine o zatvaranju škola kazala je da su – samo glasine.

“Jedan od tipičnih primjera lažnih vijesti, gdje rijetko tko pročita dokument ili se referira na izvor, nego ‘rekla-kazala’. To je, znači, jedan način, a drugi način je da se to koristi u različite politikanske svrhe. Znači – o nikakvim gašenjima ne govorimo, nego se radi optimizacija mreža škola, koje po zakonu moramo napraviti. Radi se na način da ministarstvo daje određene smjernice i podatke iz državnog pedagoškog standarda. Prvi cilj je da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje, znači opremljene škole, a drugi cilj je da racionalno koriste sredstava iz državnog proračuna, sredstva poreznih obveznika.”

Koliko je škola koje imaju manje od 150 učenika i učenica?

“Recimo da ih ima oko 170, međutim, govorimo o matičnim školama. Područnih škola ima na stotine s manje od 150 učenika. Ali ono što nije dobro je da mi, ako gledamo matične škole, koje bi trebale biti velike i okupljati područne škole – mi imamo 21 matičnu školu koja ima manje od 50 učenika. Pa je pitanje kakva je to matična škola, osim ako se radi o nekom izoliranom mjestu ili na otoku.”

Dakle, riječ je o 21 školi s manje od 50 učenika, koje bi mogle biti pripojene drugim školama?

“Tako je, radi se o pripojenju drugim školama na način da to više ne budu matične škole, nego postanu područne škole neke druge matične škole. Učenici opet idu u istu školu, samo što više neće imati ravnatelja ili tajnika, nego će biti uz neku veliku školu vezane. Naravno, nekima je u interesu da imamo više tog administrativnog kadra, lai nama je u interesu da imamo što više kvalitetnih nastavnika i da djeca imaju kvalitetno obrazovanje.”

Dala je i primjer.

“Na primjer, imamo jedan grad gdje u centru imate četiri škole koje su poluprazne, a na periferiji imate škole koje rade rade u tri smjene. Obaveza je osnivača da upisna područja odredi tako da podjednako imamo učenika u školama i to je također njihova zadaća prema decentraliziranim funkcijama.”

Zašto imamo paradoks da raste broj nastavnika i nastavnika, a pada broj učenika?

“Imamo male škole gdje nastavnici teško mogu ostvariti svoju normu jer su to možda matične škole, imaju premalo sati, pa vi tamo zapošljavate nastavnike. A ako biste okrupnili škole, da imate matičnu školu s više područnih škola, onda bi jedan nastavnik zapravo mogao raditi u više škola temeljem jednog ugovora o radu i tako smo već napravili određenu racionalizaciju. naši razredi su mali, prosječni razred u Hrvatskoj ima 17 učenika. A ako gledaterazrednu nastavu, ondaje taj broj još manji. Prema tome, postoji tendencija da se razredi razbijaju na što manje jedinice kako bi se zadržali nastavnici ili kako bi se zaposlili novi nastavnici.”

Trebaju li nastavnici i ravnatelji strahovati od otkaza? 

“Pa ne baš od otkaza, ali ne može više nitko stajati na mjestu i očekivati da će sve biti kako je. Znači, reforma se radi na dvije razine. Jedna je reforma u razredu, koja mijenja paradigmu načina podučavanja, a s druge strane moramo racionalno koristiti sredstva.”

Koji je rok za novu mrežu škola?

“Sada tek raspravljamo o smjernicama s osnivačima, nakon toga oni dobivaju smjernice, a onda imaju tri mjeseca nama predložiti novu mrežu škola na svom području. Ja apeliram da to stvarno naprave u najboljem interesu učenika.”

Sindikat hrvatskih učitelja napravio je istraživanje – ‘Škola za život’ dobila je dvojku?

“Prije svega, mene čudi da to netko zove istraživanjem, pogotovo znanstvenim istraživanjem. U tom segmentu ne čudi me da Sanja Šprem, koja vodi taj sindikat, ne zna što je znanstveno istraživanje. Koliko je meni poznato, oni su napravili anketu među svojim članovima negdje početkom školske godine, na tristotinjak ljudi. Istovremeno smo mi na 1300 učitelja napravili anketu nakon prvog polugodišta i odmah objavili rezultate, a oni su objavili rezultate nakon šest mjeseci. Mislim da ta anketa nije vjerodostoja, a pogotovo sada nije relevantna.”

Koliko djece u školama nema za topli obrok i kako se to rješava?

“To nije odgovornost ministarstva direktno, ono što mi osiguravamo su radna mjesta kuharica. također, pomažemo oko opremanja škola. Mi nismo subvencioniali to, mi sada opremamo škole, dajemo besplatne udžbenike i opremu svim osnovnoškolcima i subvencioniramo prijevoz. Ovaj drugi dio je na osnivačima, a to su gradovi i županije. Dobivaju preko milijardu kuna godišnje na ime obrazovanja i vidi se razlika od županije do županije.”

Split

Još traje transport štićenika splitskog Doma umirovljenika

Published

on

Do jutros u osam sati 42 štićenika Doma za starije osobe u Vukovarskoj ulici transportirano je u KBC Split, još osmero tamo će ih biti prebačeno tijekom jutra, a zbog pojave koronavirusa u tom domu Split će posjetiti ministri Vili Beroš i Vesna Bedeković, doznaje se od župana Blaženka Bobana.

Transport korisnika Doma je tijekom noći išao usporeno jer su svakom od njih prilikom dolaska u bolnicu napravljene sve nužne pretrage među kojima i EKG. Radi se o korisnicima koji su svi stariji od 85 godina. Po informacijama liječnika koji su izvijestili župana svi su u dobrom stanju s obzirom na dob.

“Deset korisnika kojima je utvrđen koronavirus smješteni su u Respiracijski centar, dok su ostali zaprimljeni na Kliniku za infektivne bolesti na Križinama. Tijekom jutra će se u bolnici na COVID 19 testirati preostalih 40 umirovljenika”, kazao je Hini župan Boban.

Dodao je da je od sinoć u kontaktu s ministrom zdravstva Vilijem Berošom koji se zajedno s ministricom za socijalnu politiku Vesnom Bedeković zaputio u Split gdje ih se očekuje tijekom jutra.

Najavio je da će ministri prvo ići u KBC Split na Križinama nakon čega će obići i Dom za starije i nemoćne osobe u Vukovarskoj ulici.

Evakuacija korisnika iz Doma za umirovljenika u Vukovarskoj ulici započela je sinoć oko 22.30 sati, nakon što je kod njih desetero utvrđen koronavirus. Zbog toga je započela evakuacija svih štićenika na drugom katu Domu na kojem ih je ukupno 50.

Među njima je 15 štićenika zadnjih desetak dana imalo povišenu tjelesnu temperaturu, no, kako je rekao ravnatelj Doma Ivan Škaričić, o njima je brinula liječnica. U ponedjeljak je testirano 15 štićenika, no jučer je nalaz stigao samo za njim deset.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Zagrebački HSLS: Gradska uprava treba položiti račune građanima

Published

on

Darko Klasić/Izvor:HSLS

Zagrebački HSLS poručio je u srijedu da Gradska uprava treba položiti račune građanima te traži da Gradsko stambeno-komunalnom gospodarstvu (GSKG) objavi izvode banaka sa stanjem pričuve zgrada od 1. ožujka, a Krizni stožer informaciju o broju, stanju i postupcima saniranja zgrada oštećenih u potresu. Nakon potresa, koji je znatno oštetio velik broj objekata u gradu, oštećeni stanovnici Zagreba, uz sve veće egzistencijalne probleme uzrokovane pandemijom koronavirusom, svakodnevno su sve više suočeni i sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom, upozoreno je u priopćenju koje je potpisao Darko Klasić,  predsjednik Kluba gradski zastupnik HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija.

Zagrebački HSLS smatra da šira javnost i građani nisu upoznati  u cijelosti  s razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu te da su gradske službe i institucije u protekla dva tjedna zakazale i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme.

“Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga. Pored još jednog novog zagrebačkog tigra od papira, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti GSKG”, stoji u priopćenju.GSKG posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i, kao najveći upravitelj, održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora, što iznosi otprilike 85 posto ukupnog fonda Grada Zagreba.Primarna djelatnost, navodi se dalje, GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a.

U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 posto dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 posto dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding.
S druge strane, ocjenjuje HSLS, GSKG “očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako”.

“Kroničan nedostatak financijskih sredstava kao i dugovi Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga zbog nerazumnog trošenja postavlja pitanje nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?” upitao je HSLS-a.Ističe da treba razjasniti ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana.

“Ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži od GSKG-a i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva”.

Također HSLS traži od gradske uprave i Kriznog stožera Civilne zaštite informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi s dobivanjem broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih zgrada pokrenuto. 

Ucitavanje vijesti

EU

Europska povjerenica: lažne vijesti o koroni dolaze iz Rusije

Published

on

Europska unija identificirala je lažne informacije o koronavirusu koje dolaze iz Rusije, rekla je potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova za njemačku agenciju dpa.

Kampanja Unije EUvsDisinfo sakupila je više od 150 dezinformacija povezanih s Kremljom o Covidu-19, rekla je Jourova, povjerenica za vrijednosti i transparentnost.

Jourova kaže da ne može reći da je država naredila da se plasiraju takve dezinformacije jer za to nema dovoljno dokaza.

Dodala je da je bilo i službenih izjava ruskih vlasti upućenih protiv EU-a čiji je cilj, smatra ona, izazvati strah i nervozu u javnosti.

Kina s druge strane naginje propagandi, istaknula je povjerenica dodajući da su se širile tvrdnje da se Europa bez pomoći Kine neće moći izboriti s koronom.

Najbolji način borbe protiv lažnih informacija i propagande su činjenice, rekla je, dodajući da postoji golema potreba za činjenicama i vjerodostojnim informacijama.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije