Povezite se

Vijesti

Dinara postaje 12. park prirode u Hrvatskoj

Objavljeno

-

Dinara/Izvor: Hrvatski planinarski savez

Dinara će biti 12. park prirode u Hrvatskoj, a u Kninu je u petak na predstavljanju prijedloga zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode istaknuto da u nj ulaze masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).

U Kninu su bili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, gradonačelnik Knina Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić istaknuo je kako je ovo poseban tjedan za zaštitu prirode. Europska komisija je 20. svibnja objavila novu Strategiju bioraznolikosti do 2030., jučer je obilježen ‘Natura 2000’ dan, danas se obilježava Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a u nedjelju je Europski tjedan parkova.

„Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s osam nacionalnih parkova zaokružit ćemo jednu cjelinu od 20 takvih zaštićenih područja. Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 na 13 posto, a pod europskom ekološkom mrežom ‘Natura 2000’ više neće biti 36,7 nego 39 posto teritorija”, rekao je ministar Ćorić.

Kako je istaknuo, “to zorno pokazuje što će ovih 63 tisuće hektara novoga zaštićenog područja značiti za ukupan kapacitet zaštićenih područja u Hrvatskoj i, u konačnici, što će značiti za budućnost bioraznolikosti u Hrvatskoj“. 

Župan Boban je rekao da je od 63 tisuće hektara budućeg parka prirode Dinare gotovo dvije trećine u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Podsjetio je kako je riječ o prostoru koji graniči s Bosnom i Hercegovinom te je izrazio nadu da će taj dio Dinare biti zaštićen i u BiH.

Šibensko-kninski župan Goran Pauk je rekao kako će se proglašenjem parka prirode Dinare taj „predivan prostor otvoriti kao potencijal za razvoj čitavog područja, i to na način da se ne naruši izvorna prirodna ljepota, a da Dinaru istovremeno učini pristupačnijom domaćim ljudima i posjetiteljima te stavi u funkciju gospodarskog razvoja u skladu sa stoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora u ovom kraju“.

„Nadam se da će na prvom sljedećem zasjedanju Sabora biti proglašenje ovog zakona. Imat ćemo park prirode i štitit ćemo ono što nam je najvažnije. Krka i Cetina izviru u budućem parku prirode Dinari i bez njih ne bi bilo života i nas“, istaknuo je gradonačelnik Knina  Marko Jelić.

Donošenje predloženog zakona o proglašenju parka prirode Dinare omogućilo bi pravne pretpostavke za osnivanje javne ustanove, donošenje prostornog plana područja posebnih obilježja i plana upravljanja tim parkom prirode, čime bi se pobliže uredila zaštita, unapređenje i korištenje tog zaštićenog dijela prirode te način upravljanja njime.

Budući park prirode, kako je najavljeno, trebao bi zaštititi površinu od 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što je najveće područje parka prirode nakon Velebita (200.000 hektara).

Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio i ime.

To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljim od osam kilometara te s izrazito razvijenim krškim poljima koja sadržavaju sve krške pojave.

Područje Dinare je izrazito bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar.

Na Dinari je i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 metar). U budućem parku prirode je 11 područja ekološke mreže – dva za ptice i devet za vrste i staništa, tako da je 87 posto tog područja ujedno i područje ekološke mreže “Natura 2000”.

EU

Plenković zadovoljan odlukom EK-a o predujmu za pomoć nakon potresa

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u utorak na svom Twitteru da je zadovoljan odlukom Europske komisije o isplati predujma iz Fonda solidarnosti (EUSF) u iznosu od 88,9 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici.

Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva vlade za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, zadovoljni smo da je Europska komisija odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a, objavio je Plenković.

Europska komisija je priopćila da će predujam isplatiti u narednim danima. EK će u međuvremenu dovršiti analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložiti konačni iznos pomoći koji potom trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. 

Komisija ističe da se tim sredstvima podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu i ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge, stoji u priopćenju. 

Plenković je avansna sredstva od 89 milijuna eura najavio u srpnju, dodavši kako se nakon toga očekuje „nešto više od 500 milijuna eura“. 

„Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima“, istaknula je u utorak povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

EUSF je fond osnovan 2002. u okviru kojega se pruža financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Lučka uprava Zadar: Bulj iznio niz netočnosti o infrastrukturi Luke Gaženica

Published

on

 Iz Lučke uprave Zadar opovrgnuli su i netočnima ocijenili tvrdnje Mostova saborskog zastupnika Mire Bulja, koji je u utorak izjavio da je ta luka predana u ruke turskom vlasniku te da će bez pročistača za otpadne vode onečistiti more.

Luka Gaženica ima najsuvremeniju infrastrukturu, priopćili su u demantiju iz Lučke uprave, osvrčući se na tvrdnje koje je s konferencije za novinare izrekao Bulj, a koji je, ističu, iznio niz netočnosti koje se odnose na infrastrukturu luke.

Bulj je, naime, naveo da je Gaženica jedna od najvećih investicija što se tiče luka, “a koja je dana Turcima u koncesiju za 30 milijuna kuna na 20 godina, što je minoran novac”.

“Zadar kao centar Jadrana zaslužuje ovakvu luku, ali ne i ovakvo ponašanje gdje je investicija od 1,5 milijardi kuna predana doslovno ‘džabe’ u ruke stranom turskom vlasniku, a nema ni pročistač za otpadne vode iz brodova i kruzera koji ovdje dolaze, nego onečišćuju more i puštaju svoje fekalije u naše more”, rekao je ‘mostovac’.

Tijekom gradnje luke vodilo se računa o najvišim standardima zaštite okoliša 

Iz Lučke uprave, pak, tvrde da se tijekom gradnje luke posebno vodilo računa o najvišim standardima zaštite okoliša i održivosti, pa tako i u pogledu upravljanja otpadom i otpadnim vodama.

“Kompleksna infrastruktura luke izravno je spojena na biološki pročistač 2. stupnja koji se nalazi na udaljenosti od 1,5 km od luke. Prema tome, kao i drugim kriterijima održive izgradnje Luka Gaženica je najsuvremenija luka na Mediteranu. Uz to, luke ne moraju imati vlastite pročistače”, navode.

Napominju da kruzeri nikada ne koriste izravno spajanje na kanalizacijsku mrežu u lukama, nego otpadne vode prepumpavaju u posebne cisterne ili plutajuće pontone, a Gaženica ima mogućnost prijevoza cisterni, kao i zbrinjavanja svih drugih vrsta otpada s kruzera putem svojih koncesionara.

Svi zahtjevi brodara do sada su uvijek bili uredno izvršavani

Svi zahtjevi brodara, ističu, do sada su uvijek bili uredno izvršavani što, uvjeravaju, mogu potvrditi brodski agenti preko kojih brodari komuniciraju s lukom.

U Lučkoj upravi naglašavaju i kako od vlasnika kruzera Marella Dream, to jest njegovog brodskog agenta, nisu zaprimili zahtjev ni za kakvu uslugu za koju nemaju odgovarajućeg koncesionara.

“Prema našim saznanjima, Marella Dream je ispoštovao sve zahtjeve Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL), to jest njenog Priloga IV. u vezi s upravljanjem otpadnim vodama”, navode u priopćenju.

U pripremi projekti za korištenje energije iz obnovljivih izvora

Tvrde da su u pripremi i projekti za korištenje energije iz obnovljivih izvora, a pripremaju dokumentaciju za prestižni međunarodni certifikat Green Port, “za što smo ostvarili preduvjete te se nadamo da ćemo ga uskoro dobiti”.

“Slijedom navedenoga, sve tvrdnje koje su danas zastupnik Bulj i njegovi kolege izrekli na konferenciji su u potpunosti neistinite te možemo pretpostaviti da oni nemaju točne informacije o infrastrukturi u Luci Gaženica i ne razumiju sustave upravljanja otpadnim vodama u lukama. Izražavamo žaljenje što su izricanjem netočnosti koje su prenesene u medijima uznemirili javnost”, zaključuje Robert Škifić, ravnatelj Lučke uprave Zadar.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Znanstvenici: Kako da vjerujemo Rusiji bez podataka o kliničkom ispitivanju cjepiva

Published

on

Ruska najava odobrenja za cjepivo protiv koronavirusa nakon manje od dva mjeseca kliničkih ispitivanja na ljudima izazvala je uzbunu među stručnjacima za javno zdravlje koji kažu da je teško vjerovati cjepivu za koje nisu objavljeni svi podaci iz tih ispitivanja.

Odlučna da bude prva u svjetskoj utrci u razvoju cjepiva protiv pandemijske bolesti covid-19, Rusija tek treba provesti kliničko ispitivanje širokih razmjera koje će rezultirati podacima o tome djeluje li – a to je, prema imunolozima i stručnjacima za zarazne bolesti, “lakomisleni” potez.

“Rusija zapravo provodi eksperiment na razini velike populacije”, kaže Ayfer Ali, specijalistica za ispitivanja lijekova u Warwick Business School u Britaniji.

Ona kaže da takvo munjevito odobravanje može značiti da se moguće negativne nuspojave cjepiva neće otkriti. A one, iako vjerojatno rijetke, mogle bi biti teške, upozorava ona.

Ruski predsjednik Vladimir Putin objavio je da je cjepivo koje je razvio moskovski institut Gamaleja sigurno i da je dano jednoj od njegovih kćeri.

Francois Balloux, stručnjak genetskog instituta pri University College London kaže da je to “lakomislena i blesava odluka”.

“Masovno cijepljenje s neprimjereno testiranim cjepivom neetično je”, kaže on. “Bilo koji problem s ruskim programom cijepljenja bio bi poguban i po negativnim učincima na zdravlje, ai zbog toga što bi odgodio prihvaćanje cjepiva u populaciji.”

Njegove riječi potvrđuje i Danny Altmann, profesor imunologije na Imperial College London, koji kaže da bi kolateralna šteta primjene cjepiva za koje se ne zna je li sigurno i učinkovito bilo “nepremostivo povećanje naših sadašnjih problema”.

U ovom trenutku desetak proizvođača lijekova širom svijeta, koji razvijaju cjepivo, provodi ispitivanja mogućih cjepiva na velikom uzorku stanovništva, a svako ispitivanje uključuje desetke tisuća dobrovoljaca.

Nekoliko njih koji su najviše odmaknuli poput Moderne, Pfizera i AstraZenece nadaju se da će do kraja godine znati jesu li njihova cjepiva sigurna.

Svi će objaviti rezultate ispitivanja i podatke o sigurnosti cjepiva i podnijet ih nadležnim tijelima u SAD, Europi i drugdje na provjeru.

Rusko je ministarstvo zdravlja takvo odobrenje izdalo prije takvih ispitivanja koja obično označavaju treću fazu ispitivanja i uključuju tisuće ispitanika. Takva ispitivanja smatra se neophodnim preduvjetom ishođenja odobrenja za stavljanje u promet cjepiva.

Peter Kremsner, stručnjak njemačke sveučilišne bolnice u Tuebingenu, koji radi na kliničkom ispitivanju cjepiva CureVac, kaže da je ruski potez bezobziran.

“Normalno trebate veliki broj ljudi testirati prije odobrenja cjepiva”, kaže on. “Mislim da je bezobzirno to učiniti ako nisu testirani mnogi ljudi”.

Stručnjaci ističu da izostanak objavljivanja podataka o ruskom cjepivu uključujući kako je napravljeno i detalje o sigurnosti, imunom odgovoru i može li spriječiti infekciju covid-19 ostavlja u mraku znanstvenike, zdravstvene vlasti i javnost.

“Nemoguće je znati je li rusko cjepivo učinkovito bez podnošenja znanstvenih podataka na analizu”, kaže Keith Neal, stručnjak za epidemiologiju zaraznih bolesti na britanskom sveučilištu Nottingham.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije