Povezite se

Vijesti

Dan žena: U Hrvatskoj žene rade više za manju plaću

Objavljeno

-

Piše: Dubravka Grubišić

Žene su u Hrvatskoj u prosjeku 13 posto manje plaćene od muškaraca, imaju 21 posto nižu prosječnu mirovinu, i još su u značajnoj mjeri podrvgnute rodno uvjetovanom, obiteljskom i seksualnom nasilju, upozoravaju u povodu Dana žena pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i udruge za ženska prava.

Međunarodni dan žena obilježava se kao podsjetnik na prosvjed kojim su tekstilne radnice 8. ožujka 1857. u New Yorku zatražile bolje uvjete rada i veće plaće. I 163 godine kasnije, tradicionalnim demonstracijama na taj se dan ukazuje na nejednak položaj žena u društvu, a u Hrvatskoj tim se povodom u nedjelju prosvjeduje u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Zagrebu. 

U zakonu jednakost, u praksi neravnopravnost

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ističe da muškarci i žene u Hrvatskoj imaju jednaka zakonski zajamčena prava, no da u praksi i svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i muškaraca još uvijek nije postignuta. Ljubičić upozorava da hrvatsko društvo mora mijenjati svijest i društvena očekivanja od žena i muškaraca. 

Najturbulentnije područje nejednakosti žena i muškaraca u Hrvatskoj je tržište rada, kaže Ljubičić i upozorava na kontinuirano postajanje jaza u plaćama između muškaraca i žena.

U Hrvatskoj je 2019. godine prosječna plaća žena bila za 13 posto niža od prosječne plaće muškaraca. 

“Jaz je manji od europskog prosjeka koji iznosi 16 posto, no za razliku od podataka koji na razini EU-a pokazuju trend smanjenja toga jaza, on u Hrvatskoj kontinuirano raste od 2010.”, istaknula je Ljubičić. 

“Stakleni strop” onemogućuje ženama vertikalno napredovanje

Navodi i da akumulacija raznih oblika diskriminacije žena utječe i na nejednakost u mirovinama, pa je visina prosječne mirovine za žene u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2017. bila za 600 kuna niža nego prosječna mirovina muškarca. Jaz u plaćama, navodi pravobraniteljica, je 21 posto. 

“Uzroci nejednakih plaća su višestruki. Žene se i dalje teže zapošljavaju, rade u nepunom radnom vremenu te u slabije plaćenim sektorima, u prosjeku rade više sati tjedno nego muškarci, što uključuje i neplaćeni rad brige u kućanstvu i obitelji te se susreću se s nemogućnošću napredovanja”, govori Ljubičić.

Iako su žene, prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2017. činile 60 posto magistara znanosti i sveučilišnih specijalista te 55 posto doktora znanosti, i dalje se suočavaju s efektom staklenog stropa, ističe Ljubičić.

Termin „stakleni strop“ odnosi se na nemogućnost žena da postignu jednak tretman, prilike, položaj i jednaku plaću kao i muškarci na istom položaju ili s istim obrazovanjem u istoj tvrtki, odnosno onemogućuje ženama vertikalno napredovanje na osnovi spolne diskriminacije

Negativne posljedice stava da muškarac mora imati vodeću ulogu u odnosu na ženu

Udio žena u upravljačkim strukturama vrlo je nizak i kreće se od 13 do 16 posto. 

Udruga B.a.B.e. navodi kako rodna neravnopravnost prožima sve društvene sfere podjednako, te da je “teško  zamisliti javnu sferu kakvu danas poznajemo bez nevidljivog rada koji većinom žene obavljaju u privatnoj sferi”.

Podaci Eurostata za 2016. pokazuju da u kućanskim obvezama u Hrvatskoj sudjeluje 12 posto muškaraca, dok to čini 62 posto žena. Također, u svakodnevnoj brizi za djecu, u populaciji roditelja od 25 do 49 godina, sudjeluje 79 posto žena, te s druge strane, 54 posto muškaraca.

Iz udruge B.a.B.e. ističu i da je istraživanje o rodnim stavovima i praksama u Hrvatskoj iz 2018. pokazuje da 58 ispitanih smatra prirodnim da muškarac preuzima vodeću ulogu u odnosu na ženu, a čak 80 posto vjeruje da su žene po svojoj prirodi sposobnije odgajati djecu.

U devet od deset slučajeva obiteljskog nasilja počinitelji su muškarci

“Posljedice takvih stavova nisu samo isključivanje žena iz svijeta rada i politike, nego i veća pojavnost nasilja, socijalne isključenosti i siromaštva žena”, ocjenjuju u udruzi.

Ljubičić upozorava i na problem obiteljskog nasilja u Hrvatskoj, čija je rodna utemeljenost neshvaćena od dijela javnosti.Iz Ženske sobe pojašnjavaju da su obiteljsko, ali i seksualno nasilje, rodno utemeljeni jer neproporcionalno zahvaćaju ženski spol. 

Tako su 2018., muškarci bili počinitelji u 77 posto od zabilježenih 10 tisuća prekršaja nasilja među bliskim osobama. Također, od 3 tisuće kaznenih djela obiteljskog nasilja, žene su u 75 posto slučajeva bile žrtve, a u  91 posto slučajeva počinitelji su bili muškarci. 

Ljubičić ističe i da je najčešći okidač za femicid, ubojstvo žena od strane njima bliskih muških osoba, odluka supruge ili partnerice da napusti partnera i prekine nasilnički odnos, kaže Ljubičić.

Voditeljica pravnog tima Ženske sobe Anamaria Drožđan-Kranjčec, upozorava da su žene u 2019. godini bile žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode u 94 posto slučajeva. Osim 429 takvih kaznenih djela, 2019. godine je, navodi, zabilježeno 838 kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, čije su žrtve u 81 posto slučajeva bile djevojčice. 

Mnogi odbijaju prepoznati nasilje prema ženama kao društveni fenomen

“Mnogi još uvijek odbijaju prepoznati nasilje prema ženama kao društveni fenomen, a ne isključivo odraz individualne patologije počinitelja. Time se uklanja društvena odgovornost i mogućnost suzbijanja ovog rasprostranjenog i brutalnog oblika uspostavljanja kontrole nad ženama”, smatraju u udruzi B.a.B.e.

U Hrvatskoj, kaže Droždan-Kranjčec, nedostaje barem još 20-ak centara za žrtve seksualnog nasilja. 

Navodi da bi prema preporukama Vijeća Europe na 200 tisuća stanovnika, trebao postojati jedan takav centar, a da je Ženska soba za sada jedini specijalizirani centar za žrtve seksualnog nasilja u Hrvatskoj.

Poručuje i da je, osim institucionalne podrške žrtvama seksualnog, potrebno raditi na edukaciji kako bi se promijenila društvenu svijest o tom problemu te na smanjenu nepovjerenja prema žrtvama. 

“Žrtvama seksualnog nasilja razmjerno se ne vjeruje, vrlo često se traži njihova suodgovornost, a fokus se kontinuirano prebacuje sa počinitelja na žrtvu”, zaključuje.

Vijesti

Lijepo, nesebično i pohvalno: HVIDR-a za svoj Zagreb

Published

on

Dodao

Članovi HVIDR-e Novi Zagreb (NZI-NZZ) i HVIDR-e Dubrava aktivno su se uključili u akciju “HVIDR-a za svoj Zagreb” i ponovno po tko zna koji put dokazali da se na njih može računati u teškim situacijama.

Članovi HVIDR-e Novi Zagreb su dugogodišnji članovi Civilne zaštite te pomažu pri sanaciji grada Zagreba pogođenog potresom, a sudjelovali su i u podjeli zaštitne opreme za borbu protiv koronavirusa na području Zagreba, dok se HVIDR-a Dubrava organizirala u Civilnu zaštitu za područje Gornje Dubrave, Nove bolnice i Markuševca te pogođenih mjesta područja tijekom potresa.

-Pozdravljamo hrabrost i akciju naših HVIDR-i koje provode uz mjere opreza te pozdravljamo djelotvornost uz potporu u našim granicama. Zahvaljujemo medicinskom osoblju, Nacionalnom stožeru, policiji, Civilnoj zaštiti i svim radnicima koji odlaze svakodnevno na posao kako bi Hrvatska i dalje funkcionirala, stoji u objavi koju potpisuje Ante Tandara, predsjednik Zajednice udruga i članova HVIDR-a grada Zagreba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu premašio 900 tisuća

Published

on

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu raste iz minute u minutu i dosegao je 911.308, dok je broj umrlih skočio na 45.497, prema podacima američkog sveučilišta Johns Hopkins u srijedu navečer.

Zaraza koronavirusom diljem svijeta ne jenjava, s time da se epicentar zaraze iz istočne Azije proteklih tjedana preselio u Europu i Sjevernu Ameriku. Sveučilište Johns Hopkins također je na svojim stranicama objavilo da je broj službeno potvrđenih oporavljenih osoba od Covida-19 dosegnuo brojku od 191.673.

Dok je najveći broj zaraženih trenutačno u Sjedinjenim Državama, više od 200 tisuća, najveći broj umrlih zabilježen je u Italiji. U toj je zemlji dosad zabilježeno 110.574 slučajeva zaraze, dok je umrlo 13.155 ljudi. Talijanske zdravstvene vlasti vjeruju da je zaraza u Italiji na svome vrhuncu, no Talijani diljem zemlje sve teže podnose karantenu, koja bi trebala trajati do Uskršnjeg ponedjeljka, 13. travnja. Prvi slučaj Covida-19 u Italiji je zabilježen 31. siječnja, prije 59 dana.

Druga je europska zemlja koja prati Italiju u stopu po broju zaraženih, ali i broju smrti, Španjolska. Dosad je zabilježeno 102.136 zaraženih, a umrlo je 9053 oboljelih. Tamo je prvi zaraženi otkriven 1. veljače, jedan dan poslije Italije. Na glavnom madridskom trgu Puerta del Sol zastave su spuštene na pola koplja, a svaki dan u podne održava se minuta šutnje u spomen na sve preminule, premda je to mjesto već danima pusto. 

Treća najpogođenija europska zemlja je Njemačka sa 76.544 zaraženih, potom je slijedi Francuska s 52.870, a onda Velika Britanija s 29.842. Od ovih zemalja najveću smrtnost bilježi Francuska s 3532 slučajeva umrlih, dok je u Njemačkoj taj broj još uvijek pod kontrolom i iznosi 858, kojemu se brojkom od 828 umrlih približila brojčano puno manja Belgija. 

Njemačka do kraja uskrsnih praznika, odnosno do 19. travnja, produljuje mjere ograničenog kretanja u svrhu sprječavanja širenja koronavirusa, priopćeno je u srijedu nakon video konferencije kancelarke Angele Merkel s premijerima saveznih pokrajina. Građanima je upućeno upozorenje da se suzdrže od putovanja po Njemačkoj i u inozemstvo. To uključuje i posjete rodbini.

S petsto umrlih u jednom danu, što je najveći broj od izbijanja epidemije i nakon smrti 13-godišnjaka, pandemija koronavirusa dramatično se ubrzava u Velikoj Britaniji dok se čuju kritike zbog nedostatka testova za liječničko osoblje koje radi do iznemoglosti. Koronavirusom su se zarazili premijer Boris Johnson, koji je trenutačno u karanteni, ministar zdravstva Matt Hancock i princ Charles.

Iako je ukupan broj zaraženih slučajeva u SAD-u premašio 200 tisuća, Thomas Inglesby, direktor Johns Hopkins Centra za sigurnost zdravlja upozorio je u nedjelju da je zaraza koronavirusom u Sjedinjenim Državama tek na svome početku. 

New York, financijska prijestolnica države, najpogođeniji je američki grad. Počeo je postavljati poljske bolnice kako bi povećao kapacitete uoči vrhunca epidemije. Prvi slučaj je zabilježio 1. ožujka, a ubrzo je postao epidemije u SAD-u. 

Ucitavanje vijesti

Vijesti

MUP: Od sutra privremeno zatvaranje 20 pograničnih prijelaza s BiH

Published

on

S ciljem sprječavanja širenja zaraze koronavirusom, Hrvatska i Bosna i Hercegovina dogovorile su se da od četvrtka u 7 sati privremeno zatvaraju 20 graničnih prijelaza za pogranični promet, izvijestilo je u srijedu Ravnateljstvo policije Ministarstva unutarnjih poslova RH.

Za pogranični promet zatvaraju se pogranični prijelazi Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja,
Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica i Gabela Polje.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije