Digitalizacija javne uprave stoji, i dalje se prekopavaju registri

Osobni identifikacijski broj (OIB) konačno bi, 13 godina nakon uvođenja, trebao biti uveden kao obvezni podatak i u komunikaciju stranaka i javnopravnih tijela u upravnom postupku, i to kako bi im se omogućilo korištenje elektroničke komunikacije u svim fazama postupka, putem sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, piše u nedjelju Večernji list.

To bi trebalo smanjiti troškove stranaka i javnopravnih tijela te povećati učinkovitost postupka, što se kao cilj navodi u prijedlogu izmjena Zakona o općem upravnom postupku kojeg je Ministarstvo pravosuđa i uprave pustilo u javno savjetovanje.

Da je digtalizacija ključan dio podizanja efikasnosti javne uprave stručnjaci upozoravaju godinama, a isto je govorila i država kroz strateške akte svih vlada od 2000. naovamo. Ipak, čitav proces teče vrlo sporo, pri čemu se kao kočničari prepoznaju koruptivni pritisci, ali i nedostatak vizije u samoj upravi.

Koliko složenost i neefikasnost upravnog postupka može zakomplicirati život ljudima bolno pokazuje proces obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini. Obnova se oslanja na Zakon o općem upravnom postupku, na čemu je inzistirala i pravna struka, budući da samo taj zakon jamči zaštitu prava korisnika u svim fazama postupka, ali i transparentnu i s europskim standardima usklađenu javnu nabavu. No, sam postupak je vrlo kompliciran i teško provediv, o čemu svjedoči i činjenica da su 15 mjeseci nakon potresa u Zagrebu uklonjene tek tri oštećene kuće, dok same obnove zasad nema ni u tragovima. Pritom svi upiru prst u Ministarstvo graditeljstva koje, opći je dojam, presporo donosi rješenja vezana uz obnovu, no pitanje je mogu li se, uz važeća pravila i nepovezane registre, ti postupci uopće ubrzati.

Šef Fonda za obnovu Damir Vanđelić uvjeren je da bi digitalizacija otklonila mnoge prepreke bržoj obnovi. “Digitalizacije kod nas skoro da i nema. Sustavi koje imamo međusobno nisu povezani pa su službenici prisiljeni raditi redudantne poslove, poput prekopavanja registara i slično”, zdvaja Vanđelić.

Navodi kako je njegov fond u istoj zgradi s Ministarstvom graditeljstva, ali da bi međusobno komunicirali, Ministarstvo svoja rješenja prvo mora urudžbirati, a zatim ih poslati poštom, jer tako zahtijeva upravni postupak. Ako se pritom rješenja šalju korisnicima, Fond mora pričekati da Ministarstvo zaprimi povratnicu kao dokaz da je rješenje zaprimljeno, a tek onda se ono iz Ministarstva šalje Fondu. Dok se čeka povratnica, izgubi se i po desetak dana, što značajno produljuje čitav proces.

Vanđelić je uvjeren da bi se uz digitalizaciju komunikacija između aktera mogla svesti na sat vremena ili čak i kraće, a Fond bi dnevno mogao “izbacivati” i po 100 ugovora o obnovi. Kao prvi korak navodi elektroničku komunikaciju s korisnicima i najavljuje vlastiti sustav Fonda koji će korisnike SMS-om ili e-mailom obavještavati da im je ugovor gotov i objavljen na web-u. Sustav im je, kaže, besplatno ustupio Infobip.

S novim pravilima upravnog postupka, komunikacija poštom među tijelima javne vlasti i iščekivanja poštanskih povratnica konačno bi trebali otići u povijest jer je predloženim zakonskim izmjenama predviđena dostava svih rješenja i drugih pismena putem sustava povezanog na državnu informacijsku strukturu. A to znači da će i građani rješenja dobivati u svoje pretince u sustavu e-građani i to će se smatrati osobnom dostavom. Jednako tako, sva će tijela podatke o postupcima morati unositi u jedinstveni sustav za nadzor uspostavljen 2019. godine, što će i njima i nadzornim tijelima omogućiti neposredan uvid u sve postupke, piše Večernji list.