Povezite se

Gospodarstvo

Darinko Dumbović: “Europska unija je ta koja ima novac koji bi trebalo puno ravnomjernije rasporediti na područjima koja zaostaju u razvoju”.

Objavljeno

-

U punom su mahu radovi na betoniranju podesta ispred kapele sv. Šimuna i Tadeja u Strašniku pa je Darinko Dumbović, gradonačelnik Grada Petrinje sa suradnicima obišao radove.

Tom prigodom kazao je:

„Ova investicija u ruralnim područjima možemo reći da je simbolika kada je u pitanju naš proračun koji ne može biti dostatan za sva ova područja koja zaostaju u razvoju. Mi znamo da je Europska unija ta koja ima novac i da taj novac bi trebalo puno ravnomjernije rasporediti na područjima koja zaostaju u razvoju. Kada pogledamo ovaj dio na kojem jesmo, a to je prekrasna Banovina, Banovina koja je u Domovinskom ratu bila i ostala sada na kraju krajeva kao oštećena u Europskoj uniji i sigurno je da Europska unija mora artikulirati mnoge probleme koji su ovdje događaju. Sami smo napravili jednim dijelom i struju i vodu i odvodnju i kanalizaciju i sve ono što ide uz cestovnu, električnu infrastrukturu i ostalo.

Međutim to nije dostatno, za ovo područje nama trebaju projekti koji će na neki način imati u vidu Europska unija, europski fondovi i sve ono što bi trebali ispregovarati iz kohezije a to je da ovo područje ima svoju šansu. Ovdje su ljudi živjeli prije svega od svog vlastitog proizvoda, od ratarskih, stočarskih proizvoda i sada žive ali još uvijek im treba ono što je izuzetno važno da je zapušteno područje ekološki i prihvatljivo da bi bili jedna kvalitetna europska ekološka zona u kojoj možemo proizvoditi zdravu hranu. Cilj priče je ovog područja gdje smo mi prije 10 – tak godina dali do znanja da zdrava hrana, zdravi život, zdrava Europa u puno većem postotku sve više i više ljudi žele imati hranu koja je ekološka, koja će imati svoju markicu i s tom markicom možemo u Europu, da bi to sve ovdje napravili moramo imati jednu kvalitetnu, regionalnu priču u kojoj nije prihvatljivo da ovdje 10 do 15 km zračne linije imamo nuklearni otpad, sve ono što bi se trebalo smjestiti u ovom prostoru ne može biti nikako nešto što je budućnost i nadgradnja života. To je jedna vrsta reći devastiranosti prostora.

Europska unija nije još uvijek vidjela ovo područje, da je to područje bilo u ratu i Hrvatskoj je ostavljeno i lokalnoj samoupravi, sve ono što je uništeno i devastirano, da vodi o tome brigu. Sada moramo vidjeti u Europskoj uniji što je to komunalna infrastruktura na ruralnom području, što su to županijske ceste, lokalne ceste koje su katastrofalne kada vidimo da mnogi ljudi, mnogi investitori bi htjeli doći ovdje ne mogu upravo zbog toga naravno da mi kao lokalna samouprava nemamo silne milijune te milijune želimo prije svega kroz dobre projekcije ispregovarati u sljedećem financijskom razdoblju, od 2020. do 2027. god., ako to budemo imali kroz naše preporuke i mjerila u Europskoj uniji onda će to biti nešto što je prava priča za ovo područje da bi se organizirao kvalitetniji opstanak ljudi, ovako ljudi neće imati budućnosti a dali je u pitanju u Europi da mi ostanemo ovdje bez ljudi i da li ćemo mi dozvoliti da netko ispregovara da dobije naše ljude a da mi ostavimo ovdje devastirani prostor koji će biti u EU samo statistika kako bi oni sebi izvukli neke koristi a najveća korist je što vuku našu radnu snagu, našu djecu i sve ostalo tu moramo reći stani.“ – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

U Vidovcu započela 22. Zeljarijada, skuhali sarmu dugu 1.480 metara

Published

on

u subotu započela 22. Zeljarijada, kulturno-gospodarska manifestacija kojoj je cilj popularizacija autohtonog zelja, očuvanje tradicijskih vrijednosti, običaja, kulture, narodnih nošnji te jela pripremljenih od te visokovrijedne namirnice/Izvor: evarazdin

Vidovec kraj Varaždina poznat je kao jedini europski centar zelja, pa je u tom mjestu u subotu započela 22. Zeljarijada, kulturno-gospodarska manifestacija kojoj je cilj popularizacija autohtonog zelja, očuvanje tradicijskih vrijednosti, običaja, kulture, narodnih nošnji te jela pripremljenih od te visokovrijedne namirnice.

Otvorenju je prethodilo rezanje sarme od vidovečkog zelja rekordno duge 1.333 metara.

Sarma od vidovečkog zelja rekordno duga 1.333 metara/Izvor:evaraždin

Središnji je dio bio kuhanje i podjela mega sarme koju pripremaju desetci kuhara. Priprema najduže sarme je vrlo težak posao koji se morao odraditi u tri dana.

Načelnik općine Vidovec Bruno Hranić istaknuo kako je posljednjih godina ova manifestacija podignuta na jednu višu razinu. – Viđamo se ovdje evo već 22 godine. Svake godine je sve bolje i bolje i to me posebno veseli. Napominjem da je župan tu manifestaciju prepoznao kao jednu od top tri manifestacija u našoj županiji. Vidi se da smo i u tehničkom i u ogranizacijskom smislu ovu našu Zeljarijadu digli na jednu višu razinu. Mogu biti ponosan na sve vas čuvare tradicije vidovečkog kraja. Zelje na veselje – rekao je načelnik.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Zdravko Tušek najavio je pokretanje postupka nacionalnog sustava označavanja proizvoda koji će nositi oznaku domaći proizvoda a državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić kako je Zeljarijada izvrstan način za promociju Vidovca kao europske prijestolnice zelja.

Da je ova manifestacija važna, ne samo za Varaždinsku županiju, nego i za cijelu Hrvatsku, istaknuo je župan Radimir Čačić. – Značaj Zeljarijade je veći i od Varaždinske županije i to zato jer se 35 posto ukupnog zelja koje se kiseli varaždinsko zelje. Svake se godine ova manifestacija sve više prepoznaje, to više nije ono što je bilo recimo prije 15 godina – rekao je župan te ujedno najavio da će sljedeće godine kupiti novu inox posudu za sarmu jer je ova već premala.

Saborski zastupnik Anđelko Stričak istaknuo je kako su redovito u Vidovcu gdje obilaze gradilišta i različite projekte na kojima Općina Vidovec radi te mnoga društvena zbivanja što se može zahvaliti aktivnim građanima. – Ova manifestacija nije više samo proizvodnja zelja, nego već i turizam i gastronomija, na čemu vam čestitam – rekao je Stričak.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Otvorena istočna vinkovačka obilaznica- Plenković: To je dio iz iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem

Published

on

Istočna vinkovačka obilaznica, duga više od sedam kilometara, u čiju su gradnju Hrvatske ceste uložile 120 milijuna kuna puštena je u promet u petak nakon dvogodišnje gradnje, a na svečanosti je premijer Andrej Plenković istaknuo kako je njezina izgradnja dio angažmana Vlade iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem. 

“Prometnica je to koja će puno rasteretiti promet u samim Vinkovcima, ali je njezina važnost i što se nalazi na koridoru koji u budućnosti treba povezati Županju i Vukovar preko Vinkovaca te Osijek i Vinkovce”, rekao je Plenković

Istaknuo je kako je izgradnja istočne vinkovačke obilaznice dio angažmana Vlade iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem u sklopu kojega je u protekle tri godine od predviđenih 18,7, u Slavoniju već uloženo 11 milijardi kuna.

Također je najavio kako će se iduća sjednica Savjeta za Slavoniju,  Baranju i Srijem održati u Vukovaru.

Po riječima predsjednika Uprave Hrvatskih cesta Josipa Škorića, istočna vinkovačka obilaznica povezuje autocestu A3 s vukovarskom lukom i dio je buduće brze ceste koja će ići od Osijeka i bi će dio “slavonskog ipsilona” koji će se račvati u Nuštru, gdje se jedan krak odvaja prema Vukovaru i Iloku, a drugi prema Vinkovcima i Županji.

Premijer Plenković na predstavljanju radova na vinkovačkoj zaobilaznici

“Ovo je prva faza”, rekao je Škorić dodajući da je cesta duga 7,4 kilometra te ima četiri nadvožnjaka. Po njegovim riječima, trenutačno je u fazi ishođenje dokumentacije za dionicu Nuštar-Vukovar, a vrlo brzo će se raspisati i natječaj za vukovarsku obilaznicu.

Zadovoljstvo je iskazao i vinkovački gradonačelnik Ivan Bosančić riječima da je nakon izgradnje južne vinkovačke obilaznice prioritet bila izgradnja istočne obilaznice što je sada i ostvareno te tranzitni promet sada može u cijelosti biti izmješten s gradskih prometnica i usmjeren na obilaznicu.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

I Ličko senjska županija pristupila Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije

Published

on

Ličko senjska županija pristupila je u četvrtak u Karlovcu Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o., te je na Skupštini društva župan Darko Milinović izrazio uvjerenje da će budući regionalni sustav gospodarenja otpadom pokazati da ta djelatnost može biti i pozitivna, a ne samo problematična. Na slici Damir Jelić, Darko Milinović/faH

Ličko senjska županija pristupila je u četvrtak Centru za gospodarenje otpadom Karlovačke županije KODOS d.o.o., a župan Darko Milinović na Skupštini društva ocijenio je da će budući regionalni sustav gospodarenja otpadom pokazati da ta djelatnost može biti i pozitivna, a ne samo problematična.

Karlovački župan Damir Jelić istaknuo je da je adekvatno zbrinjavanje otpada i pročišćavanje otpadnih voda preduvjet bilo kakvog daljnjeg industrijskog ili turističkog razvoja i kvalitetnog življenja.

Jelić je podsjetio da je realizacija ovog županijskog projekta krenula još 2006. godine odabirom lokacije Centra na Babinoj gori kod Karlovca, a je u međuvremenu projekt je dobio regionalni značaj, pa će se tu zbrinjavati i otpad djela Sisačko moslavačke i djela Ličko senjske županije.

Za Projekt izgradnje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Babina Gora novac je osiguran u 90 postotnom dijelu iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., a preostalih će 10 posto kroz dvije ili tri proračunske godine, morati osigurati članovi Društva Kodos, gradovi Karlovac, Ogulin, Duga Resa, Ozalj , Slunj te Karlovačka, Sisačko – moslavačka i Ličko senjska županija.

„Ovo je i jedan od zadnjih vlakova da se pravovremeno uključimo u natječaj koji traje. U slučaju da sve bude u redu već ove godine mogli bi imati odabranog izvođača, prvo projekata, a onda i za samu gradnju“, istaknuo je župan Jelić

U ime Sisačko-moslavačke županije zamjenik župana Roman Rosovec na današnjoj Skupštini društva KODOS rekao je da su se uključenjem Ličko senjske županije stvorili svi preduvjeti da krene realizacija projekta za kvalitetnije zbrinjavanje otpada. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije