Povezite se

Svijet

Davos slavi 50 godina u sjeni svjetskih kriza i kampanje za klimu

Objavljeno

-

Svjetski gospodarski forum u Davosu slavi ove godine 50. rođendan, a na dnevnom redu samita svjetske elite idući tjedan nezaobilazne teme bit će kampanja za spas planeta i svjetske krize, čija su “zaštitna lica” aktvistica Greta Thunberg i američki predsjednik Donald Trump.

Od 1971. političari, ekonomski stručnjaci i znanstvenici okupljeni u švicarskom zimovalištu razmatraju strategije za gospodarski i znanstveni razvoj, ali kao i svi međunarodni skupovi i Davos donosi konvergenciju ideja, a istodobno i opasnosti od podjela, piše u najavnom tekstu agencija France presse.

Najbolji primjer za to očekivani je dolazak dviju svjetskih zvijezda. Prva je 17-godišnja aktivistica za klimu Greta Thunberg, predvodnica pokreta mladih ljudi koji prozivaju političare i poslovni svijet da ne čine dovoljno u borbi za spas planeta od globalnog zatopljenja.

Gretin antipod je američki predsjednik Donald Trump koji ne priznaje klimatsku prijetnju i s kojim je Šveđanka veće razmjenjivala oštre poruke na Twitteru.

Trump se u Davos vraća nakon 2018., a svoj govor treba održati baš na dan kada će američki senatori otvoriti postupak njegova opoziva. 

Ovogodišnji Davos odvija se nepunih mjesec dana od eskalacije iransko-američkih napetosti izazvanih američkom likvidacijom iranskog najvišeg vojnog zapovjednika, na što je Teheran uzvratio odmazdom, a kolateralna žrtva su 176 poginulih putnika koje je greškom srušio iranski projektil namijenjen američkim metama.

Iranski šef diplomacije Mohamad Džavad Zarif otkazao je dolazak u Davos kamo dolazi Barham Saleh, predsjednik Iraka na čijem se tlu dogodio američko-iranski sraz.

Od  prvog radnog dana u utorak do petka WEF će biti i platforma za razgovor o trgovinskim i tehnološkim ofenzivama Sjedinjenih Država. Forum počinje tjedan dana od potpisivanja prve faze američko-kineskog sporazuma kojim je proglašeno primirje u dvogodišnjem trgovinskom ratu između dviju gospodarskih sila.

U Davos treba doputovati i zamjenik kineskog premijera Han Zheng na čelu kineskog izaslanstva.

Egzistencijalni izazov

Među predstavnicima poslovnog svijeta je i Ren Zhengfei, vlasnik kineskog informatičkog diva Huaweija, kojega je SAD prognao iz svoje zemlje te poziva svoje saveznike da učine isto. Takav razvoj događaj sluti na izbijanje “tehnološkog hladnog rata”.

Europu će predstavljati dvije najutjecajnije žene iz Njemačke, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i njemačka kancelarka Angela Merkel.

“Kad je riječ o klimatskim promjenama i brojnim sukobima u svijetu poput onoga u Iranu, SAD i europski čelnici nisu jedinstveni u pogledu toga kakva rješenja prihvatiti”, kaže Jeremy Shapiro, direktor istraživanja u Europskom vijeću za međunarodne odnose (European Council on Foreign Relations, ECFR).

Za Europljane klimatsko pitanje je “egzistencijalni izazov”, a za Trumpa ono je “kineska izmišljotina”. Dvije strane razilaze se i glede Irana i nuklearnog sporazuma koji su potpisale s Teheranom 2015., a iz kojeg se Trump povukao 2018.

Shapiro ne vjeruje “da će se stvoriti čvrste osnove za donošenje zajedničkih rješenja za goruća svjetska pitanja”.

Digitalni porez koji je Pariz uveo informatičkim divovima također je jabuka razdora u odnosima između neke europske zemlje i Washingtona.

Neizvjesnosti

U izvješću objavljenom prije početka godišnjeg zasjedanja, WEF ističe “narodno nezadovoljstvo zbog izostanaka gospodarske stabilnosti, zbog klimatskih promjena, ubrzana gubitka bioraznolikosti te neravnomjernog pristupa internetu i zdravstvenom sustavu”.

“Svijet više ne može čekati da se raziđe magla geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti (…) Opcija da se pričeka da sadašnje stanje prođe i da se ‘sustav vrati u normalu’ opasnost je da se upropaste ključne prilike za promjenu”, piše u izvješću. 

Bivši američki diplomat Carlos Pascual ne očekuje da će Donald Trump u Davosu ublažiti svoja stajališta prema trgovini ili politici okoliša. 

“Njegov je prioritet poslati poruku Amerikancima, a ne međunarodnoj zajednici. Trump se u studenom natječe za reizbor i njegov je cilj poručiti američkim biračima da njegov prvi prioritet u međunarodnoj politici ostaje ‘Amerika na prvom mjestu'”, ocjenjuje Pascual.

Svijet

Macron: Neću dozvoliti nijednoj zemlji da nas hrani separatizmom

Published

on

Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u utorak da će ograničiti praksu drugih zemalja da šalju imame i učitelje u Francusku, kako bi zaustavio ono što je nazvao “separatizmom”.

U trenutku kad do lokalnih izbora ima još manje od mjesec dana, Macron je rekao da će postupno ograničiti sistem po kojem Alžir, Maroko i Turska šalju imame u Francusku da propovijedaju u džamijama i dodao da je o tome postigao sporazum s tim zemljama, osim Turskom.

“Neću dozvoliti nijednoj zemlji da nas hrani separatizmom”, poručio je Macron na konferenciji za novinare u gradu Mulhouseu na istoku zemlje.

Istaknuo je da je završetak islamskog konzularnog sistema izuzetno važan kako bi se ograničio strani utjecaj i kako bi se osiguralo da svatko poštuje zakone republike.

Naveo je da te zemlje godišnje u Francusku pošalju 300 imama i najavio da će oni koji stignu ove godine biti posljednji koji su došli u tolikom broju. Rekao je da je njegova vlada zatražila od institucije koja predstavlja islam u Francuskoj da pronađe mogućnost da se imami obučavaju na francuskom teritoriju, da osigura da oni govore francuski i da ne šire islamističke ideje.

Macron, koji je stalno na udaru kritika liderice krajnje desnice Marine Le Pen po pitanju integracije francuskih muslimana, najavio je da će ukinuti praksu da francuskim učenicima predaju nastavnici koje plaćaju strane vlade.

Francuski predsjednik se dosad nije bavio pitanjima vezanima za muslimansku zajednicu u Francuskoj, koja je najveća u Europi, već se fokusirao na ekonomska pitanja.

Francuska je proteklih godina više puta bila na meti napada islamskih separatista. U studenom 2015., u koordiniranom napadu u kazalištu Bataclan i drugim mjestima u Parizu poginulo je 130 ljudi, što je bio najsmrtonosniji napad u Francuskoj od Drugog svjetskog rata.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Kineski apetit za divljim životinjama na jenjava unatoč virusu

Published

on

Dodao

EPA/STRINGER CHINA OUT

Posljednja dva tjedna kineska policija pretresa kuće, restorane i improvizirane tržnice diljem zemlje i uhićuje ljude koji krše privremenu zabranu lova, prodaje ili konzumacije divljih životinja. 

Opseg akcije s gotovo 700 uhićenih i 40.000 zaplijenjenih životinja, poput vjeverica i lasica, ukazuje na to da kineski apetit za divljim životinjama ili želja da njihove organe koriste u tradicionalnoj medicini neće nestati preko noći, unatoč potencijalnoj poveznici s novim virusom.

Kineski trgovci koji u normalnim vremenima mogu legalno prodavati magarce, pse, jelene, krokodile i ostalo meso, kazali su da se planiraju vratiti biznisu kad se tržnice ponovo otvore. 

“Želim trgovati čim se zabrana ukine”, rekao je Gong Jian, vlasnik prodavaonice mesom i ljekovitim pripravcima od divljih životinja. “Ljudi ih vole kupovati, za sebe ili kao dar drugima”. 

Gong kaže da će krokodilovo i jelenje meso pohraniti u dubokom smrzavanju, ali će mu prepeličja jaja propasti jer su ona nakon smrzavanja nejestiva. 

Životinje žive za čovjeka 

Znanstvenici sumnjaju, premda još nisu dokazali, da je novi koronavirus na ljude prešao preko ljuskavca, malenog sisavca čije se ljuske visoko cijene u tradicionalnoj kineskoj medicini. 

Neke od prvih zaraza otkrivene su među osobama koje su obilazile tržnicu u Wuhanu gdje se prodaju šišmiši, zmije, cibetke i druge životinje. Kina je privremeno zatvorila sve takve tržnice, upozorivši da konzumacija divljih životinja pedstavlja prijetnju javnome zdravlju i sigurnosti. No to vjerojatno nije dovoljno da izmijeni ukuse i običaje duboko ukorijenjene u kineskoj kulturi i povijesti. 

“Mnogi ljudi smatraju da životinje žive za čovjeka i da im nisu samo sustanari na Zemlji”, rekao je umirovljeni zoolog Wang Song. 

Epidemija koronavirusa, koja je usmrtila više od 1600 ljudi u Kini, oživjela je raspravu o korištenju divljih životinja za hranu i lijekove. Prošli se put zahuktala 2003. tijekom epidemije SARS-a (teškog akutnog respiratornog sindorma) za koji znanstvenici također vjeruju da je stigao do ljudi preko cibetki i šišmiša. 

Mnogi kineski akademici, ekolozi i aktivisti pridružili su se međunarodnim skupinama za zaštitu životinja koje traže trajnu zabranu trgovine divljim životinjama u Kini. U općoj javnosti takvu mjeru podržavaju uglavnom mladi. 

Ilegalna trgovina 

No licencirani uzgoj divljih životinja ima potporu vlade i mnogima nosi dobit. 

Nacionalna uprava za šumarstvo (NFGA) odlučila je nakon epidemije SARS-a strogo nadzirati posao s divljim životinjama. Uzgajivačnice moraju dobiti vladinu licencu, a trgovati je dopušteno s 54 vrste divljih životinja. Među njima, naravno, nisu one ugrožene. 

Takve službene uzgajivačnice imaju godišnji prihod od otprilike 20 milijarda dolara. No aktivisti tvrde da je to samo paravan za ilegalno krijumčarenje divljih životinja. 

“Oni se samo koriste prostorijama za ilegalnu trgovinu”, kaže Zhou Jinfeng, čelnik Zakalde za očuvanje bioranolikosti i zeleni razvoj. “Nema stvarnih farmi ljuskavaca u Kini, licence su im samo pokriće za ilegalne aktivnosti”. 

Proizvodi od životinja, od medvjeđe žuči do ljuski ljuskavaca, široko se koriste u kineskoj tradicionalnoj medicini, ali je granica između zakonitog i nezakonitog jako malena. UN procjenjuje da ilegalna trgovina divljim životinjama globalno vrijedi 23 milijarde godišnje , a Kina je daleko najveće tržište. 

Xiang Chengchuan, još jedan vlasnik prodavaonice mesom i ljekovitim pripravcima od divljih životinja, žali se da se neki trendovi ipak mijenjaju. “Posao nam je na zalasku. Danas mnogo manje ljudi jede pse nego prije dvadeset godina”. 

Xiang, koji bogatim klijentima prodaje jelenje rogove te pseće, marageće i paunovo meso, kaže da je meso smrznuo i čeka na ukidanje zabrane.  “Nastavljam odmah čim se zabrana ukine, ali nemam pojma koliko će trajati”. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Kina i Japan zbog koronavirusa otkazuju važna događanja

Published

on

Dodao

EPA/JIJI PRESS JAPAN

Kina je u ponedjeljak objavila da razmišlja o odgodi godišnjeg zasjedanja parlamenta, a Japan je odlučio da se ove godine neće održati proslava rođendana cara Naruhita, zbog straha od širenja koronavirusa. 

Kina će o odgodi sjednice koja se prema rasporedu treba održati početkom ožujka odlučivati 24. veljače. Odluku će donijeti Stalni odbor Svekineskog narodnog kongresa, prenosi agencija Nova Kina. 

Kina je u ponedjeljak izvijestila o 2048 novih slučajeva zaraze, od kojih je 1933 u provinciji Hubei iz koje je epidemija i krenula. Diljem države zaraženo je oko 70 tisuća ljudi, prenosi BBC. 

I Japan je u ponedjeljak objavio kako će ograničiti javna okupljanja kako bi spriječio daljnje širenje koronavirusa. Odlučio je odustati od proslave rođendana japanskog cara Naruhita 23. veljače, prve otkad je okrunjen prošle godine. 

Taj događaj tradicionalno privuče desetke tisuća ljudi u Carsku palaču u središtu Tokija. Posljednji put je takva proslava otkazana 1996., zbog talačke krize u japanskom veleposlanstvu u Peruu. 

Tokio je odlučio ograničiti i maratonsku utrku samo na profesionalne trkače, iako se za utrku prijavilo 38.000 ljudi. Tokijski maraton jedan je od najvećih na svijetu.

Utrkivat će se 176 profesionalnih maratonaca i 30 paraolimpijaca.

Tokio je ove godine domaćin i ljetnih Olimpijskih igara. Organizatori zasad ne razmišljaju o otkazivanju tog elitnog sportskog događaja.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije