Povezite se

Politika

Dan progonstva 23. kolovoza 1991. godine nesrpskog stanovništva iz Baranje

Objavljeno

-

Piše: Branko Pek

Simboličnim održavanjem sjednice nekadašnjeg Povjerenstva Vlade RH za Baranju, Zajednica povratnika Hrvatske (ZPH) u četvrtak je u Osijeku podsjetila na 23. kolovoz 1991. godine, dan progonstva nesrpskog stanovništva iz Baranje na početku Domovinskog rata.

Nakon ulaska oklopnih vozila Novosadskog korpusa Jugoslavenske narodne armije (JNA) u Hrvatsku 3. srpnja 1991. i njegovog raspoređivanja po Baranji, egzodus nesrpskog stanovništva dogodio 23. kolovoza, nakon što su srpski teroristi i pripadnici JNA zauzeli policijsku postaju u Belom Manastiru i okupirali taj grad na istoku Hrvatske.

Svoje domove moralo je napustiti preko 35.000 nesrpskih stanovnika stvorivši na taj način skoro etnički potpuno čistu Baranju koja je ubrzo ušla u sastav tzv. republike srpske krajine.

U Baranji su sve kuće i stanovi bili puni doseljenih Srba i kada je završila mirna reintegracija, hrvatski prognanici su tražili trenutni povratak u svoje domove, a Srbi naseljeni u njihovim kućama nisu imali kamo jer ih Srbija nije htjela, a u svoje domove se, nakon operacija Bljesak i Oluja,  nisu htjeli ili nisu usudili vraćati.

Značajnu ulogu u rješavanju toga problema odigrala je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) otkupom obiteljskih kuća što je olakšalo i ubrzalo procese.

Danas je Baranja slobodna ali i poluprazna jer se nije vodilo računa od Mirne reintegracije do danas o gospodarskom razvoju, otvaranju radnih mjesta i zapošljavanju pa je većina radno sposobnog stanovništva napustila to područje u potrazi za boljim životom u drugim zemljama Europske unije pa i u prekomorskim zemljama.

Nalazeći se ispred spomen obilježja mučki ubijenom kolegi Đuri Podboju, želim podsjetiti da se ne zaboravi kako je započeo rat u Hrvatskoj.

3. srpnja 1991. Novosadski korpus okupatorske tzv. Jugoslavenske narodne armije s oko 60 tenkova, oklopnih borbenih vozila i transportera te konvojem vojnih kamiona punih srpskih i crnogorskih rezervista upao je u Baranju, čime je zvanično započela agresija Srbije na Republiku Hrvatsku.

Nakon oko mjesec dana priprema srpske oružane snage započele su s vojnim djelovanjima po mirnim stanovnicima okolnih sela s ciljem protjerivanja cjelokupnog nesrpskog stanovništva i okupacijom cijele Baranje.

Egzodus Baranjaca dogodio se 22. i 23. kolovoza kada je iz svojih kuća u Baranji protjerano više od 35.000 ljudi. Tijekom 1991. i 1992. onih 200-tinjak starih koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta nemilosrdno je likvidirano, a okupator je cijelu Baranju pripojio tzv. republici srpskoj krajini (RSK) s konačnim ciljem pripajanja Baranje Republici Srbiji.

Istoga dana, 23. kolovoza 1991. nakon zauzimanja odašiljača Belje, srpski teroristi mučki su ubili i našeg kolegu Đuru Podboja koji je do svojega zadnjeg daha branio objekt i nije dopuštao emitiranje srpske lažne propagande preko toga odašiljača.

Koliko je opasno bilo ratno izvještavanje s ovoga ratišta na istoku Hrvatske govori i činjenica da su, od 7 poginulih ratnih izvjestitelja HRT-a, upravo ovdje poginula dva: Đuro Podboj na odašiljaču Belje i snimatelj Žarko Kaić u osječkom naselju Brijest kod zloglasnog poligona “C”.

To su istinski heroji Domovinskog rata koji zaslužuju vječnu počast i zahvalnost jer su za slobodu i samostalnost Domovine Hrvatske dali najviše što su mogli – svoje živote !

Branko Pek, tajnik Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a

Politika

Kolakušić na Pantovčaku očekuje plaću od minimalno 70 tisuća kuna

Published

on

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić u subotu je izjavio da očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima iako u kampanju ne namjerava uložiti niti kune, a na Pantovčaku, gdje planira povesti cijelu obitelj, očekuje i plaću od najmanje 70 tisuća kuna.

Bivši sudac i europarlamentarac Kolakušić je u emisiji RTL Danas rekao da neće imati klasičnu kampanju, biračima će se obraćati isključivo putem javnih nastupa, a plan mu je da u kampanji ne potroši niti kune. 

Istaknuo je da u njegovu fokusu neće biti svjetonazorska pitanja, već pravosuđe i gospodarstvo, a pobjedom na izborima “uzet će ključ i uselit se na Pantovčak”

Sa sobom na Pantovčak planira useliti i svoju obitelj. “Živjet ćemo na Pantovčaku. Nećemo raditi probleme pa da zgradu u kojoj živimo opkoljava 15 ljudi”, rekao je Kolakušić.

Za sebe na predsjedničkoj funkciji očekuje, kaže, plaću od minimalno 70.000 kuna, ali smatra da i na drugim pozicijama “plaće trebaju rasti barem tri puta, ali i da uposlenih treba biti barem tri puta manje”.

Govoreći o svom timu, rekao je da je “ta priča zamišljena drugačije od svih priča dosad”.

“Imamo tim, cijelo vrijeme razgovaramo. Neki su dobri, neki su bili katastrofa. Biramo ih gledanjem kako se ponašaju”, rekao je.

Iako je predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović oštro kritizirao datum  održavanja izbora, čiji će prvi krug biti 22. prosinca, Kolakušiću to nije mu sporno. “Taj datum mi uopće nije sporan, bio mi je potpuno očekivan. Tko se bavi politikom, bilo je potpuno jasno da će to biti ovaj datum. Bit će manja izlaznost. Zato su osmislili sustav općina i županija kako bi zaposlili svoje članove stranke i znaju da će određeni broj njihovih birača izaći na izbore”,  rekao je.

Kolakušić je posebno oštar bio prema Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje ga je prozvalo za nezakonitosti u predizbornoj promidžbi za protekle europarlamentarne izbore.

“Oni su to toliko paušalno to izveli. Zato ih nazivam bijednicima, oni su bijednici”, rekao je Kolakušić za članove DIP-a

Ako postane predsjednik države, Kolakušić im poručuje da će “svi odgovarati imenom i prezimenom”, dat će provjerit njihovu imovinu kako bi se utvrdilo je li bilo” čudnih kretanja i pritoka imovine u vrijeme izbora”.

Ponovio je da se vraća u Bruxelles ako na predstojećim predsjedničkim izborima ne osvoji 600.000 glasova

“U politiku sam ušao da bih promijenio stvari. Samo oni koji imaju 76 mandata mogu mijenjati stvari. Oni koji imaju 20 mandata donose 20 potencijalnih žetončića. Mogu učiniti isto kao da ih je 75 ili nula. Dakle, ne mogu učiniti ništa. U ovakvom izbornom sustavu nemoguće je doći do vlasti. Na prošlim izborima HDZ i SDP su zajedno 440.000, a mi oporba 600.000, a oni su dobili osam mandata, mi četiri. Onaj koji pobijedi na predsjedničkim izborima, ima pravo voditi državu. Kraj priče.”, rekao je Kolakušić.

Upitan kako misli ukinuti sto tisuća radnih mjesta, pozvao se na logiku te ukidanje prekomjernog broja gradova i općina, kojima bi, kaže, ukinuo financiranje. 

Ucitavanje vijesti

Politika

Herman Vukušić: Milanović puca od zdravlja, jedino se nije osjećao psihofizički spreman 1991.

Published

on

Herman Vukušić/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Poznati hrvatski psihijatar Herman Vukušić na Facebooku je “ogolio” tkz. Milanovićev karakter, najvjerovatnije zbog njegovog predsjedničkog slogana “normalno, ratovi su prošli”.

Evo kako je Vukušić “oprao” Milanovića:

Normalno, nije bio u ratu

Neću ovdje prepričavati kako je Zoran Milanović kao premijer bio u višestruko jačoj mogućnosti već odavno izvršiti obećanja koja sada daje kao predsjednički kandidat.

Također neću spominjati njegove gotovo svakodnevne gafove koji već zabavljaju i međunarodnu javnost te su zaslužili i novu kovanicu u hrvatskom jeziku: “zoranizmi”.

O njegovom “karakteru” sve je rečeno u činjenici da drugima zamjera ono što sebi dopušta: od uporabe službenih sredstava (aviona, helikoptera) u privatne svrhe, pa do obiteljskog nepotizma (bratića nakon četvrt stoljeća izvlači iz JNA mirovine i postavlja u javnu tvrtku kao velikog menadžera).

Veliki američki pisac, Robert Heinlein, u svojoj je znanstveno fantastičnoj distopiji “Svemirski jurišnici” opisao svijet budućnosti u kojem pravo glasa na izborima imaju samo oni koji su ratovali za svoju domovinu.

Neću ići tako daleko, ali mislim da se za nekoga tko želi biti predsjednik RH ipak treba upitati što je radio 1991. godine?

Pri tome napominjem da mi ne leži baš pretjerano niti Škorina izjava kako je u SAD-u tamburicom branio Hrvatsku…

Ali Milanović je u svojem “karakteru” ipak otišao korak dalje: gradski dečko koji puca od zdravlja i kao premijer vozi mountain bike i trči po Maksimiru sa CroCapom nije se baš osjećao psihofizički spreman 1991. godine otići na prvu crtu

Kao malu ilustraciju kondicije bivšeg premijera i nesuđenog predsjednika u njegovim (već) četrdesetim godinama objavljujem ovdje vinjetu iz 2012. godine koja opisuje Zokin ljetni avanturizam na otoku Hvaru:

“A ima premijer i jednu veliku strast, a to je vožnja biciklom, a kad je u pitanju ruta kojom se prekjučer uputio, Zoranu Milanoviću može se samo čestitati.

Naime, u rano jutro, točnije nešto prije sedam sati, odlučio je stisnuti pedale i tako odraditi veliki izazov na koji se ni profesionalni biciklisti ne bi bez premišljanja upustili.

Kad je osiguranje procijenilo da je situacija sigurna, iz kombija je iskrcan bicikl i premijer je nešto prije Brusja sjeo na njega te krenuo na suprotni dio najduljeg hrvatskog otoka, u Sućuraj. Riječ je o udaljenosti većoj od 70 kilometara, a starom cestom kojom je premijer krenuo čak i 80.

Na toj relaciji najveći problem nije ni daljina, već se radi o jako zahtjevnoj ruti jer i za automobile je taj put prilično opasan. Na svom putu prema Sućurju premijeru je nešto sumnjivo škripalo na biciklu, pa je oko 9 ujutro putem stao na privatnoj benzinskoj postaji Bagy pred ulazom u Jelsu.

Pristojno se predstavio i zatražio pomoć.”

Skoro sto kilometara po “prilično opasnom putu” a niti metra po bojišnici, baš je karakter nema što.

Bitno je da nam on poručuje kako je rat gotov…Sramota!”

NORMALNO, NIJE BIO U RATUNeću ovdje prepričavati kako je Zoran Milanović kao premijer bio u višestruko jačoj…

Objavljuje Herman VukušićSubota, 16. studenoga 2019.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bernardić: Bilo bi bolje da predsjednički izbori nisu u vrijeme blagdana

Published

on

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić odbio je u subotu komentirati nezadovoljstvo njihovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića datumima izbora, no složio se s njim kako 22. prosinca i 5. siječnja “nisu najbolji datumi za što veću izlaznost građana” te da bi bilo bolje da izbori nisu u vrijeme blagdana.

“Već sam rekao da neću komentirati izjave predsjedničkih kandidata pa tako ni Zorana Milanovića. Za komentare morat ćete pitati njih.Ono što osobno mogu reći je da bih volio da izlaznost na predsjedničke izbore bude čim veća, a zasigurno ovaj datum predsjedničkih izbora nije najbolji datum za što veću izlaznost građana”, naglasio je Bernardić u Vodnjanu.

Zoran Milanović, naime, nedavno je odluku o datumima izbora nazvao “lopovlukom i sramotom”.

Bernardić je kazao i kako su “izbori praznik demokracije” te kako je participacija građana izrazito važna jer oni trebaju odlučiti o tome tko će voditi državu i koje će se politike voditi na razini države.

“Izbori su prilika da pokažu svoj stav. Zato je bitno da što više građana izađe na izbore, stoga smatram da bi bilo bolje da ti datumi predsjednički izbora  ne dolaze u vrijeme blagdana” ustvrdio je predsjednik SDP-a.

Na pitanje kako komentira činjenicu da IDS nije potpisao Deklaraciju o borbi protiv korupcije te Miletićevu izjavu kako im je “SDP ponudio sa zakšnjenjem”, Bernardić je istaknuo kako SDP ima korektan odnos s IDS-om.

SDP i IDS svjetonazorski na istom tragu

“Vjerujem da su SDP i IDS svjetonazorski na istom tragu odnosno na tragu građanskih sloboda, otvorenosti i tolerancije u našem društvu, antifašizma a vjerujem i u borbi protiv korupcije. Dokument je otvoren, mogu ga potpisati odnosno sve stranke koje osjećaju da je borba protiv korupcije važan dio njihovog političkog djelovanja”, izjavio je Bernardić.

Osvrnuvši se na štrajk prosvjetara on je kazao kako školski sindikati očito nemaju više povjerenja te kako su oni prevareni.

“Premijer i sama Vlada su najprije tvrdili da novaca nema, da bi kasnije ponudili porast plaće svima. Sindikati su tražili nešto razumno jer učitelji rade odgovoran posao, ako je bilo novca za povećanje plaća najvišim državnim dužnosnicima onda je trebalo naći novca za učitelje jer je do sada porezna reforma išla na štetu najslabijih”, poručio je Bernardić

Bernardić na 15. Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu

Bernardić je u Istru, na 15. Dane mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, doputovao iz Stokholma gdje je sudjelovao na skupu socijaldemokrata odnosno, kako je rekao, “na skupu progresivne alijanse na svjetskoj razini u sklopu koje je održana i izborna konvencija koja je trasirala politike socijaldemokrata za slijedeće tri godine”.

Dane mladog maslinovog ulja nazvao je jednom od najupečatljivijih manifestacija u Hrvatskoj, koja promovira istarsko maslinovo ulje kao jedno od najboljih u svijetu.

Stoga je, smatra on, izuzetna odgovornost politike i političara da pruže podršku “svim onim vrijednim ljudima koji proizvode naše poljoprivredne proizvode, naročito maslinovo ulje koje je konkurentno u svjetskim razmjerima i da omogući ono što tim ljudima treba”.

“Tu prvenstveno mislim na potpore odnosno poticaje kako bi oni bili jednaki kao i europski i da ne budu niži kao što je to slučaj do sada. Moramo osigurati što sigurniji plasman naših poljoprivrednih proizvoda na police naših trgovačkih lanaca i da jednostavno omogućimo da se državno poljoprivredno zemljište dijeli po transparentnim kriterijima, a ne kao do sada netransparentnim odlukama u režiji vladajućih”, rekao je Bernardić  Hini.

Mišljenja je i kako se u Hrvatskoj mora vratiti koncept zadrugarstva kako bi ljudi surađivali i kroz turizam plasirali svoje proizvode. Međutim, smatra Bernardić, da bi se turizam pokrenuo, treba ga rasteretiti nameta.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije